Pratite nas

BiH

Pokušaj stvaranja nove platforme kroz izborni inžerenjing u Domu naroda

Objavljeno

na

Izbor za Federalni Dom naroda je diskriminirajući, Hrvati pokreću tužbu Ustavnom sudu

Predsjedatelj Zastupničkog doma PS BiH Božo Ljubić, koji je u subotu preuzeo tu dužnost od Milorada Živkovića te će donjim domom Parlamenta ravnati do izbora, zatražio je preispitivanje Izbornog zakona pred Ustavnim sudom BiH. Kako doznajemo, ustavna tužba se odnosi na diskriminaciju Hrvata, napose oko načina izbora izaslanika za Dom naroda Federacije BiH, a tako posredno i za državni Dom naroda.

Hrvatski politički predstavnici smanjivanje mogućnosti manipulacija s biranjem hrvatskih izaslanika u Dom naroda smatraju prvim i najvažnijim korakom koji bi vodio popravljanju institucionalne ravnopravnosti Hrvata, kako im ubuduće predstavnike ne bi birali brojniji Bošnjaci, piše Večernji list. Prošloizborni recept izbora instant Hrvata glasovima bošnjačkih birača, što je omogućeno još od 2000., s izmjenama izbornih pravila nekoliko bošnjačkih stranaka nastavlja prikriveno primjenjivati računajući da će ulaskom u Dom naroda dobiti značajnu potporu da se bez njih ne može formirati vlast. Zanimljivo je da te ‘multietničke’ stranke, prije svih SDP, koje su ustvari dio velikobošnjačkog građanskog koncepta, tipuju u najvećem broju na Srbe, Hrvate i manjine. Na taj način jasno ostavljaju prostor za biranje bošnjačkih izaslanika u Dom naroda ‘izvornim’ bošnjačkim strankama što po svemu sugerira na postojanje dogovora unutar stranaka navodnog desnog i lijevog političkog bloka. Kako, naime, drukčije razumjeti da SDP u čijem je najužem vodstvu više od 70 posto Bošnjaka, na posljednjim izborima sa svojih lista kroz županijske skupštine posredno u Dom naroda izabere sedam Srba, četiri Hrvata, tri Bošnjaka i tri iz reda manjina.

Naprosto ovakav odnos je nevjerojatan i kada se pogledaju liste ove stranke za županijske skupštine iz kojih su izabrani ovi izaslanici, donosi u opsežnoj analizi Vecernji.ba. Naime, i na tim listama je više od 80 posto Bošnjaka, no SDP se očito nije pretjerano ‘trudio’ izabrati većinu u bošnjačkome klubu, iako je to lako mogao napraviti. Ne! Oni su taj prostor prepustili prije svega SDA što jasno sugerira na dogovore koji su rezultirali vlašću platforme. SDP je, zanimljivo je, unatoč bošnjačkom backgroundu i potpori birača, na posljednjim izborima progurao ukupno 18 izaslanika od čega je sedam Srba, četiri Hrvata, tri Bošnjaka i tri iz reda manjina. Čak i unatoč činjenici da nisu imali izabranog šestog izaslanika iz reda Hrvata, što je potrebno da se izabere izvršna vlast Federacije, predsjednik i Vlada, koji bi podupro legaliziranje izbornog inženjeringa za Dom naroda protivno volji većine vlastitog naroda, umiješala se međunarodna uprava. OHR i vodeći predstavnici međunarodne zajednice su prekrojili tablicu dijeljenja koju većina djece zna već u trećem, odnosno četvrtom razredu osnovne škole i odredilo da nova trećina od 17 izaslanika potrebnih za izbor izvršne vlasti iznosi pet.

Promatrajući liste za županijske skupštine, SDP, ali i neke druge stranke ‘lijeve’ orijentacije, uz već kompromitirane članove političke platforme očito jurišaju po novi skalp Hrvata, javlja Večernjak. Na istaknutim mjestima ponovno su pozicionirani Hrvati koje će u većinskim bošnjačkim županijama opet progurati Bošnjaci, što je omogućeno odlukom američkog diplomata Roberta Barryja iz 2000. da Bošnjaci mogu birati Hrvate iz županijskih skupština. To je slučaj u Sarajevskoj, Unsko-sanskoj županiji, te TŽ-u, ZDŽ-u i BPŽ-u, s tendencijom da najmanje jednog izaslanika Hrvata mogu izabrati i u SBŽ. Na taj način im čak ni ne trebaju, osim zbog ukrasa, hrvatski sateliti koji su nakon svake izdaje zbog fotelja odlazili u političku povijest. Jedini mogući odgovor na ovakve manipulacije je jedinstvo Hrvata koje, ako se nije ostvarilo prije izbora, je imperativno u postizbornim slagalicama.

>>Formula za prijevaru 
Hrvata u BiH. Manjinu učinili većom od većine

VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bošnjaci ponovo pokušavaju dekonstituirati hrvate – Zakon o izbornim jedinicama na sjednici Parlamenta FBiH u četvrtak

Objavljeno

na

Objavio

Izvanredna sjednica federalnog Doma naroda na čijem dnevnom redu je zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH bit će održana u četvrtak, 27. rujna. Sjednicu je na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvala predsjedavajuća Lidija Bradara.

“S obzirom na to da smo sve vrijeme govorili o važnosti usvajanja ovakvog zakona, kojim bi se omogućila normalna implementacija izbornih rezultata, smatram jako važnim ovo pitanje. Jako je važno kako ćemo kao Dom naroda FBiH odgovoriti ovom zadatku”, kazao je za Vijesti.ba dopredsjedavajući Jasenko Tufekčić (SDA).

Nakon izvanredne, planiran je nastavak ranije prekinute 23. redovne sjednice, na čijem dnevnom redu je bio zahtjev Kluba Srba za smjenu dopredsjedavajućeg Doma Drage Puzigaće.

Dan uoči sjednica, 26. rujna u 12.00 sati dopredsjedavajući Tufekčić zakazao je sjednicu Zakonodavno-pravne komisije.

“Kroz Zakonodavno-pravnu komisiju ćemo još jednom odgovoriti na zahtjev Kluba Bošnjaka je li riječ o povredi vitalnog nacionalnog interesa, te je li došlo do zloupotrebe instituta vitalnog nacionalnog interesa u kočenju rada Doma naroda. Očekujem da će Zakonodavno-pravna komisija dati adekvatan odgovor kada je u pitanju pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i u slučaju smjene dopredsjedavajućeg Puzigaće i zakona o izbornim jedinicama”, kazao je Tufekčić.

Kako je naveo, zaključak Zakonodavno-pravne komisije, kao jednog od najvažnijih radnih tijela u Parlamentu FBiH, ima izuzetan značaj u radu.

“Da biste mijenjali odluku samog radnog tijela, morate imati podršku većine u Domu naroda. Dakle, za odbacivanje stajališta koje Zakonodavno-pravna komisija zauzme o zakonu o izbornim jedinicama i pokretanju pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predsjedavajuća Doma će morati imati većinu. S obzirom na to da će do toga jako teško doći, smatram da ono što kaže Zakonodavno-pravna komisija bit će jako važno u procesu daljeg odvijanja sjednice Doma naroda”, naveo je Tufekčić.

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara ranije je za Hrvatski Medijski Servis potvrdila kako će na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvati sjednicu Doma, iako joj je prethodno dopredsjedavajući Doma usmeno rekao da zanemari zahtjev za sazivanje sjednice.- Ukoliko i Tufekčić to i pismerno ne potvrdi ja ću sjednicu sazvati, jer je to moja ustavna i poslovnička dužnost.

Predsjedavajuća Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara spomenuti Zakon o izbornim jednicama i mandatima u Parlamentu FBiH, kojeg su zastupnici bošnjačkih stranaka mimo volje hrvatskih zastupnika izglasali u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, proglasila je pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa, što je potvrdio i dopredsjedavajući Doma Drago Puzigaća (SNSD).

U tom slučaju, temeljem Ustava i Poslovnika o radu za usvajanje zakona nije dovoljna većina u Domu naroda, već i većina u svakom od nacionalnih klubova i Kluba Ostalih. Kako bošnjačke stranke nemaju većinu u Klubu Hrvata, odbili su sudjelovati na sjednici Doma, nakon što su saznali za Bradarin i Puzigaćin potez, te su zatražili novo zasjedanje kako bi smjenili Puzigaću i onda ponovo pokušali nametnuti neustavni zakon. No, kada im ni to nije pošlo za rukom zatražili su ponovnu sjednicu Doma naroda, koja bi se trebala održati u četvrtak.

Podsjetimo Zakonom o Izbornim jedinicama i mandatima u Parlamentu FBiH, po ocjeni Kluba Hrvata, Federacija BiH preuzima ingerencije države u oblasti izbornog zakonodavstva. Uz to u spomenuti zakon ugrađena je odredba Izbornog zakona BiH, koju je Ustavni sud BiH stavio izvan snage- da se iz svakog kantona bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih- koja je omogućavala da Bošnjaci izaberu, uz ostalo i jednu trežinu izaslanika u Klub Hrvata, što je, prema nametnutim ustavnim amandmanima bilo dovoljno da izaberu i kompletnu izvršnu vlast u FBiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

UPUTE: Kako pravilno glasovati na izborima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Građani BiH s pravom glasa na izborima imat će priliku 7. listopada 2018. godine izabrati novi saziv Predsjedništva BiH, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Narodne skupština RS-a, županijskih skupština te novog predsjednika i potpredsjednike bh. entiteta RS.

Izbor Predsjedništva BiH

Na glasačkom listiću za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, a koji se biraju s teritorija entiteta Federacija BiH, naći će se imena kandidata iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, dok će se na glasačkom listiću za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, koji se bira s teritorija entiteta Republika Srpska, naći imena kandidata iz reda srpskoga naroda. Vaš glasački listić bit će važeći samo ako odaberete i glasujete za jednoga kandidata.

Na glasačkom listiću za izbor predsjednika i potpredsjednika RS-a naći će se imena kandidata iz reda sva tri konstitutivna naroda, odnosno imena kandidata koji dolaze iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Glasački listić bit će važeći ako na glasačkom listiću odaberete i glasujete samo za jednog kandidata. Naime, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske izravno se biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što se za predsjednika Republike Srpske bira kandidat koji osvoji najveći broj glasova, a za potpredsjednike Republike Srpske kandidati iz reda druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova poslije izabranog predsjednika bh. entiteta. Glasački listić za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu RS-a i skupštine županija bit će važeći ako označite kvadratić pored naziva samo jedne politički stranke ili koalicije ili imena samo jednog neovisnog kandidata.

Nakon što ste označili jednu političku stranku ili jednu koaliciju, s označene liste odaberite onoliko kandidata za koliko želite glasovati tako da označite kvadratić pored imena jednog ili više kandidata kojima ukazujete povjerenje. Državljani BiH glasuju tako što upisuju znak “X” u kvadratić pored imena kandidata. Još uvijek nije jasno na koji način vlast nakon listopadskih izbora planira izabrati izaslanike za Dom naroda Parlamenta FBiH s obzirom na to da je Ustavni sud BiH ranije stavio određene odredbe Izbornog zakona BiH izvan snage. Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH biraju se iz skupština županija, a izaslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH bira Narodna skupština RS-a i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Pitanje koalicija

Političke stranke koje dobiju najveći broj glasova na ovogodišnjim izborima pristupit će nakon izbora sklapanju političkih dogovora s drugim političkim strankama kako bi osigurale većinu u tijelima zakonodavne vlasti i izabrale novi saziv izvršne vlasti odnosno Vijeća ministara BiH (državna razina), Vlade FBiH i Vlade RS-a (entitetska razina) i županijskih vlada (županijska razina).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari