Pratite nas

Iz Svijeta

Poljska od Njemačke želi odštetu za Drugi svjetski rat

Objavljeno

na

Poljska se priprema za obilježavanje 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata, a vlada u Varšavi želi s Njemačkom ponovo razgovarati o ratnoj odšteti. No može li se novčano odrediti patnja jednog naroda?

Kad je brujanje njemačkih bombardera u zoru 1. rujna 1939. probudilo 11-godišnju Zofiju Burchacinsku, mislila je da čuje krave. Ni njezina majka nije očekivala da upravo počinje rat, vjerovala je da je riječ o ranije planiranim vježbama.

“Bolje ti je da ustaneš”, kazala je majka netom prije no što im se srušio krov. Obje su morale bosonoge pobjeći iz zgrade, još uvijek u spavaćicama.

Wielun je bio prvi grad bombardiran u Drugom svjetskom ratu. Tada se nalazio samo 21 kilometar od njemačke granice, nije imao vojsku, protuzračnu obranu ni industriju. Poginulo je nekoliko stotina građana.

Burchacinska se u grad vratila 1945. i više ga nije prepoznala.

“Otac mi je morao pokazati put do škole. Bio je to potpuno drugi grad”, rekla je.

“Gdje su bile kuće, ostale su samo ruševine”.

Danas 91-godišnja Burchacinska jedna je od mnogih Poljakinja koje vjeruju da Njemačka mora isplatiti ratnu odštetu.

Prema anketi novina Rzeczpospolita iz svibnja, gotovo polovica Poljaka podržava ideju da se od Njemačke zatraže reparacije. Gotovo četvrtina njih tomu se protivi.

“Rat koji su započeli Nijemci jako je osiromašio zemlju”, kazala je Burchacinska. “Velik broj umjetničkih djela je ukraden ili uništen”, dodala je.

Pitanje ratne odštete ponovno je pokrenuto 2015. kada vlast preuzima stranka Pravo i pravda (PiS). Parlamentarni odbor koji predvodi njezin zastupnik Arkadiusz Mularczyk trenutno procjenjuje koliku je štetu Poljska pretrpjela u ratu.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, trošak procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos “europskoj periferiji” koji bi ujedno podržao europski integracijski proces.

Poljska zasad nema planove zahtijevati ratnu odštetu, ali “teško je kazati da je to poglavlje zatvoreno”, rekao je nedavno poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz.

“Usporedite gubitke drugih država s poljskim gubicima”, naglašava ministar. “Ima država koje su izgubile mnogo manje, no dobile su odštetu”, zaključio je.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Ni kraj rata nije Poljskoj donio slobodu jer je njemačku okupaciju zamijenila sovjetska koja je trajala gotovo pola stoljeća.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Za današnju njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, rekao je početkom kolovoza u Varšavi njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Czaputowicz, međutim, ističe da se u obzir moraju uzeti pravednost i moralnost procesa, ne samo njegova legalnost.

Za gradonačelnika Wieluna, danas udaljenijeg od njemačke granice zbog poslijeratne promjene teritorija, ratna odšteta je od sekundarne važnosti.

“Izgrađujemo dobre odnose s našim partnerskim gradovima u Njemačkoj i želimo da tako ostane”, rekao je Pawel Okrasa.

“Ne bi htjeli da se oni zbog odšteta pogoršaju”, zaključio je gradonačelnik.

I sama Burchacinska vjeruje kako se moraju održati dobri poljsko-njemački odnosi.

“Meni je teško oprostiti, no vjerujem da generacija mojih sinova, unuka i praunuka ne smije imati tu mržnju prema Nijemcima jer ona ne vodi nikuda”. (Hina)

 

Ante Čuvalo: Mi još i ne shvaćamo kakve i kolike su zločine počinili komunistički režimi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Napadnut vojnik u Milanu, napadač uzvikivao ‘Alah Akbar’

Objavljeno

na

Objavio

Dvadesettrogodišnji migrant iz Jemena ranio je oštrim predmetom vojnika ispred glavne željezničke stanice u Milanu i uzvikivao “Alah Akbar” prilikom uhićenja, objavili su u utorak mediji.

Muškarac je napao vojnika s leđa nožem za otvaranje pisama, objavila je novinska agencija ANSA.

Vojnik, koji je patrolirao ulicom, pretrpio je lakše ozljede vrata.

Nekoliko svjedoka opisalo je napadača kao ilegalnog migranta koji je uzvikivao “Alah Akbar” za vrijeme uhićenja.

Optužen je za nanošenje ozljeda javnom dužnosniku, a slučaj istražuju i protuteroristički tužitelji.

Muškarac je već zaustavljen kasno u ponedjeljak dok je hodao oko željezničke stanice i pokušavao ubosti prolaznike kemijskom olovkom. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Szijjarto: EU je bez plana suočavanja s tisućama migranata koji dolaze u Europu svakoga mjeseca

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, kazao je za njemački Die Welt, kako je nezadovoljan migracijskim planovima novoizabrane predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.

Szijjarto je poručio kako predloženo jačanje europske agencije za zaštitu granice Frontex, “nije rješenje”.

“Frontex je putnička agencija”, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova u intervjuu za Die Welt u utorak.

Szijjarto smatra da države, na vanjskim granicama EU-a, također moraju same zaštititi te granice.

Član vlade Viktora Orbana, koja se oštro protivi imigraciji, kritizirao je EU jer je “bez plana” o načinu suočavanja s tisućama migranata koji dolaze u Europu svakoga mjeseca.

Von der Leyen preuzima dužnost predsjednice Europske komisije u studenom.

Ona želi “svježi početak” po pitanju migracija te će probati postići sporazum o distribuciji tražitelja azila.

Von der Leyen želi da Frontex, najkasnije do 2024., ima 10 tisuća djelatnika, za razliku od prijašnjih smjernica po kojima je trebao imati toliko ljudstva do 2027.

Nije samo desnica kritizirala planove von der Leyen, već su i liberali u Europskom parlamentu zaprijetili da će blokirati izbor povjerenika zaduženog za migracije i sigurnost u čijem je mandatu “zaštitw europskog načina života”, što europska ljevica smatra usvajanjem retorike krajnje desnice. (Hina)

 

Erdogan ponovno zaprijetio otvaranjem granice za migrante

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari