Pratite nas

Hrvatska

Pokrenut postupak osude Tita i totalitarnog komunističkog poretka

Objavljeno

na

Sinoć je u prepunoj dvorani Europskog doma održana Četvrta javna sjednica Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta (HNES) na kojoj je otvoren postupak za vođenje povijesnog etičkog postupka protiv Josipa Broza i jugoslavenskog totalitarnog režima zbog počinjenja velikih zločina koji ne zastarijevaju. Priopćilo je to Hrvatsko nacionalno etičko sudište.

[ad id=”68099″]

Referate su podnijeli prof. Zvonimir Šeparović koji je govorio o međunarodnom aspektu osude zločina totalitarnih komunističkih režima među kojima je bila i Jugoslavija.

Prof. Josip Jurčević govorio je o potrebi za osudom zločina koje je u Hrvatskoj počinio totalitarni jugoslavenski komunistički režim, prof. Nikola Debelić govorio je o Titovom zatiranju hrvatskog roda i imena, prof. Zdravko Tomac je u zaključku sjednice istakao da je Josip Broz prema hrvatskom narodu izvršio genocid. Govorio je i zagrebački biskup mons. Valentin Pozaić o hrabrosti kao vrlini da se poštuje istina.

Na sjednici su doneseni zaključci da se otvori postupak etičke osude zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj, prema Rezoluciji Vijeća Europe o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima (1481/2006) i Deklaraciji Hrvatskog sabora iz 2006. godine.

U pripremi osude održat će se više javnih rasprava od kojih je prva već dogovorena za 9. lipnja na temu Huda jama – zločin nad zločinima.

Organizirat će se javna rasprava na kojoj će svjedočiti preživjeli od terora jugokomunističke tajne policije, kao što je bio brutalni atentat na hrvatskog domoljuba Nikolu Štedula u dalekoj Škotskoj. Istražit će se i zločin na Kočevskom Rogu na kojem je u svibnju mjesecu 1945. pobijeno više od 40 tisuća vojnika i civila, a izvršitelji su bili Simo Dubajić i pripadnici XI. dalmatinske partizanske brigade.

Na završnoj sjednici donijet će se rezolucija s prijedlogom Hrvatskom saboru da se donese zakon o zabrani isticanja komunističkog znakovlja i da se uklone imena Josipa Broza i drugih zločinaca s trgova, obala i ulica Republike Hrvatske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

GI Narod odlučuje: ‘Tražimo neovisno Povjerenstvo koje neće biti sastavljeno od Kuščevićevih poslušnika’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Građanska inicijativa Narod odlučuje održala je press konferenciju u vezi zahtjeva za revizijom provjere potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava.

Naime, ta je Građanska inicijativa poslala dopis Ministarstvu uprave u kojemu od ministra Lovre Kuščevića traže kategorizaciju 30.000 potpisa koje nije priznao. U priopćenju navode kako traže da se sastavi zasebno izvješće o provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa za GI Narod odlučuje.

Natalija Kanački rekla je kako im je nedostajalo 0.88 posto potpisa za prvo pitanje na referendumu, dok im je za drugo pitanje nedostajalo 2,02 posto potpisa. Luka Mlinarić rekao je kako traže osnivanje neovisnog Povjerenstva koje, kako kaže, neće biti sastavljeno od Kuščevićevih poslušnika.

Podsjeća kako su u petak podnijeli zahtjev da Ministarstvo napiše dva odvojena izvješća o, po njima, nevaljalim potpisima, te da ih Ministarstvo pojasni.

“Nije prihvatljivo da je Ministarstvo uprave izradilo jedno, zajedničko, izvješće u kojem međusobno miješa dvije zasebne referendumske inicijative koje su pokrenule prikupljanje potpisa za referendume o potpuno odvojenim temama.

Tražimo da u novom izvješću, za svako referendumsko pitanje razdvoji potpise koje nisu priznali, te da navedu zašto ga nisu priznali, odnosno da navedu koji je broj potpisa hrvatskih građana APIS proglasio nevažećim, a koji Povjerenstvo Ministarstva uprave te da specificiraju po kojim su osnovama potpisi proglašeni nevažećima od strane svake od dvije navedene instance”, objasnio je Mlinarić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica: Izuzetno sam zabrinuta zbog radnika Uljanika i njihovih obitelji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović novinarima je u subotu za boravka u Tinjanu izjavila kako je izuzetno zabrinuta stanjem u Uljanik grupi zbog radnika i njihovih obitelji, ali i činjenicom da se u posljednje vrijeme o strukturnim problemima saznaje u posljednji trenutak, kada je kasno poduzeti bilo kakve mjere.

“Izuzetno sam zabrinuta zbog radnika i njihovih obitelji. I ja sam odrasla nedaleko od ovog kraja i znam što brodogradnja znači za Istru i za Hrvatsko primorje. Ono što me posebno zabrinjava u ovom slučaju i općenito u svemu što se događa u Hrvatskoj u posljednje vrijeme je da o takvim strukturnim problemima saznamo u posljednji trenutak, kada je gotovo kasno učiniti bilo što i poduzeti bilo kakve mjere koje bi dovele do dugoročne stabilizacije restrukturacije i brodogradnje ili drugih tvrtki za koje nemamo podatke o poslovanju do krajnjeg časa,” kazala je predsjednica Grabar Kitarović dodavši kako “ne zna zašto je to tako te kako se to u Hrvatskoj čim prije mora mijenjati”.

Od 1992. godine do danas država je u brodogradnju uložila oko 30 milijardi kuna poticaja koji su očito otišli u krivom pravcu, rekla je.

“O tome moramo dobro razmišljati te u središte svega postaviti čovjeka, dakle radnike koji rade u Uljaniku te razmišljati o restrukturiiranju brodogradnje na način da utvrdimo koliko nam je taj sektor bitan da ga zadržimo ili da ovu kvalitetnu radnu snagu koju imamo usmjerimo na neke druge proizvode koje imaju svoju dodanu vrijednost,” naglasila je Grabar Kitarović dodavši kako očito hrvatska brodogradnja, kako stvari stoje, nije konkurentna u odnosu na svjetsku brodogradnju.

“Prema onome što sam čula do sada, imala sam nadu da ćemo je uspjeti uspješno restrukturirati pogotovo zato što mi je samo vodstvo Uljanika isticalo kao glavne probleme koje imaju upravo nedostatak radne snage te činjenicu da ih država nije dovoljno pratila ili HBOR poticajima nije pratio njihovu proizvodnju,” rekla je predsjednica dodavši kako je ona osobno bila svjedokom kako se ugovaralo mnoge poslove. “Posla definitivno ima, ali očito na način na koji se do sada radilo, on se tu ne isplati,” kazala je.

“Pitanje je sada da li gledati u pravcu manjih brodova koji zahtijevaju manje uvoza materijala, a koji su više specijalizirani, dakle koji su skuplji proizvodi u odnosu na ono što se sada proizvodi gdje definitivno nismo konkurentni u odnosu na proizvodnju nekim drugim dijelovima svijeta gdje je radna snaga puno jeftinija,” rekla je.

Drugo pitanje s kojima će se država morati suočiti je nedostatak radne snage u pojedinim zanimanjima, dodala je. “Morat ćemo početi razmišljati o jednoj kontroliranoj imigraciji radnika koji su u sektorima bitnim za proizvodnju u Hrvatskoj” jer, kako je rekla, “Hrvatska je danas nažalost puna kontradikcija da s jedne strane imamo dosta visoku stopu nezaposlenosti a s druge strane cijele sektore u kojiima nam nedostaje radna snaga”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari