Pratite nas

Događaji

Poklade,maškare,karneval!

Objavljeno

na

Poklade, maškare, mesopust, poklad, bušari, šafingari, fašnik, pust, karneval… Sve su to nazivi za razdoblje nakon Nove godine, do Čiste srijede ili Pepelnice.

U to vrijeme svatko ima priliku postati netko drugi, nešto drugo – ratnik, princeza, pčelica, jagoda, perilica rublja, svemirski brod…

U današnje vrijeme postoji određena razlika između gradskih i seoskih karnevala, a ona se uglavnom vidi u tome što su gradski karnevali redovito organizirani od strane neke udruge, turističke zajednice itd., a u seoskim karnevalima se još može naći određene spontanosti. Svatko od nas je čuo za kranevale u Rio de Janeiru, Veneciji i nekim Hrvatskim gradovima. No, evo nekoliko redaka o tome kakvo značenje imaju poklade, maškare, karneval, odakle potječu i koje su najistaknutije maske.

Narod od pamtivjeka poznaje običaje maskiranja, a ta tradicija je vrlo živa i danas. Blagdan Bogojavljenja, Sveta tri kralja, posljednji je dan božićnoga ciklusa. U starome Rimu u to doba godine održavale su se brojne svetkovine pod maskama – Saturnalije i Januarske kalende. Te poganske običaje Crkva je nastojala kristijanizirati pa je to razdoblje nazvala svetom dvanaestodnevnicom. Poganske maškare raspršile su se potom u vremenu koje im je ostalo između Bogojavljenja i korizme. Neke od poganskih maski nisu nikada iskorijenjene, a može se steći i dojam da je Crkva namjerno poštedjela poklade kao suprotnost korizmi.

Dakle, možemo ustvrditi da podrijetlo karnevala seže do starorimskih svetkovina (Saturnalija, Luperkalija, Matronalija…), u kojima je prisutan utjecaj Dionizova kulta. U srednjem vijeku to je bio početak nove godine, a uz taj dan je u mnogim europskim krajevima vezana i tradicija biranja jednodnevnih kraljeva – to je službeni početak pokladnoga razdoblja.

Načini maskiranja

U narodu su neki načini maskiranja prerasli u tradiciju. To su: preodijevanje muškaraca u žene i obrnuto, maske Cigana, crnaca, različitih građanskih, crkvenih ili vojničkih zvanja, kao i maske životinja i čudovišta. U našim selima te su maske nastale pod utjecajem građanskih pokladnih maskerada. Danas su one uobičajene u svim okružjima.

Predugo bi bilo govoriti o podrijetlu građanskih maskenbala, ali bitno je istaknuti da je prvobitno značenje karnevalskih tradicija zaštitno – zastrašivanje demona, zlih sila, duhova kako bi ih se odaljilo od ljudi, stoke, stanova itd. Mi danas ne razmišljamo o prvotnome značenju karnevala i pokladnoga maskiranja, ali ono postoji u našoj blizini manje ili više prisutno. Za sam naziv karneval postoji nekoliko tumačenja – može mu izvor biti u latinskom pokladnom uzviku “Carne vale!” Koji znači “Zbogom meso!” ili od latinskoga carrus navalis što znači lađa na kolima, koja se nekada vozila po srednjoj Europi u pokladnim povorkama.

U pokladama, karnevalu, uočljiv je lik Karnevala koji je u naše krajve stigao iz zapadno europskih zemalja. To je figura izrađena od slame, dronjaka, staroga odijela, a naziva se karneval, krnjo (Dalmacija), pust (Istra i Primorje) i slično. Uz njega su stalno i određena lica: obično sudac, krvnik, branitelj, tužitelj i drugi – s primjerenim grotesknim maskama, koji ga prate i na nekom, tradicijom utvrđenom mjestu, izvode “dramatski” prikaz – suđenje tome “zlotvoru”. Nakon “suđenja”, karneval se svečano utopi, objesi ili spaljuje.maškare

Ovaj običaj, za koji se na zna kada je došao u naše krajeve, objašnjava se redovito kao pobjeda nad zimom, nevoljama, oskudicom i svim ostalim nedaćama koje su utjelovaljene i uništene u figuri Karnevala.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

POSUŠJE: Održana prva projektno-edukacijska radionica Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – BiH – Crna Gora

Objavljeno

na

Objavio

Projektno-edukacijska radionica o mogućnostima ostvarivanja sredstava iz Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020, održana je prvi put danas u Posušju.

Organizator je bio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske uz potporu Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova RH, te Agencije za regionalni razvoj RH, a radionica je održana na inicijativu Općine Posušje. Sudionici su bili predstavnici tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne samouprave i poduzeća u njihovom vlasništvu, i razvojnih agencija u Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanoskoj županiji u BiH.

Žana Ćorić, ispred Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske kazala da su kao organizatori jako zadovoljni odazivom i spremnošću na suradnju, te da je to jako dobar temelj za nastavak rada. „Prva je ovo u nizu radionica koje planiramo. Ova je organizirana za zainteresirane iz Zapadnohercegovačke i Hercegbosnaske županije. Smatramo da je jedna od najvažnijih pouka ove radionice zajedništvo koje imamo“, kazala je Ćorić. Najavila je drugi poziv programa “Interreg IPA, prekogranična suradnja Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020“ koji kreće u prvoj polovici iduće godine. „Mi smo ovdje danas predstavili konkretne potrebne korake za ovaj poziv: kako jačati ljudske kapacitete, kako osmisliti projekt, kao ga realizirati, što može konkurirati u ovom programu, koji su potrebni koraci, što može biti prepreka,…“, kazala je Ćorić.

Prema riječima općinskog načelnika Branka Bage, cilj ove radionice je obučavanje kadrova i upoznavanje s mogućnostima financiranja iz fondova Europske unije, te zbližavanje svih djelatnika u općinskim institucijama koji bi radili i koji rade na ovim projektima.“Mi već imamo u tijeku jedan ovakav projekt. Riječ je o projektu koji je nastao u suradnji sa Šibensko – kninskom županijom, a odnosi se na nabavku CNC strojeva koji bi bili smješteni u poslovnoj zoni Osrdak.

Riječ je o jednom infrastrukturnom, proizvodnom i tehnološkom projektu za koji se nadamo da ćemo uspješno provesti“, kazao je Bago. Dodao je da ipak prioritet općine Posušje izgradnja kanalizacijske mreže. „Mi smo krenuli s nekim mini zahvatima na izgradnji kanalizacije, ali sami takav projekt ne možemo realizirati. Naš proračun je skroman, stoga očekujemo pomoć s državne razine, ali isto tako se nadamo da ćemo dio sredstava za ovaj problem povući iz dostupnih fondova EU“, kazao je Bago. Također je zahvalio Zvonku Milasu, predstojniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, na ukazanom povjerenju da Općina Posušje bude domaćin ovom događaju.

 

Stella Arneri ispred Agencije za regionalni razvoj RH je kazala da je ova agencija nositelj kada je u pitanju program “Interreg IPA, prekogranična suradnja Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020“. Upravo je ovaj program prilika stanovnicima BiH za povlačenje sredstava iz fondova EU. „Drugi poziv ovog programa kreće u provom djelu 2018. godine i bit će dostupno 35 milijuna eura sredstava i mi smo upravo tu u Posušju da bi predstavili ovaj poziv, jer smatramo da je ovo izvrsna prilika za doći do novih i dodatnih sredstava“, kazala je Arneri. Dodala je da je prekogranična suradnja vrlo važna, pogotovo za ova pogranična područja jer može riješiti jako puno problema. „U ovom slučaju granica nam nikako nije barijera“, kazale je Arneri.

Kristina Bilić, pomoćnica ministrice za regionalni razvoj i europske fondove RH je kazala da je jako važno za RH povezati se sa susjedima kako bi zajednički što uspješnije povlačili sredstav europskih fondova. „Cilj nam je kroz ovu radionicu dati naša iskustva ovoj lokalnoj zajednici kako bi mogli s nama kvalitetno sudjelovati u povlačenju sredstava. Želimo što više poništiti negativne učinke kada je u pitanju administracija, ali i suradnja. Mi smo ovdje u ulozi podupiranja naših partnera,“ kazala je Bilić.

Cilj Projektno-edukacijske radionice bilo je jačanje kapaciteta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, te poticanja prekogranične i regionalne suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a predavači su bili Anđelka Hajdek, Ante Vukasović, Antonija Ermut Erceg te Kristjan Futač koji je moderirao i panel diskusiju.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Počela Zlatna pirueta: Kći predsjednice Grabar-Kitarović oduševila

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Igor Kralj/Pixsell

Klizački spektakl, ISU Challenger seriju, koji se u Ledenoj dvorani Doma sportova održava do subote, službeno je otvorila Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića

Proslava velikog, 50. rođendana Zlatne piruete Zagreba, najstarijeg svjetskog natjecanja u umjetničkom klizanju i službeno je počela.

Klizački spektakl, ISU Challenger seriju, koji se u Ledenoj dvorani Doma sportova održava do subote, službeno je otvorila Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića.

U jednosatnom programu u režiji koreografkinje Gorane Škalec Petrović i uz live koncert Zdenke Kovačiček na ledu Doma sportova rasplesali su se gotovo svi hrvatski klizači koji su nastupali posljednjih 50 godina na Zlatnoj pirueti. Od Sande Dubravčić Šimunjak, Idore Hegel, Ivane Jakupčević, Melite Juratek Cipek, Josipa Cerovca, Borisa Martineca, Josipa Gluhaka, deseci i deseci klizača, prošlost, sadašnjost i budućnost našeg umjetničkog klizanja, ali i ekipe sinkroniziranog klizanja Zagrebačke pahuljice, hrvatski reprezentativci u brzom klizanju.

Ledenu je posebno oduševila predsjednica Hrvatskog klizačkog saveza Morana Paliković Gruden koja se na ledu pojavila u klizaljkama starijima od Piruete. “Ovo su klizaljke stare čak 55 godina. Stvarno sam uzbuđena i zadovoljna i drago mi je da to svoje oduševljenje prenosim na sve ljude koji su vezani za hrvatsko klizanje. Uvijek se rado sjetim ljudi koji su prije 50 godina pokrenuli ovu priču koja i danas traje, a u ono vrijeme bilo je skoro nemoguće realizirati tako veliko natjecanje.

No, očito su imali veliki entuzijazam i mi danas uživamo u njegovim plodovima,” rekla je nakon otvaranja Paliković Gruden. Sutrašnji program u Ledenoj starta od 12 sati. Dnevna ulaznica stoji iznosi 20 kuna, blagajna Doma sportova otvara se sat vremena prije natjecanja. Među 150 klizačica i klizača iz 33 zemlje svijeta, u Ledenoj će klizati i šestero Hrvata, seniori Nicholas Vrdoljak i Patricija Skopančić, a u juniorskoj konkurenciji Hana Cvijanović, Katarina Kitarović, Hana Kosić i Charles Henry Katanović. (Hina)

 

Foto: Igor Kralj/Pixsell

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari