Pratite nas

Iz Svijeta

Poljska otvara sve arhive komunističkih tajnih službi

Objavljeno

na

Dok se nakon odlaska bivšeg ministra Zlatka Hasanbegovića u hrvatsku Vladu i javnost ponovno uvukla šutnja glede pitanja otvaranja komunističkih arhiva i klasificiranja te vrijedne građe, napredne i demokratske zemlje rješavaju svoju mračnu prošlost.

Vladajuća koalicija HDZ-Most, nažalost, za sada ne spominje tu temu, iako hrvatska politička javnost vapi za njezinim otvaranjem.

S druge strane, Poljska kreće krupnim koracima naprijed u želji da raščisti svoju nedavnu prošlost.

24. siječnja Institut nacionalnog pamćenja (IPN) Poljske, odgovoran za spremanje i arhiviranje dokumenata bivših sigurnosnih službi iz doba komunističke diktature, objavio je 6500 datoteka do sada klasificiranih kao tajna.

Svi preostali povjerljivi arhivi komunističkih službi moraju biti objavljeni do 31. ožujka, odluka je poljske vlade.

Samo dokumenti čije objavljivanje bi moglo ugroziti sigurnost države ostat će u tajnim arhivima. Proces pregleda komunističke arhive se provodi u suradnji s poljskim sigurnosnim službama.

Međutim, arhivi ne sadrže datoteke preuzete iz vojne obavještajne službe bivše „narodne vojske“ Poljske, kako su sami sebe nazivali armijski vlastodršci u praktički okupiranoj Poljskoj od strane sovjetskih snaga.

Otkrivanje tih dokumenata, premda može biti neugodno za neke ljude, uključuje i političare koji su obavljali važne funkcije u postkomunističkoj Poljskoj.

To će zasigurno dati poljskim povjesničarima veliki izvor informacija o satelitskom položaju Poljske prema sovjetskoj Rusiji u godinama od 1945. do 1990., uključujući funkcioniranje političke policije, kao i osobe koje su surađivale ili su bile usmjerene prema tim službama.

Kada će konačno Hrvatska početi otvarati arhive koji bi, kao i u Poljskoj, mogli biti neugodni za neke pojedince iz hrvatskog političkog i javnog života, ali bi našoj zemlji donijeli prijeko potreban svježi vjetar u leđa, a hrvatskim povjesničarima neprocjenjivi izvor informacija koji bi u jedan čas riješili mnoge „dvojbene“ aktualne teme u javnosti?!

Pitanje je naravno upućeno koalicijskoj vladi HDZ-Most-nacionalne manjine koja ima povijesnu priliku riješiti hrvatski narod opterećujućeg bremena prošlosti, piše visegradpost.com

To breme koje je podložno velikim manipulacijama na štetu Hrvata, a aktualni Mesićev slučaj je samo vrh sante leda koji potvrđuje rečeno.

>>>Poljska reže primanja članovima bivših komunističkih sigurnosnih službi<<<

>>Poljska posthumno oduzima vojne činove svojim generalima iz doba Hladnog rata<<<

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Tenzije između Podgorice i Beograda: Srbijanska predsjednica vlade Brnabić pozvala Srbijance da ne ljetuju u Crnoj Gori

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što se Srbija nije našla na listi država s kojom će Crna Gora 1.lipnja otvoriti granicu, srbijanski mediji oštro su u ponedjeljak napali crnogorsku vladu, a srbijanska predsjednica vlade Ana Brnabić pozvala je stanovnike Srbije da ne ljetuju u Crnoj Gori.

U ponedjeljak je crnogorski predsjednik vlade Duško Marković najavio da će Crna Gora otvoriti granice sa zemljama u kojima je broj zaraženih manji od 25 u odnosu na 100 tisuća stanovnika, a na listi su se našle: Hrvatska, Slovenija, Austrija, Njemačka, Mađarska, Albanija, Grčka

Mediji u Podgorici prenijeli su pisanje provladinih portala u Srbiji, koji su odluku crnogorske vlade predstavili kao napad na Srbiju, a Crnu Goru su optužili da je fašistička i rasistička zemlja, te su kao glavnoga krivca za neotvaranje granice sa Srbijom označili predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Podgorički portal CDM izdvojio je pojedine naslove srbijanskih medija: “Milovi fašisti dopustili ulaz u Crnu Goru svima osim Srbima iz Srbije i Republike Srpske” naslov je u tabloidu “Informer”, dok “Kurir” objavljuje tekst s naslovom: “Maske konačno pale: Crna Gora otvara granice 1. lipnja, ali ne i za Srbe”. Stanoviti portal “Republika” tekst je naslovio: “Milo rasist i srbomrzac: Crna Gora otvara granice 1. lipnja, ali ne i za Srbiju”.

Istodobno, većina crnogorskih medija prenosi i izjavu srbijanske predsjednice vlade Ane Brnabić, koja je za “Pink” ocijenila kako su srbijanski građani sada mogli vidjeti da su nepoželjni u Crnoj Gori.

“Ovakav odnos crnogorskoga predsjednika vlade poslao je jasnu poruku građanima. Zamolila bih da građani što duže i u većem broju ostaju u našoj Srbiji i da ako negdje moraju otići ne idu tamo gdje su građani Srbije nepoželjni”, priopćila je Brnabić ističući da vlada te zemlje neće uvoditi recipročne mjere prema građanima Crne Gore, ali će spriječiti “još snažnije i još oštrije ulazak crnogorskih kriminalaca i mafijaških klanova iz Crne Gore, koji su desetljećima ubijali po Srbiji i teroriziralii naše građane”.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić za “Blic” je ustvrdio kako je potez crnogorskih vlasti da zatvore granicu za državljane Srbije “smiješan i besmislen čin” te ocijenio kako Crna Gora tim potezom sama sebi nanosi štetu.

Dačić je upitao, koje će onda turiste imati te dodao kako je crnogorska vlast ovom odlukom poslala poruku gdje trebaju ići srbijanski građani kao turisti i gdje će ostaviti svoje novce.

Crnogorski predsjednik vlade Duško Marković najavio je u ponedjeljak, nakon što je u nedjelju Crna Gora postala prva korona-free država u Europi, da će zemlja za određene države otvoriti granice 1. lipnja, te da će sljedeći tjedan početi s radom vrtići i igraonice, a bit će dopuštene i svadbe, krštenja te ograničen broj publike na sportskim događajima.

Crnogorske zdravstvene vlasti najavile su da će proglasiti kraj epidemije na teritoriju Crne Gore nakon što u toj zemlji 28 dana ne bude novih slučajeva obolijevanja od koronavirusa, što bi se moglo dogoditi 2. lipnja.

Tenzije između Podgorice i Beograda počele u siječnju.

Crna Gora i Srbija pogoršale su međusobne odnose nakon što je crnogorska Skupština potkraj 2019. izglasovala Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji regulira vlasništvo nad imovinama vjerskih zajednica. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori i službeni Beograd tvrde da je zakon usmjeren isključivo protiv te vjerske organizacija i da joj država želi “oteti crkve i manastire”. Najviši srbijanski dužnosnici javno su tada poduprli prosvjede koje je SPC organizirala u Crnoj Gori, dok je početkom siječnja tijekom prosvjeda ispred crnogorskoga Veleposlanstva u Beogradu došlo do pokušaja paljenja zastave Crne Gore.

Tada su i Crna Gora i Srbija na razgovor u MVP pozvali veloposalnike u Podgorici i Beogradu, koji su odbili primiti prosvjedne note.

Diplomatske tenzije između Podgorice i Beograda privremeno su utihnule nakon što je zbog epidemije koronavirusa SPC u Crnoj Gori zaustavila prosvjede. (Hina)

Milo Đukanović zabija zadnji čavao u lijes velike Srbije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Francusko-njemački poziv za brzo otvaranje granica u Europi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: arhiva

Predsjednik francuskog parlamenta i njegov njemački kolega pozvali su u utorak na otvaranje što je prije moguće granica između europskih zemalja, nakon što su one bile više tjedana zatvorene zbog pandemije koronavirusa.

“Francuska i Njemačka moraju raditi na trenutnoj obnovi slobodnog kretanja u okviru Šengenskog prostora čim se ispune uvjeti”, ističu u zajedničkoj izjavi Richard Ferrand i Wolfgang Schauble, koju objavljuje agencija France presse.

“Zatvaranje francusko-njemačke granice već ima ozbiljne posljedice, koje nadilaze graničnu regiju, a posebno su važne za percepciju njemačko-francuskih odnosa”, navode Ferrand, član centrističke stranke LREM francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, i Schauble, jedan od stupova Kršćansko-demokratske unije CDU, kancelarke Angele Merkel, zauzimajući se za “što bržu akciju”.

Tekst zajedničke izjave objavljen je dva dana uoči sastanka Francusko-njemačke parlamentarne skupštine, novog foruma dvaju parlamenata uspostavljenog u cilju jačanja odnosa dviju zemalja, koji će biti posvećen lekcijama koje Europa može izvući iz pandemije Covida-19.

Do danas je predviđeno ponovno otvaranje granica unutar Europe od sredine lipnja, no do sada vlada nered s tim u vezi kod različitih europskih zemalja, unatoč pozivima Europske komisije na više međusobnih konzultacija.

Predsjednici dvaju nacionalnih parlamenata također su u zajedničkoj izjavi “pozdravili” i dali svoju “potporu” najnovijem prijedlogu francuskog predsjednika Macrona i njemačke kancelarke Merkel kojim je predložen plan oporavka u Europi vrijedan 500 milijardi eura, za oporavak od pandemije, financiran iz duga ugovorenog unutar Europske unije.

“Francuska i Njemačka preuzimaju zajedničku odgovornost za Europsku uniju” tim prijedlogom koji ide za tim da “Europa iziđe ojačana nakon krize izazvane koronavirusom”, navode predsjednici francuskog i njemačkog parlamenta. (Hina)

George Soros: Koronavirus prijeti opstanku Europske unije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari