Pratite nas

Polarizirana Hrvatska složna jedino oko BiH

Objavljeno

na

Politika prema BiH, prije svega prema Hrvatima u njoj, zadnjih dvadeset godina bila je stalni predmet dnevnopolitičkih prepucavanja u Hrvatskoj.

U vezi s tom temom zadavani su niski udarci, sunarodnjaci iz susjedne zemlje iskorištavani su kao odana glasačka masa od strane HDZ-a i u pravilu zaboravljani odmah nakon izbora, a ljevica ih je, posebno od prve Mesićeve predsjedničke kampanje, koristila kao dežurne krivce za sve nedaće na koje se mogao projicirati dozvoljeni, unutarnacionalni šovinizam. Paradoksalno, taj nekadašnji kamen spoticanja danas je postao jedino pitanje u kojem se bitni politički akteri u Hrvatskoj slažu, i to u vrijeme kada je u vezi sa svim drugim politička scena podijeljena kao nikada prije.

Ekonomska kriza u Hrvatskoj traje već punih pet godina, pri čemu se niti ne nazire svjetlo na kraju tunela. Toliko žuđeni ulazak u EU, koji se dogodio lani, nije donio nikakvu novu gospodarsku dinamiku. Štoviše, raširenom osjećaju depresije na svim razinama dodatnu notu dao je gubitak iluzije da se ostvarenjem tog cilja automatski kreće prema boljem životu.

Izbori za Parlament EU, koji će biti održani 25. maja, opet su na zajedničku listu okupili vladajuću Kukuriku koaliciju, koja je u zadnje dvije godine koliko je na vlasti prilično očerupana. Iz ekipe je u međuvremenu otpao kapitalac, bivši prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, koji je bio motor Vladine gospodarske politike u vrijeme kada se činilo da je ona još ima. Njegova stranka HNS, iako se realno vrtjela oko pet posto podrške birača, a danas je i ispod toga, zahvaljujući povoljnom koalicijskom sporazumu, ima gotovo polovicu vlasti u zemlji. Zbog prometne nesreće u Mađarskoj, kojom je prouzročio smrt dvije osobe, Čačić je preklani osuđen na zatvorsku kaznu i ispao je iz Vlade.

Prema uobičajenom scenariju, vrlo brzo je odstrijeljen iz stranke. Ali neće se predati lako i već najavljuje osnivanje nove stranke po izlasku iz zatvora. Sa drugim po snazi koalicijskim partnerom IDS-om, SDP je na lanjskim lokalnim izborima bio u izravnom sukobu. SDP je na izborima za istarskog župana podržao odmetnutog ideesovca Damira Kajina. Nakon što je IDS u Istri opet premoćno pobijedio, naivni Kajin je otpao iz igre, a IDS opet otkrio koalicijsku ljubav sa SDP-om pa idu zajedno na predstojeće europske izbore. Barem na formalnoj razini jedinstvo koalicije je održano, ali Vlada je sve klimavija. Što zbog afera, a što zbog unutarpartijskih obračuna, otpalo je nekoliko ministara. Nevolje bi bivšoj stranci najviše, nakon ranijeg disidenta Milana Bandića, koji ih je teško porazio na lokalnim izborima u Zagrebu, mogla zadati i bivša ministrica okoliša Mirala Holly, koja je nakon smjene izašla iz SDP-a i osnovala stranku Orah, lijevu zelenu stranku koja će SDP-u sigurno odlomiti dio glasača.

Korupcijske afera zbog kojih se istražuju i neki ključni lokalni SDP-ovi igrači, poput sisačke županice Lovrić-Merzel ili vukovarskog gradonačelnika Sabe, vladajućima izbijaju argument “poštenja”, kojim su opravdavali zašto bi ipak trebalo da ostanu na vlasti, jer sposobnost i rezultate definitivno nisu pokazali. Vladi ne ide, nezaposlenost i dalje raste, gospodarstvo pada i jedina izborna strategija koja im preostaje je uvjeravati javnost kako su oporebnjaci još gori.

U takvoj situaciji višegodišnje krize, slabe vlasti, oporbe bez vizije i sve elektriziranije javnosti, ne iznenađuje da je po gotovo svim temama došlo do krajnje polarizacije društva. Nema sredine, nema konsenzusa ni oko čega. U takvoj atmosferi pred europske izbore kuriozitet predstavlja kvalitetna suradnja i javno iskazivano međusobno poštovanje dvojice hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, ezdepeovca Tonina Picule i hadezeovca Davora Stiera. Sličnog habitusa, odgovorni i odmjereni, iako pripadaju različitim klubovima, pučanima i socijalistima, na zajedničkom poslu u Bruxellesu, postali su saveznici u vezi s pitanjem bosanskohercegovačkih Hrvata i počeli uporan rad na promjeni politike Europskog parlamenta prema BiH. Zahvaljujući toj dvojici donesena je prijelomna rezolucija Europskog parlamenta o BiH, koja prvi put uz separatizam osuđuje i unitarističku politiku, kao pogubnu za zemlju, te ukazuje na potrebu federaliziranja BiH, što se poklapa s hrvatskim interesom.

Za razliku od javnosti, koja je, pomalo začuđeno, pozitivno primila tu suradnju, kao primjer da se Hrvatska konačno počinje profilirati kao nacija, tj. definirati konsenzus u vezi s nekim stvarima koje se ne potežu u međustranačkim prepucavanjima, Picula i Stier su izazvali sumnjičenja u svojim strankama. Postavljeni su neopravdano nisko na listama za europske izbore, pogotovo Picula.

No, da se ne radi o fenomenu dvojice ljudi koji su, eto slučajno, kliknuli na temu BiH, svjedoči i činjenica da je jedni potez premijera Milanovića u zadnje dvije godine kojeg je pozdravio i podržao predsjednik najveće oporbene stranke, Karamarko, bio posjet Mostaru nakon crnog petka, u kojem su spaljivane zgrade institucija. Paradoksalno, jedino oko čega se slažu je ono oko čega su se nekada najviše sporili. “Zasluga” za to pripada unitarističkoj platformaškoj politici, koja je razotkrila do kraja pseudograđansku politiku, koja je otvorila oči i zadnjim ljudima u Hrvatskoj, kojima nije bilo jasno što se događa. Nasilje u pozadini prosvjeda i šovinistički ispad Jasmile Žbanić bili su prijelomni događaji, nakon kojih su i “lijevi” mediji, inače skloni građanskoj magli, počeli uviđati bit problema u BiH.

Put koji su u Europskom parlamentu trasirali Stier i Picula, kako god prošli na europskim izborima, ostat će kao mainstream hrvatske politike u Bruxellessu – podrška opstanku i europskom putu BiH uz ukazivanje na nužnost da ubuduće ne dolazi do anomalija poput one da brojniji narod malobrojnijem bira političke predstavnike. Umjesto što pobožno slušaju Mesićeve nebuloze, političkom Sarajevu bi bilo bolje da se upita zašto više nema saveznika među bitnim akterima hrvatske politike, a Banjaluka je, ako doista želi europskim putem, valjda shvatila da on ide preko Zagreba. Hrvatska politička elita u BiH mora odgovoriti na ove, za nju konačno izrazito pozitivne, tendencije iz Bruxellesa, prije svega izradom nacionalne strategije. Jer ni najbolja klima nije dovoljna ako jasno ne znaš što hoćeš, a to je u BiH bila stara hrvatska boljka.   Nino Raspudić l nezavisne.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Višnja Starešina: Mnogi su sudjelovali u pravosudnom udruženom zločinačkom pothvatu

Objavljeno

na

Objavio

Nisam nikoga prozvala, ja sam se samo osvrnula na gospođu Pusić i njezinu izjavu o politici 90-ih koja je kažnjena.

Tu je ona ostala konzistentna dosadašnjim stavovima koji su pridonijeli ovakvoj presudi. Mnogo je pojedinaca sudjelovalo u pravosudnom udruženom zločinačkom pothvatu protiv temelja pravosuđa i protiv povijesnih činjenica, rekla je Višnja Starešina u Studiju 4.

Dodala je kako ne misli da su kaznene prijave put kojim treba ići, ali da je važno rasvijetliti što se događalo u cijelom sustavu i preispitati što su radile hrvatske službe, DORH i ostale institucije.

Večeras će biti predstavljena njezina knjiga “Hrvati pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haškog suda“. Kako je Vukovar postao najveća travestija međunarodne pravde, zašto je Slobodan Milošević morao umrijeti, kako je Oluja postala jedina operacija kojoj se sudilo u Haagu – samo su neka od pitanja na koja Višnja Starešina odgovara u knjizi.

Na početku je otkrila kako je posljednje stranice knjige pisala nakon samoubojstva generala Praljka u sudnici Haškog suda.

Haški sud je imao sve predispozicije da postane politički sud i to se znalo od početka jer ga je osnovalo političko tijelo Vijeće sigurnosti. Znalo se iz prvih postupaka, a osobito kasnije, da različite obavještajne službe zainteresiranih država preuzimaju upravljanje sudom. U toj igri Hrvatska nije sudjelovala da zaštiti vlastiti interes, naprotiv ostavila je otvoren prostor, istaknula je Starešina.

Dodala je da u pozadini svega stoji djelovanje KOS-a. KOS je preživio raspad, bio je posljednja brana komunističke Jugoslavije. Njegova mreža je vrlo uspješno štitila tu koncepciju i kroz manipulaciju i falsifikate pred Haškim sudom, istaknula je Starešina i dodala kako je to najvidljivije na primjeru Vukovara jer je odgovornost za zločine u Vukovaru svedena na Ovčaru i prebačena na paravojne jedinice.

Starešina je istaknula da su i premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jasno formulirali stav prema presudi, ali je pitanje što će se činiti dalje. Hrvatsku državu nitko ne pita hoće li priznati presudu. Ona je tu. Treba zadržati kritičnost i preispitivanje te presude i načina na koji je donesena, primjene pravnih standarda koji su neprimjereni civiliziranom svijetu. To je zadatak Hrvatske. Na koji će ga način obaviti – to je sljedeće pitanje. Osobno, ne vjerujem da taj posao mogu raditi ljudi koji su dosad puštali da se sve ovo dogodi, rekla je Višnja Starešina.

Dodala je i kako Hrvatska mora preispitati svoj sustav sigurnosti te kako je bilo moguće da se dogodi da presuda izgleda kao da ju je pisao sud JNA-a ’91. Nakon toga se može vidjeti što se može učiniti kako bi presuda bila stručno demontirana i kako bi se izbjegle posljedice. Sve što je dosad rađeno nije bilo cilj sam sebi. Nije bio cilj donijeti presudu nego je cilj poništiti temelje stvaranja države. Ono što je budućnost to su procesi protiv zapovjednika HVO-a, ali i HV-a, rekla je Starešina.

 

Višnja Starešina: Udruženi zločinački pothvat i hrvatska ne-država

Višnja Starešina: Izjave Vesne Pusić doprinijele su ovoj presudi

 

Višnja Starešina: Hrvati pod KOS-ovim krilom

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

EUROPSKA OBRAMBENA UNIJA: 25 članica EU-a dogovorilo obrambenu suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Dvadeset i pet članica Europske unije donijelo je u ponedjeljak formalnu odluku o uspostavi nove mreže za suradnju na području obrane i sigurnosti, postavivši temelje za Europsku obrambenu uniju.

Odluka europskih ministara vanjskih poslova, koju je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini nazvala “povijesnom”, omogućuje bolju sigurnosnu suradnju i izgradnju vojnih kapaciteta na EU razini, čime bi EU trebao smanjiti svoju ovisnost o SAD-u na tom području.

Sudjelovanje u tzv. Stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO) dobrovoljno je, no samo su Danska, Malta i Britanija odlučile da u tome neće sudjelovati.

Suradnja će početi sa 17 konkretnih projekata, koji uključuju uspostavu sanitetske postrojbe, logističkog centra, centra za misije obuke i razvoj zajedničkih standarda za vojnu radijsku komunikaciju.

Ministri vanjskih poslova EU-a donijeli su formalnu odluku o uspostavi PESCO-a nakon što su 23 zemlje članice prošli mjesec potpisale notifikaciju svoje namjere da uspostave obrambenu suradnju. U međuvremenu su im se pridružile Irska i Portugal. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari