Pratite nas

Iz Svijeta

Poljaci biraju novi saziv parlamenta

Objavljeno

na

Poljaci izlaze u nedjelju na parlamentarne izbore na kojima vladajući konzervativci očekuju pobjedu zahvaljujući velikodušnim socijalnim davanjima i vatrenoj nacionalističkoj retorici, no možda im to neće biti dovoljno za apsolutnu većinu mandata.

Poljaci će izabrati 460 zastupnika u Sejmu, donjem domu parlamenta, i 100 članova Senata.

Stranka Pravo i pravda (PiS), na vlasti od 2015. pod vodstvom bivšeg premijera Jaroslawa Kaczynskog, imala je jasno vodstvo u ispitivanjima javnog miljenja pred izbore i očekuje se da će osvojiti između 40 i 49 posto glasova.

Glavne oporbene snage – centristička Građanska platforma, Savez demokratske ljevice i Poljska narodna stranka – nadaju se da bi zajedno mogli pobijediti PiS i sastaviti koalicijsku vladu.

PiS je nastojao u kampanji ponajprije mobilizirati niže slojeve društva, veličajući obiteljske vrijednosti i obećavajući da će povećati socijalna davanja i minimalnu plaću te smanjiti poreze. Predizborna kampanja te stranke pridonijela je polarizaciji društva. Stranački čelnici upozoravali su protiv seksualnih manjina i liberalnih vrijednosti uvezenih sa Zapada. Činili su to uz blagoslov Katoličke Crkve, koja je i dalje jako utjecajna u ruralnim dijelovima zemlje.

Građanska koalicija, formirana oko centrističke Građanske platforme, računa ponajprije na glasove srednje klase u velikim gradovima, nezadovoljne zbog podjela u društvu, kontroverznih reformi pravosuđa i afera u koje su se upleli politički čelnici.

Ljevica, pak, kritizira PiS-a zbog napada na LGBT pokret i savezništvo s Crkvom, ali dijeli cilj socijalne države. Ujedinjena, ima dobre izglede vratiti se u parlament iz kojeg je izbivala četiri godine.

“Poljsko biračko tijelo podijeljeno je u dvije skupine. Oko 45 posto birača podržava PiS, a isto toliko centrističku oporbu i ljevicu”, rekla je politologinja na varšavskom sveučilištu Anna Materska-Sosnowska.

“Odaziv će o odlučiti o tome hoće li PiS moći vladati sam ili će morati formirati koaliciju ili čak riskira li gubitak većine”, dodala je.

Oporba obećava ukidanje kontroverznih reformi pravosuđa koje po mišljenju Europske komisije ugrožavaju vladavinu prava u zemlji. Ali ne nudi jasno definiran politički program.

Birališta su otvorena u 7 sati i zatvaraju se u 21 sat kada se očekuje objava prvih izlaznih anketa. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump će primiti Erdogana, unatoč tenzijama i kontroverzama

Objavljeno

na

Objavio

Nakon tjedana napetosti i povremene konfuzije, američki predsjednik Donald Trump naći će se u srijedu oči u oči u Bijeloj kući s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom kako bi s njim razgovarao o Siriji, NATO-u i sudbini džihadističkih zatvorenika.

Trump za sebe kaže da zna pregovarati s autoritarnim dužnosnicima. Međutim, njegovi traktati o Erdoganu tijekom proteklih tjedana u najmanju ruku bili su kaotični što je dovelo do pitanja koja je zapravo njegova dugoročna politika u Siriji.

Nakon najave o povlačenju američkih snaga iz Sirije, Ankara je 9. listopada pokrenula vojnu ofenzivu čija su meta kurdski saveznici međunarodne koalicije koja se bori protiv džihadista.

Trump je zaoštrio ton, zaprijetio da će uništiti tursko gospodarstvo i uvesti nove sankcije Turskoj.

Međutim, napuštanje kurdskih snaga i mjesto koje je ostavljeno Rusiji u sirijskom sukobu uzrujalo je mnoge zastupnike, demokrate ali i republikance.

“Mislimo da je trenutak vrlo loše izabran da bi se primio Erdogan u SAD-u, tražimo da povučete poziv”, napisali su zastupnici oba tabora u pismu koje je objavljeno u ponedjeljak.

Odgovorio im je dužnosnik State Departmenta.

“Moramo razgovarati s Rusijom o Siriji”, rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman. “Ne treba ovakvu vrstu posjeta shvaćati kao nagradu već kao sredstvo diplomacije”.

Stanje u Siriji izazvalo je i napetosti unutar NATO-a – čija je Turska članica – koji se boji obnove Islamske države.

Jedna od tema razgovora mogao bi biti i povratak džihadista u njihove zemlje nakon što je Turska zaprijetila te potom i počela program njihove repatrijacije.

Trumpova i Erdoganova konferencija za novinare koincidirat će s drugim važnim današnjim događajem za Trumpa u Washingtonu – prvim javnim saslušanjima u Kongresu u istrazi o njegovu eventaulnom opozivu. (Hina)

 

Ljevičarski mediji u Hrvatskoj Trumpa ne podnose do bjesnila

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Evo Morales doputovao u Meksiko: Spasili ste mi život

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AP

Bivši bolivijski predsjednik Evo Morales koji je rekao da mu je ugrožen život u domovini, doputovao je u utorak u Meksiko, gdje je dobio politički azil dok Senat u La Pazu treba imenovati privremenog predsjednika.

Meksički vojni zrakoplov kojim je doputovao Morales sletio je u zračnu luku u Ciudad de Mexicu malo poslije 18.00 sati po srednjoeuropskom vremenu.

“Borba se nastavlja”, obećao je Morales, rekavši da se neće prestati “baviti politikom”. “Svi narodi imaju pravo na slobodu”, rekao je pošto je zahvalio Meksiku zbog toga što mu je “spasio život”.

Pojavio se u društvu bivšeg potpredsjednika Alvara Garcie Linere i bivše ministrice zdravstva Gabriele Montano.

“Braćo i sestre, odlazim u Meksiko”, napisao je u ponedjeljak navečer na Twitteru Evo Morales koji je u nedjelju podnio ostavku pošto je to od njega zatražila vojska. “Teško mi je što moram otići iz zemlje iz političkih razloga, ali (…) uskoro ću se vratiti još snažniji”.

Predsjednik je bio sve osamljeniji kako se politička kriza neočekivano produbljivala u Boliviji, gdje već desetak dana traju opći štrajk i prosvjedi.

Meksički ministar je nešto ranije izjavio da je Morales uputio zahtjev njegovoj vladi: “Usmeno i službeno zatražio je od nas da mu odobrimo politički azil”.

Druga potpredsjednica Senata Jeanine Anez (52) koju gornji dom treba u utorak imenovati na dužnost privremenog predsjednika, raspisat će predsjedničke izbore u roku 90 dana nakon ostavke predsjednika države, u skladu s ustavom.

Organizacija američkih država (OAS) treba pak u utorak u Washingtonu održati sastanak o situaciji u Boliviji.

Tisuće Bolivijaca su u nedjelju navečer pohrlili na ulice slaveći odlazak Eva Moralesa, nakon vala prosvjeda u kojemu su ubijene tri i ozlijeđene 383 osobe.

Morales je objavio ostavku nakon 13 godina vladavine kako bi primirio nasilne prosvjede koji su izbili nakon objave rezultata izbora spornih zbog brojnih nepravilnosti.

Moralesova vlada pala je nakon što je Organizacija američkih država (OAS) obavila reviziju izbora i utvrdila teške izborne nepravilnosti.

Saveznici su zbog tog izvještaja napustili vladu, a vojska je pozvala na Moralesovu ostavku. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari