Pratite nas

Iz Svijeta

Poljska od Njemačke želi odštetu za Drugi svjetski rat

Objavljeno

na

Poljska se priprema za obilježavanje 80. godišnjice početka Drugog svjetskog rata, a vlada u Varšavi želi s Njemačkom ponovo razgovarati o ratnoj odšteti. No može li se novčano odrediti patnja jednog naroda?

Kad je brujanje njemačkih bombardera u zoru 1. rujna 1939. probudilo 11-godišnju Zofiju Burchacinsku, mislila je da čuje krave. Ni njezina majka nije očekivala da upravo počinje rat, vjerovala je da je riječ o ranije planiranim vježbama.

“Bolje ti je da ustaneš”, kazala je majka netom prije no što im se srušio krov. Obje su morale bosonoge pobjeći iz zgrade, još uvijek u spavaćicama.

Wielun je bio prvi grad bombardiran u Drugom svjetskom ratu. Tada se nalazio samo 21 kilometar od njemačke granice, nije imao vojsku, protuzračnu obranu ni industriju. Poginulo je nekoliko stotina građana.

Burchacinska se u grad vratila 1945. i više ga nije prepoznala.

“Otac mi je morao pokazati put do škole. Bio je to potpuno drugi grad”, rekla je.

“Gdje su bile kuće, ostale su samo ruševine”.

Danas 91-godišnja Burchacinska jedna je od mnogih Poljakinja koje vjeruju da Njemačka mora isplatiti ratnu odštetu.

Prema anketi novina Rzeczpospolita iz svibnja, gotovo polovica Poljaka podržava ideju da se od Njemačke zatraže reparacije. Gotovo četvrtina njih tomu se protivi.

“Rat koji su započeli Nijemci jako je osiromašio zemlju”, kazala je Burchacinska. “Velik broj umjetničkih djela je ukraden ili uništen”, dodala je.

Pitanje ratne odštete ponovno je pokrenuto 2015. kada vlast preuzima stranka Pravo i pravda (PiS). Parlamentarni odbor koji predvodi njezin zastupnik Arkadiusz Mularczyk trenutno procjenjuje koliku je štetu Poljska pretrpjela u ratu.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, trošak procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos “europskoj periferiji” koji bi ujedno podržao europski integracijski proces.

Poljska zasad nema planove zahtijevati ratnu odštetu, ali “teško je kazati da je to poglavlje zatvoreno”, rekao je nedavno poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz.

“Usporedite gubitke drugih država s poljskim gubicima”, naglašava ministar. “Ima država koje su izgubile mnogo manje, no dobile su odštetu”, zaključio je.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Ni kraj rata nije Poljskoj donio slobodu jer je njemačku okupaciju zamijenila sovjetska koja je trajala gotovo pola stoljeća.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Za današnju njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, rekao je početkom kolovoza u Varšavi njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Czaputowicz, međutim, ističe da se u obzir moraju uzeti pravednost i moralnost procesa, ne samo njegova legalnost.

Za gradonačelnika Wieluna, danas udaljenijeg od njemačke granice zbog poslijeratne promjene teritorija, ratna odšteta je od sekundarne važnosti.

“Izgrađujemo dobre odnose s našim partnerskim gradovima u Njemačkoj i želimo da tako ostane”, rekao je Pawel Okrasa.

“Ne bi htjeli da se oni zbog odšteta pogoršaju”, zaključio je gradonačelnik.

I sama Burchacinska vjeruje kako se moraju održati dobri poljsko-njemački odnosi.

“Meni je teško oprostiti, no vjerujem da generacija mojih sinova, unuka i praunuka ne smije imati tu mržnju prema Nijemcima jer ona ne vodi nikuda”. (Hina)

 

Ante Čuvalo: Mi još i ne shvaćamo kakve i kolike su zločine počinili komunistički režimi

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Netanyahu poručio Islamskom džihadu da prekine napade ili će iskusiti još više udaraca

Objavljeno

na

Objavio

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je u srijedu palestinskom pokretu Islamski džihad da prekine raketiranje Izraela jer će iskusiti još više udaraca izraelske vojske.

Netanyahu je to izjavio na početku sastanka svog kabineta za sigurnost u vrijeme kada izraelske snage jačaju smrtonosne napade na položaje Islamskog džihada, a ovaj nastavlja ispaljivati rakete iz Gaze na Izrael.

“Odlučni smo boriti se za našu zemlju i braniti je, a ako oni misle da će nas salve raketa oslabiti ili pokolebati našu odlučnost, varaju se”, rekao je.

“Imaju samo jedan izbor: ili će zaustaviti napade ili trpjeti sve više i više udarca. Odluka je na njima”, rekao je Netanyahu.

Izraelsko zrakoplovstvo bombardiralo je u srijedu položaje Islamskog džihada u Pojasu Gaze, zbog čega su slijedile nove raketne salve prema Izraelu.

Time su ukupno 22 Palestinaca poginula od utorka u izraelskim operacijama protiv Islamskog džihada uključivo visokog zapovjednika te organizacije i njegovu suprugu.

Četrdesetdvogodišnji Baha Abu Al-Ata, vođa oružanog krila Islamskog džihada, Brigade Al-Kuds, ubijen je, kao i njegova žena, u izraelskom zračnom napadu na njihovu kuću u istočnom dijelu grada Gaza u utorak.

Islamski džihad u utorak je objavio da smatra ubojstvo svog čelnika izraelskom “objavom rata”.

Od utorka ukupno je 250 raketa ispaljeno iz Gaze na Izrael, ali pritom nitko nije poginuo, posljednji je podatak izraelske vojske koja je dodala da je 90 posto raketa uspjela presresti izraelska protuzračna obrana. (Hina)

 

Oglašena zračna opasnost u Tel Avivu nakon ubojstva čelnika Islamskog džihada (VIDEO)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Donald Trump će primiti Erdogana, unatoč tenzijama i kontroverzama

Objavljeno

na

Objavio

Nakon tjedana napetosti i povremene konfuzije, američki predsjednik Donald Trump naći će se u srijedu oči u oči u Bijeloj kući s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom kako bi s njim razgovarao o Siriji, NATO-u i sudbini džihadističkih zatvorenika.

Trump za sebe kaže da zna pregovarati s autoritarnim dužnosnicima. Međutim, njegovi traktati o Erdoganu tijekom proteklih tjedana u najmanju ruku bili su kaotični što je dovelo do pitanja koja je zapravo njegova dugoročna politika u Siriji.

Nakon najave o povlačenju američkih snaga iz Sirije, Ankara je 9. listopada pokrenula vojnu ofenzivu čija su meta kurdski saveznici međunarodne koalicije koja se bori protiv džihadista.

Trump je zaoštrio ton, zaprijetio da će uništiti tursko gospodarstvo i uvesti nove sankcije Turskoj.

Međutim, napuštanje kurdskih snaga i mjesto koje je ostavljeno Rusiji u sirijskom sukobu uzrujalo je mnoge zastupnike, demokrate ali i republikance.

“Mislimo da je trenutak vrlo loše izabran da bi se primio Erdogan u SAD-u, tražimo da povučete poziv”, napisali su zastupnici oba tabora u pismu koje je objavljeno u ponedjeljak.

Odgovorio im je dužnosnik State Departmenta.

“Moramo razgovarati s Rusijom o Siriji”, rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman. “Ne treba ovakvu vrstu posjeta shvaćati kao nagradu već kao sredstvo diplomacije”.

Stanje u Siriji izazvalo je i napetosti unutar NATO-a – čija je Turska članica – koji se boji obnove Islamske države.

Jedna od tema razgovora mogao bi biti i povratak džihadista u njihove zemlje nakon što je Turska zaprijetila te potom i počela program njihove repatrijacije.

Trumpova i Erdoganova konferencija za novinare koincidirat će s drugim važnim današnjim događajem za Trumpa u Washingtonu – prvim javnim saslušanjima u Kongresu u istrazi o njegovu eventaulnom opozivu. (Hina)

 

Ljevičarski mediji u Hrvatskoj Trumpa ne podnose do bjesnila

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari