Pratite nas

Vijesti

Politička podobnost najveća je kočnica državne efikasnosti

Objavljeno

na

Ako je mjeriti količinom medijskog interesa, učestalošću izjašnjavanja političara, uključujući i izravnu intervenciju predsjednika Vlade, slučaj pomoćnika ministra financija Branka Šegona privukao je više pozornosti nego način zadovoljavanje procedure prekomjernog deficita.

[dropcap]N[/dropcap]avodno je i ministar ponudio ostavku. Znakovito, jer kad je lani deficit umjesto jedanaestdosegnuo rekordnih sedamnaest milijardi kuna, ostavku nitko nije spominjao. Ima od toga važnijih stvari. Istina, a to su one koje su pravi izvor problema i koje u aktualnoj raspravi ponovno nitko i ne spominje.

Razina pomoćnika ministra visoka je rukovodeća razina državnih službenika – onih koji bi trebali najviše i najkvalitetnije pridonijeti upravljanju državnim poslovima. U Hrvatskoj se ta mjesta popunjavaju političkim imenovanjem, pa su tako i implikacije zbivanja oko gospodina Šegona na prvi pogled političke.

Pogubna politička imenovanja

Međutim, problem je mnogo dublji i širi. Djelotvorno funkcioniranje države zahtijeva da poslove rukovodećih državnih službenika obavljaju ljudi koji za to imaju stručne kompetencije. U slučaju pomoćnika ministra financija to zahtijeva ljude čiji životopis, znanje i iskustvo jamče da mogu kvalitetno obavljati ili nadzirati poslove vezane uz, naprimjer, izdavanje državnih obveznica na svjetskom tržištu, financijsko upravljanje sredstvima europskih fondova, planiranje fiskalne politike i proračuna, izvršavanje proračuna, pregovore s Europskom komisijom o proceduri prekomjernog deficita i o sudjelovanju u Europskom semestru, izradu nacionalnog programa reformi, pregovore i razgovore s rejtinškim agencijama, MMF-om, Svjetskom bankom. Za sve to, ili bar ponešto, pomoćnici ministra financija trebali bi biti kompetentni.

Međutim, političko imenovanje nema nijedno obilježje koje bi jamčilo podudarnost između kompetencija imenovanih i poslova koje trebaju obavljati. Štoviše, može se navesti mnogo primjera koji pokazuju da politička podobnost, koja po definiciji prevladava nad znanjem, stručnošću i objektivnim zahtjevima posla, pogubno utječe na funkcioniranje države.
I ne treba se onda čuditi ekonomskoj politici koja je mislila da se rast potiče povećanjem poreza i prozivanjem poduzetnika, koja priprema četvrti rebalans u nepune dvije godine, koja odlučuje na temelju zakona koji ne vrijede (kao što je radna obveza u zdravstvu)… Ne treba se čuditi ni količini zakonskih odredaba koje je poništio Ustavni sud ni tome da je Hrvatska doslovno izbrisana iz planova bilo kojih ulagača. Duboko zadiranje politike u hijerarhiju državne administracije povećalo je manjak kompetencija do razine nepodnošljivosti i nedopustivosti za članicu EU.

Nepodnošljiva lakoća nestručnosti

Zbivanja oko gospodina Šegona stoga još jedanput zorno oslikavaju razloge zbog kojih Hrvatska neće moći naprijed bez depolitizacije državne uprave i ugrađivanja načela stručnosti, odgovornosti i rezultata rada u sve pore vrednovanja rada državne i javne uprave. Bez kompetentne administracije Hrvatska neće moći poboljšati ni poslovnu klimu ni privući ulagače, a iskorištavanje prednosti članstva u EU ostat će samo san.

I zato je temeljita reforma državne i javne uprave nuždan preduvjet i ekonomskog oporavka i poboljšanja poslovne klime te privlačenja ulagača. Ali ne kozmetički zahvat (kao što je slučaj s Državnim inspektoratom), nego stvarna reforma koja mijenja temeljna pravila i odnose prema radu te rezultatima rada u državnoj i javnoj službi. To znači depolitizaciju i smanjenje broja politički imenovanih hijerarhijskih razina, to znači odabir ljudi i njihovo napredovanje u skladu s kompetencijama, to znači plaće povezane s rezultatima rada, to znači otkaz za one koji neće ili ne žele postizati kvalitetu rada potrebnu u državi koja je članica EU.

Načini na koje se to postiže poznati su i primjenjuju se u mnogim državama. Međutim, uspjeh u toj reformi, kao i svakoj drugoj, zahtijeva političku volju, koja u prvi plan stavlja interes države i odlučna je uporno i dosljedno provoditi reformu te objašnjavati njezine posljedice. A to nas onda vraća na proceduru prekomjernog deficita. Sve što je Vlada predložila u vezi s tim pokazuje i dokazuje da nema nikakve političke volje za stvarnim reformama – čak ni kad za to postoji vanjski pritisak. Ideje o porezima recikliraju se na sto načina, ministri koji bi trebali prednjačiti u reformskim prijedlozima prave se kao da to nije njihov problem, a ekonomski oporavak u 2014. više nitko i ne spominje. Ali zato na površinu izlaze novi politički skandali pa prvenstvo gospodina Šegona preuzima gospođa Merzel. Dokad?

liderpress.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari