Pratite nas

Herceg Bosna

Poljoprivrednici u BiH na rubu opstanka

Objavljeno

na

Poljoprivrednike u BiH muče mnoge nevolje. Jedna je otkupna cijena pšenice. Odlučili su progovoriti i zatražiti svoja prava. Ne traže milostinju, nego realne cijene, podršku vlasti i mogućnost da žive od svoga rada. Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini traže da mlinari plate 38, a Vlada Republike Srpske (RS) dodatna četiri pfeninga po kilogramu pšenice. Cijena od 24 pfeninga, koliko trenutno plaćaju mlinari, za njih je ucjenjivačka. Traže i manji PDV, a za ubuduće predlažu tromjesečni moratorij na uvoz pšenice. Iako još uvijek nije udovoljeno njihovim zahtjevima, radikalnije mjere prosvjreda najavljene za petak 26. srpnja, odgodili su za četvrtak 1. kolovoza.

Dosta je s ucjenama!

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije Ljubo Maletić sudionik je neuspjelih razgovora s odgovornim ministrima, mlinarima i pekarima. Mlinari su ponovili ono što godinama tvrde, a to je da u susjedstvu imaju jeftiniju cijenu pšenice.

– Utakmica nije ista, igramo pet protiv jedanaest. Kako, zbog čega? Umjetno gnojivo je tamo (u Srbiji, op.a.) 70, a ovdje je 110 KM (konvertibilnih maraka). Kod nas je PDV sedamnaest, tamo je osam. Trebamo dati 450 merkantilne za 100 kila sjemenske pšenice. To nema nigdje  – kaže Maletić.

Podsjeća da iza njega stoji 16.000 semberijskih domaćina koji više ne žele trpjeti nepravdu i priču o slobodnom tržištu. Slično misli i 100.000 poljoprivrednika u BiH.

Rade Jovičević, jedan od čelnika udruženja poljoprivrednika RS-a, tvrdi da zbog niske cijene seljaci gube i kada su prinosi veliki, te da je krajnje vrijeme da se stane na kraj mlinsko-pekarskoj mafiji.

– Oni su postali mezimci našeg Ministarstva poljoprivrede. Oni njih zovu kao neka mlinska industrija, a od te mlinske industrije mi nemamo ništa. Država Bosna i Hercegovina od njih nema ništa, tu od ubiranja poreza nema apsolutno ništa. Država Bosna i Hercegovina, ona može pojesti ovo pšenice što imamo za dva do tri mjeseca. Ne znam zašto su pravili ovolike probleme da uvoze onako intenzivno petnaest dana pred vršidbu – kaže Jovičević.

Ratari sve siromašniji

Kaže da je jedini razlog uvoz na crno, gdje se ne prikazuju stvarne količine niti se gleda na kvalitetu:

– Jednostavno, oni su se spremali oteti od ovih seljaka ovdje. To je takav dogovor petnaest mafijaša, da to nije normalno. Petnaest ljudi koji su toliko bezobrazni i arogantni – objašnjava Jovičević

Živan Bato Bojičić sa još šest ukućana obrađuje 20 hektara zemlje. Podsjeća da poljoprivrednici u susjednim zemljama imaju daleko bolje uvjete za proizvodnju.

– Mi nemamo ništa dobroga reći o vladi i nadležnima koji su nam nametnuli ovakav sistem života. Mi preživljavamo, na neki način, ali smo svakodnevno, što kažu ljudi, u deficitu. Iz godine u godinu sve smo siromašniji – kaže za Deutsche Welle ovaj semberijski zemljoradnik i dodaje:

– Nema više, vlada radi, inspekcija radi, ministarstvo radi. Sad rade lobiji, trgovinski lobiji. Samo gleda tko će zagrabiti, samo gledaju da zagrabe, ali na račun poljoprivrednog proizvođača.

D.N.
Foto: Denis Jerković

 

facebook komentari

Herceg Bosna

24. obljetnica utemeljenja 2. gardijske brigade HVO-a

Objavljeno

na

Objavio

Jedna od elitnih postrojbi HVO-a sudjelovala je u desecima pobjedničkih operacija oslobađanja

Ciganske livade, Korićina, Glamoč, Čemernica, Jajce, Ugar…, neka su od brojnih mjesta koja su tijekom Domovinskog rata uspješno oslobodili pripadnici II. gardijske brigade Hrvatskoga vijeća obrane pri čemu su poginula njezina 163 pripadnika.

2. gardijska brigada je bila gardijska mehanizirana brigada Hrvatskog vijeća obrane tijekom rata i poslijeraća u Bosni i Hercegovini.

Brigada je utemeljena 13. prosinca 1993. godine odlukom Glavnog stožera HVO-a, a kroz nju je prošlo 5.000 gardista.

Na temelju zapovijedi pokojnog predsjednika Herceg Bosne Mate Bobana, u prosincu 1993. godine osnovana je II. gardijska brigada HVO-a u čiji sastav su ušle Širokobriješka Kažnjenička bojna, Lakojurišna bojna, Hrvatska legija časti, 60. gardijsko-desantna bojna “Ludvig Pavlović”, a nešto kasnije i Postrojba za posebne namjene Gavran 2. Od tada do kraja rata prošli su, kao jedna od najelitnijih postrojba sva teška ratišta.

Sjedište brigade je bilo u vojarni Stanislav Baja Kraljević u Rodoču, južnom prigradskom naselju grada Mostara

Brigada je prošla mnoge bojišnice do južnog, dubrovačkog bojišta do Manjače, pritom oslobodivši mnoge gradove (Kupres, Glamoč, Mrkonjić Grad, Jajce, Šipovo …) i kao takva slovila je za jednu od najslavnijih i najboljih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane, a svoje živote za domovinu i slobodu dala su čak 163 pripadnika ove brigade.
Kapelica sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika brigade, koja se nalazi unutar spomenute vojarne ujedno je i spomenik palim braniteljima, na zidovima su ploče s imenima i slikama poginulih gardista.

Nakon rata zadaće brigade su bile da unutar HVO-a, koji je zajedno sa Armijom BiH činio Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine, štiti bošnjačko-hrvatski entitet u BiH od rata, poplava, požara i sl. Brigada je tijekom1998. godine bila na obuci u Turskoj, u sklopu NATO-a.

Tijekom 2001. godine, 2. gardijska brigada zajedno sa ostalim postrojbama hrvatske komponente Vojske FBiH daje potporu Hrvatskoj samoupravi.

Hrvatski narodni sabor je pozvao časnike i vojnike hrvatske komponente Vojske Federacije BiH na samoraspuštanje. Većina časnika i vojnika, samovoljno, ovaj je poziv ispoštovala, te su vojarne HVO-a ostale prazne.

Jedine posljedice samoraspuštanja, na kraju, su bile nekoliko izgubljenih plaća za vojnike i časnike HVO-a, kao i gubitak položaja u vojnoj hirerahiji za one osobe koje su se najgorljivije založile da se raspuštanje provede.

Reformom obrane u BiH 2005. godine Vojska Federacije BiH zajedno sa Vojskom Republike Srpske je integrirana u sastav Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Danas se Oružane snage Bosne i Hercegovine sastoje od tri pukovnije, a 1. pješačka (gardijska) pukovnija je nasljednica Hrvatskog vijeća obrane.

Kamenjar.com

General zbora HVO-a Stanko Sopta: Uloga HVO-a u vojno redarstvenoj operaciji Oluja je neupitna!

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte

Objavljeno

na

Objavio

FAH

Komemoracija generalu Slobodanu Praljku

Govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte

Zagreb, 11. prosinca 2017.

GOSPODINE GENERALE!

Ja znam da si s nama. Da, s nama danas u ovom sjećanju točno u podne u Lisinskom. Sjediš u svakom stolcu ove dvorane, stojiš na svakom mjestu gdje netko danas u ovoj dvorani stoji, misliš naše misli, želiš naše želje, tužiš naše tuge, živiš naše radosti. S nama si na svakom pedlju Domovine i danas i svu vječnost. Vjetrom čežnje misao nam nosiš, misao što je neumorna, kojoj nikad san neće sklopiti oči.

Htjeli smo još tilovina žutih uživati, željeli vrhunce naših gora dušom osvajati, na poljima našim još tolika kola odigrati. Hercegovina i Bosna i Hrvatska stoji kao ukopana i ime ti tiho  Tvoje na usnama našim titra.

Ogromno si svoje tijelo i još veću dušu svoju, Generale, uvijek na dlanu imao. Bez zadnje suzdržane misli, ili kolebanja, iskreno do boli i za prijatelja i za neprijatelja. Nije bilo tajne na tvom ratnom putu, nije bilo zakulisnog, nejasnog, tamnog. Uvijek si kročio onom stranom života na kojoj je sve bilo bjelodano.

Tko Te mogao razumjeti? Tko? Ne oni i onaj tko nije bio iskren i tko nije bio spreman za ideale sve dati. Generale, Tvoji su te vojnici Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane uvijek razumjeli i s tobom bili jedno. Znali smo da bi i za naš mali prst dao sve na svijetu. I to su svi znali, jer si takav i to si svima rekao. Iskreno do bola.

Ostala je Tvoja rečenica koju je čuo cijeli svijet, i koja će cijelom svijetu odzvanjati u ušima:

SLOBODAN PRALJAK NIJE RATNI ZLOČINAC. S PRIJEZIROM ODBACUJEM VAŠU PRESUDU.

Ostaješ s nama, Generale. Stojimo Ti do kraja postrojeni na prijavak. Zore će i sutoni Herceg Bosne u sve dane s Tobom živjeti.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari