Pratite nas

Politika

Pokrenimo Hrvatsku u pravom smjeru

Objavljeno

na

Predsjednica udruge U ime obitelji dr. Željka Markić u razgovoru za N1 poručuje da nije razgovarala s g. Antom Đapićem vezano za pripremu referenduma kojim bi se tražila promjena načina izbora manjinskih zastupnika u Sabor, ali ističe da je za promjenu izbornog sustava.

“Smatramo da je potrebna promjena izbornog zakona, ali mi nismo ni s kim razgovarali o tome do sada. Mi kao i druge referendume i inicijative to planiramo sami, a onda nam se mogu pridružiti svi koji to žele. Prema tome, nismo razgovarali ni s gospodinom Đapićem, ni s kojim drugim političarem o provedbi tog referenduma”, istaknula je.

“Udruga U ime obitelji smatra da treba mijenjati hrvatski izborni zakon. On je nedemokratski i potrebno ga je na svim nivoima uskladiti s demokratskim zakonima u Europskoj uniji.

Dakle, Hrvatska ima najsuženiji prostor odlučivanja birača o svojm političkim predstavnicima na način da šefovi političkih stranaka de facto imaju potpuno moć u odlučivanju, o tome tko će predstavljati birače, a zbog toga su političari i zastupnici često više odgovorni šefu svoje stranke nego biraču kojeg trebaju predstavljati.

Prema tome, mi smatramo da treba mijenjati zakon, mi smo već imali inicijativu prije tri godine “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Kao što znate, skupili smo više od 380 tisuća potpisa i tada je dogovorom između vodstava HDZ-a i SDP-a referendum zaustavljen, tvrdnjom ministra Bauka da u Hrvatskoj ima 4,1 milijun birača a živjelo je u tom trenutku 3,5 milijuna punoljetnih osoba.

Prema tome, smatramo da je potrebna promjena izbornog zakona, ali nismo ni s kime o tome razgovarali do sada. Mi kao i druge referendumske inicijative to planiramo sami, a onda nam se mogu pridružiti svi koji žele. Dakle, nismo razgovarali niti s gospodinom Đapićem niti s bilo kojim drugim političarem o provedbi tog referenduma”. dodaje.

“Ja smatram da je potrebno jednako iste kriterije primijenjivati na sve. Dakle, potrebno je reći da u RH trebamo imati tri preferencijalna glasa bez praga. Mi u ovom trenutku, upravo zahvaljujući našoj inicijativi od prije tri godine imamo samo jedan preferencijalni glas s pragom, i već ta mogućnost je u Sabor dovela ljude koji su potpuno politički neovisni i djeluju u skladu s očekivanjima svojih birača.

Druga stvar, ako govorima o manjinama, prema manjinama se trebamo odnositi kao prema svim drugim građanima. Dakle, osigurati zaštitu manjinskih prava, ali istovremeno držati europski standard. Niti u jednoj zemlji ne mogu oni zastupnici koji su privilegijama, dakle oni koji su posebnim statusom ušli u parlament, odlučivati o sastavu vlade ili o proračunu. Moramo se uskladiti sa standardima kakvi postoje u EU”

“Mi smatramo da trebaju svi hrvatski birači imati jednaku mogućnost utjecanja na političku situaciju u Hrvatskoj. Također, smatramo da birači moraju imati pravo dopisnog ili elektroničničkog glasovanja. BiH ima tu mogućnost, a Hrvatska nema. Što se tiče pripadnika manjina, oni dakle hrvatski građani srpske nacionalnosti u Hrvatskoj, sigurno da nam je važno da se oni ovdje osjećaju kao kod kuće, ali isto tako nam je jako važno da se na njih primijenjuju isti oni demokratski kriteriji koji se primijenjuju na sve druge građane.”

“To bi u praksi značilo da ćemo mi pripremiti prijedlog koji će biti ujednačen i koji će se prema svim građanima odnositi na isti način. Nas jako puno ljudi traži da ponovimo prikupljanje potpisa za referendumsko izjašnjavanje o promjeni izbornog sustava, pogotovo jer ljudi vide da je korupcija u Hrvatskoj usko povezana s političkim kastama koje nisu nikome odgovorne. Ako se odlučimo ogranizirati referendum, mi ćemo to pokrenuti sami kao udruga, pozvat ćemo sve druge da nam se priključe a referendumsko pitanje će vam onda sve reći o našem viđenju kako to treba biti.”

“Ja samo o toj inicijativi doznala od vas, mi s gospodinom Đapićem nikada nismo o tome razgovarali, a bit će nam drago da nam se on kao i drugi političari iz SDP-a, HDZ-a iz svih stranaka priključe ako dijele naš stav da treba mijenjati izborni sustav.”

O novom pokušaju

“To će ovisiti o broju građana koji će nam se javljati i htjeti se priključiti. Potrebno je prikupiti 10 posto potpisa svih birača u Hrvatskoj i to je veliki posao, mi smo ga dva puta odradili, jednom na refrendumu o braku a drugi put o promjeni izbornog sustava. Ako nam se javi dovoljan broj građana koji žele refrendum, mi ćemo ga rado organizirati.”

“Ako mislite kao i mi da treba mijenjati nepravedni izborni sustav – trebamo Vašu pomoć. Jeste li spremni volontirati na prikupljanju potpisa? Ako jeste – na [email protected] nam pošaljite svoje ime, prezime, adresu i grad u kojem živite i broj telefona. Ako se pokaže da nas ima dovoljno – pokrenut ćemo Hrvatsku u pravom smjeru”, poručuju iz udruge U ime obitelji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Lidija Bradara: Dom naroda je ipak mjesto gdje se mogu zaštiti interesi hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Objavio

FENA

“Cijelo sam vrijeme tvrdila da ovaj zakon neće proći u Domu naroda. Dom naroda ipak bez obzira na svoje manjkavosti i nametnuta ustavna rješenja, mjesto gdje se ipak, mogu zaštiti interesi hrvatskog naroda, a tako i svih naroda”, kazala je Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH.

Bradara je za Dnevnik.ba rekla kako je Klub hrvatskih izlasnika u Domu naroda federalnog Parlamenta položio test političke zrelosti.

“Bili smo spremni izjašnjavati se o zakonu kao zakonu s liste vitalnih interesa. Držala sam se Ustava, zakona i poslovnika i svih mogućnosti koje su mi bile na raspologanju”, istaknula je Bradara, prenosi Večernji.ba.

Predsjedateljica Doma naroda rekla je i kako se ovo pitanje pokušalo populistički navodno riješiti.

“Oni koji su ovih dana bombastično najavljivali da će Zakon biti usvojen su na krilima populizam pokušavali ovo riješiti”, kazala je Bradara.

Govoreći o smjeni dopredsjedatelja Drage Puzigaće (SNSD), Bradara je kazala da je on svojim postupkom potvrdio samo ono što piše u članku Poslovnika.

“Žao mi je što dio Kluba Srba smatra da je gospodin Puzigaća nešto krivo učinio i da ga treba smijeniti. On je samo potvrdio ono što već piše u Poslovniku”, istaknula je Bradara.

Osvrnula se i na nedolazak, odnosno, dolaske pa odlaske Kluba Bošnjaka u dvorani Doma naroda.

“Nije mi jasno zašto nisu došli predlagači, pa sjednica je sazvana na njihovu inicijativu”, rekla je Bradara.

Podsjetimo, današnju izvanrednu sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH zaključila je predsjedateljica Bradara (HDZ BiH) u 17 sati. Bošnjački izlasnici se ni nakon četiri sata nisu pojavili u dvoranu.

Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama danas nije bio na glasovanju jer su Drago Puzigaća ( SNSD) i Lidija Bradara (HDZ BiH) odbili zakon kao destruktivan i štetan po vitalne interese jer se, prema Bradarinom stavu, ovakav zakon nalazi na listi pitanja za vitalne interese. Posljedično tomu, Zakon o izbornim jedinicama je odbijen, a o njemu neće biti rasprave ni na Vijeću za zaštitu nacionalnih interesa Ustavnog suda FBiH.

Bošnjački entitetski udar doživio debakl

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Što se događalo za vrijeme ‘nogometne euforije’: Agrokor, mirovinska reforma, unutarstranački prijepori u SDP-u…

Objavljeno

na

Objavio

Agrokor, mirovinska reforma i unutarstranački prijepori u SDP-u neke su od tema kojima smo se bavili prije kolektivne euforije posljednja dva tjedna, tijekom kojih je donesen i zakon o najmoprimcima i porasle su cijene nekretnina.

Valutna klauzula u slučaju švicarskog franka – ništetna

Visoki Trgovački sud je zaključio da su banke povrijedile interese potrošača nudeći im kredite u toj valuti. Procjena je Udruge Franak da bi banke u ime odštete mogle klijentima isplatiti od 10 do 15 milijardi kuna. Čelnici Udruge Franak preporučili su svojim članovima i svima drugima koji su oštećeni kreditima u švicarskim francima pokretanje privatnih tužbi protiv banaka.

Izmijenjen Zakon o najmu stanova

Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova koji bi konačno trebao riješiti problem zaštićenih najmoprimaca koji su u prošlom sustavu koristili stanarsko pravo u stanovima koji imaju privatnog vlasnika. Navedenim Zakonom postiže se ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca. Vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom. Zaštićeni podstanari pored pet godina zadržavanja statusa zaštićenog najmoprimca dobivaju i državnu subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine nakon isteka postojećeg statusa, u trajanju dodatnih pet godina. Također, zaštićeni najmoprimci imat će pravo prvokupa stanova u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave.

Porasle cijene nekretnina

Eurostat je izvijestio da je rast cijena nekretnina u EU i Hrvatskoj u prvom tromjesečju ubrzao. U Hrvatskoj je to ubrzanje bilo izrazitije, pokazuju podaci europskog ureda za statistiku. U prvom su kvartalu cijene stambenih nekretnina, mjerene indeksom cijena nekretnina, na godišnjoj razini porasle za 4,7 posto na prostoru Europske unije te za 4,7 posto u eurozoni. To je nešto brži rast nego u posljednja tri mjeseca 2017., kada su cijene u EU porasle 4,5 posto, a u eurozoni 4,3 posto na godišnjoj razini. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasle 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U posljednjem tromjesečju 2017. porasle su 7,6 posto.

Mirovinska reforma

Detalji o mirovinskoj reformi izašli su u javnost danima prije nego što su koalicijski partneri došli u Vladu po infomacij iz prve ruke. O produljenju radnog vijeka do 67. godine i eventualnom ukidanju drugog mirovinskog stupa tek treba postići dogovor. Prema riječima Milorada Batinića, HNS stoji pri tome da drugi mirovinski stup treba jačati, budućnost mladih koji će tek početi raditi po njima je u drugom mirovinskom stupu. Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke-reformisti kazo je da je model koji je ponuđen protuustavan i nezakonit te da otvara procesne nejednakosti među građanima. “Dakle, neprihvatljivo”, zaključio je.

Vodit će se računa o održivosti sustava boljim mirovinama te izjednačavanju prava svih osiguranika, poručuje Gordan Jandroković. Vjeruje da će u tome imati potporu koalicijskih partnera. HDZ-ov Milijan Brkić pak kaže: “ne može se funkiconirati u koaliciji pod pretpostavkom ucjene”. Koalicijski partneri poručili su da će se o svemu još razgovarati, HSLS-ov Darinko Kosor rekaoj da će se cijelo ljeto voditi javna rasprava, glavna će tema biti kako ispraviti nepravdu prema ljudima koji će u idućih 15 ili 20 godina ići u mirovinu. Vlada bi konačni prijedlog mirovinske reforme u Sabor trebala poslati na jesen, nakon javne rasprave.

Agrokor

Nagodba o Agrokoru izglasovana je 4. srpnja, 450 predstavnika vjerovnika predstavljalo je 93 posto ukupnih tražbina. Oni koji podupiru nagodbu bili su izuzetno zadovoljni zbog činjenice da je bio tako velik odaziv, ali i da je nagodbu poduprlo znatno više vjerovnika od onoga što su zakonske obveze, odnosno dvotrećinske većine. Protiv nagodebilo je 20 posto vjerovnika s gotovo 7 milijardi kuna potraživanja i svoju će zadovoljštinu vjerojatno potražiti na sudu.

Predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću Marica Vidaković zadovoljna je. Zadovoljni su i u Sberbanku, novom najvećem suvlasniku Agrokora. “Proslavit ćemo nagodbu, ali nema opuštanja jer usmjereni smo na njezino provođenje kako bi sve završilo što prije, što efikasnije i kvalitetnije. Tek tada ćemo kao budući suvlasnici, s 40 posto novog Agrokora, početi raditi na promjenama u kompaniji, rekao je Sergej Volk iz Sberbanka.

No ima i onih koji nisu zadovoljni – uz Ivicu Todorića i Adris može se očekivati još sudskih tužbi. Nagodba bi nakon roka za žalbe trebala biti pravovaljana na jesen, a do kraja godine ili početkom iduće očekuje se njezino provođenje u svakodnevnom poslovanju novog Agrokora. Trgovački sud je rješenjem potvdio nagodbu.

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić smatra kako je teško za vjerovati da će nakon tri, a posebno nakon pet godina, ostati onakav koncern kakvog ga je izgrađivao Ivica Todorić. Za nagodbu kaže da smo se ponovno vratili na početak – “Došli smo ponovno do toga da ruske banke, a njih podržavaju i američki investicijski fondovi, žele napraviti isti taj korak kao i prije 400 dana. Bira se savjetnika koji će to dalje profesionalno voditi da se pripremi za ono što banke hoće. A one hoće, vjerovatno u pristojnom roku i najboljem trenutku to prodati”.

Potresi u SDP-u

U SDP-u su se nastavili potresi. Mjera privremenog oduzimanja prava na obnašanje svih funkcija u SDP-u i članskih prava na dvije godine izrečena je za potpredsjednika SDP-a Peđu Grbina i članove Predsjedništva Sinišu Hajdaša Dončića, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića. Oni su se našli na popisu 90 stranačkih dužnosnika nezadovoljnih načinom na koji se vodi SDP i stanjem u stranci. Pismo u kojem traže njegovu ostavku, predali su šefu SDP-a Davoru Bernardiću.

On im je na sjednici Glavnog odbora o stanju u stranci prije dva dana poručio da će, ako je on glavni problem SDP-a, podnijeti ostavku na mjesto saborskog zastupnika. Uvjet je da ostavke podnesu i 23 zastupnika koji su među 90 nezadovoljnika potpisnika pisma u kojem traže odlazak Bernardića. Nakon toga bi i on podnio ostavku i na mjesto predsjednika stranke.

Dotad, suspenzija za gore navedene pojedince. To znači da više neće biti članovi Predsjedništva, a predloži li Predsjedništvo, Hajdaš Dončić i Zmajlović mogli bi otići i sa čelnih funkcija u svojim županijskim organizacijama na koje su izabrani u lipnju. Što se tiče članskih prava koja uključuju mogućnost da biraju i budu birani, ovlast za njihovo oduzimanje prema članku 32. Statuta ima samo Predsjedništvo stranke. U slučaju da ostanu i bez članskih prava, to bi značilo da ne bi bili kandidati stranke na izborima bilo koje razine.

CRO Demoskop: HDZ u blagom rastu, SDP i dalje pada

Prema najnovijem mjesečnom istraživanju političkih preferencija u RH, CRO-Demoskopu, zaustavljen je pad potpore HDZ-u, dok SDP-u i Mostu i dalje pada, a Živom zidu raste. HDZ ima 25% potpore, drugi je SDP s 18,7%, treći Živi zid – 13,4% a četvrti Most sa 7,3%. Na vrh ljestvice pozitivnog doživljaja političara i ovaj mjesec je “nitko”, predsjednica RH je na drugome mjestu, a premijer treći. Vrh ljestvice negativnog doživljaja političara predvodi premijer, na drugo mjesto vratio se čelnik SDP-a Davor Bernardić, dok su na trećem “svi političari”. Razina potpore politici Vlade u 20. mjesecu njezina mandata je 30,5%, što je 0,5% više nego u lipnju. Vladinu politiku ne podupiru 54,3% građana. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori