Pratite nas

Kronika

Policija upala u centralu NZH, legitimirali Esih i Jonjića, tražili skidanje zastave

Objavljeno

na

Neovisni za Hrvatsku oglasili su se oko dolaska policije u njihovu centralu.

Danas, 29.travnja, oko 16:00 sati dva policajca iz I. PP Zagreb u prostorijama NEOVISNIH ZA HRVATSKU u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici legitimirali su predsjednicu stranke Brunu Esih i člana predsjedništva Tomislava Jonjića, tražeći objašnjenje o hrvatskoj zastavi s grbom koji počinje bijelim poljem i pitajući, jesmo li spremni zastavu ukloniti.

Odgovorili smo da smo je izvjesili zato što je riječ o hrvatskoj zastavi koja nam se sviđa baš zato što je hrvatska i da je ukloniti ni po koju cijenu ne ćemo! Ta je zastava bila izvan zakona i zbog nje se išlo u zatvor u vrijeme kad je Andrej Plenković citirao Kardelja, a ministar Davor Božinović služio kao „civilno lice u JNA“.

Ostaje vidjeti što će Plenkovićev sluganski režim, nakon što nas se uhićuje i protjeruje u Bleiburgu, po tome dojučerašnjem službeniku JNA poduzeti protiv hrvatske zastave u glavnome gradu današnje Republike Hrvatske…! Nije li konačno #vrijemezaHrvatsku !?, piše ta stranka.

Policajci su, naravno, bili pristojni, ali je njihova pojava jasna prijetnja represijom, jer: policija ne služi radi dostave molitvenika i krunica… Čekamo daljnje korake Kardeljeva učenika Andreja, i njegova mentora, „civilnog lica na službi u JNA“, umiljatog ministra Božinovića. Ali – hrvatska će zastava tamo ostati!, kaže Tomislav Jonjić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

DORH odbacio 13 kaznenih prijava protiv Milorada Pupovca

Objavljeno

na

Objavio

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je trinaest kaznenih prijava podnesenih protiv Milorada Pupovca zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona i kaznenog djela povrede ugleda Republike Hrvatske iz članka 349. Kaznenog zakona.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Dvije udruge građana i jedanaest pojedinačnih osoba podnijeli su kaznene prijave protiv prijavljenika odnosno zastupnika u Hrvatskom saboru, da je od 21. do 25. kolovoza 2019. u svojim javnim istupima, intervjuima, tiskovnim konferencijama i izjavama, počinio prijavljena kaznena djela iznoseći svoje komentare u odnosu na napade na pripadnike srpske manjine u Uzdolju i Đevrskama 21. kolovoza 2019.

Kaznene prijave odbačene su iz razloga što je nakon poduzetih provjera navoda iz prijava ocijenjeno da se u radnjama prijavljenika nisu ostvarila obilježja kaznenih djela poticanja na nasilje i mržnju kao niti kaznenog djela povrede ugleda Republike Hrvatske niti kakvog drugog kaznenog djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, s obzirom da sadržaj izjava prijavljenika nije bio usmjeren izvrgavanju poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republike Hrvatske niti je predstavljao poziv na javno nasilje i mržnju već u suštini predstavlja oštru, ali dopuštenu kritiku spomenutih događaja u Republici Hrvatskoj.

To posebice iz razloga što se u konkretnom slučaju radi i o zastupniku u Hrvatskom saboru koji predstavlja svoje biračko tijelo, a saborski zastupnici uživaju najvišu ustavnu i konvencijsku zaštitu slobode izražavanja i iznošenja svojih političkih stavova, ideja i ocjena.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Odbačena kaznena prijava protiv Milijana Brkića

Objavljeno

na

Objavio

Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku je, nakon završenog istraživanja, odbacilo kaznenu prijavu PNUSKOK-a, Službe za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Osijek protiv Milijana Brkića, njegovog brata Joze Brkića, kuma Blaža Curića te bivšeg policijskog informatičara Franje Varge zbog osnovane sumnje na počinjenje više kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka.

Iz podataka i dokaza prikupljenih tijekom istraživanja proizlazi da je prvookrivljenik od lipnja 2015. do 20. rujna 2018., u Belišću, sa svog osobnog računala, koristeći pritom korisničko ime i zaporku koje je dobio od drugookrivljenika, više puta pristupao e-mail računu prvooštećenice (1970.) i na svoje računalo presnimavao datoteke s njenog računa, koje bi potom presnimio na USB uređaj i posredstvom trećeeokrivljenika prenosio drugookrivljeniku. Proizlazi i da je drugookrivljenik dostavio prvookrivljeniku podatke o nazivu e-mail računa i pristupnoj zaporci drugooštećenice (1989.) tražeći od njega da mu dostavlja računalne podatke s njenog mobitela, te da mu je dostavio i korisničke podatke i lozinke za pristup profilu jedne društvene mreže i servisu za pohranu podataka trećeoštećenice (1988.) ali uz njeno ovlaštenje, stoji u priopćenju Državnog odvjetništva (DORH).

Slijedom navedenog, tijekom istraživanja nije utvrđena osnovana sumnja da bi prvookrivljenik računalne podatke prvooštećenice presreo ili snimio tijekom prijenosa, ni da bi drugookrivljenik tražio presretanje podataka prvooštećenice i drugooštećenice i da bi dostavio prvookrivljeniku korisničke podatke i zaporke trećeoštećenice u svrhu počinjenja kaznenih djela protiv računalnih sustava.

Prema tome, nije utvrđena osnovana sumnja da bi time prvookrivljenik počinio kazneno djelo neovlaštenog presretanja računalnih podataka iz članka 269. stavak 1. KZ/11 u odnosu na prvooštećenicu, ni da bi drugookrivljenik počinio kazneno djelo poticanja na počinjenje tih kaznenih djela u odnosu na prvooštećenicu i drugooštećenicu te kazneno djelo zlouporabe naprava iz članka 272. stavak 2. KZ/11 u odnosu na trećeoštećenicu, a samim time niti da bi trećeokrivljenik počinio kazneno djelo pomaganja u počinjenju kaznenog djela neovlaštenog presretanja računalnih podataka u odnosu na prvooštećenicu.

Iz rezultata provedenog istraživanja proizlazi da je četvrtookrivljenik proslijedio podatke o nazivu e-mail računa i pristupnoj zaporci četvrtooštećenice (1977.) trećeokrivljeniku, a on potom prvookrivljeniku, ali uz ovlaštenje četvrtooštećenice. No, kako prikupljeni podaci i dokazi ne ukazuju da bi navedeni računalni podaci četvrtooštećenice bili proslijeđeni prvookrvljeniku u svrhu počinjenja kaznenih djela protiv računalnih sustava, tako ne proizlazi osnovana sumnja da bi četvrtookrivljenik počinio kazneno djelo zlouporabe naprava iz članka 272. stavak 2. KZ/11 u odnosu na četvrtooštećenicu, a samim time niti da mu je trećeokrivljenik pomagao u počinjenju tog kaznenog djela.

Međutim, iz podataka i dokaza prikupljenih tijekom istraživanja proizlazi osnovana sumnja da bi opisanim radnjama prvookrivljenik počinio kazneno djelo neovlaštenog pristupa iz članka 266. stavak 1. KZ/11, a drugookrivljenik dva kaznena djela poticanja na počinjenje upravo tog kaznenog djela. Budući da se kazneni progon za ovo kazneno djelo, sukladno odredbi članka 266. stavka 4. KZ/11 progoni isključivo po prijedlogu oštećenika, a oštećenice su prilikom ispitivanja izričito navele kako se ne smatraju oštećenima i da ne traže kazneni progon okrivljenika, državno odvjetništvo u izostanku navedene procesne pretpostavke nije moglo pokrenuti kazneni postupak protiv navedenih osoba za ovo kazneno djelo.

Slijedom svega navedenog, budući da nije utvrđeno postojanje osnovane sumnje da bi okrivljenici počinili prijavljena kaznena djela kao niti druga kaznena djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti, a sve su oštećenice izričito iskazale da ne traže kazneni progon za kazneno djelo neovlaštenog pristupa iz članka 266. stavak 1. KZ/11, kaznena prijava je odbačena, izvijestilo je Državno odvjetništvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari