Pratite nas

Iz Svijeta

Poljska posthumno oduzima vojne činove svojim generalima iz doba Hladnog rata

Objavljeno

na

Generalu Wojciechu Jaruzelskom, ključnoj figuri u povijesti Hladnog rata koji je 1981. uveo izvanredno stanje u Poljskoj, postumno će se oduzeti vojni čin, kao i generalu Czeslawu Kiszczaku, objavio je u utorak poljski ministar obrane.

“Poduzimamo pravne korake da Jaruzelskom i Kiszczaku oduzmemo vojne činove”, rekao je ministar Antoni Macierewicz novinarima, prenosi Narod.hr

“Kriminalci koji su odgovorni za vojnu akciju protiv svoje nacije ne zaslužuju imati te činove”.

Dvojica generala bili su arhitekti ukaza o izvanrednom stanju uvedenom 13. prosinca 1981. kojim se htjelo odgovoriti na val prosvjeda i štrajkova vođenih od strane slobodnog sindikata Solidarnost koji je prijetio režimu.

Povjesničari taj događaj smatraju točkom preokreta u Hladnom ratu jer je pokrenuo otpor javnosti tadašnjoj vlasti.

Za oduzimanje vojnih činova trebat će uvesti amandman u trenutni zakon o vojnoj službi, no on bi trebao s lakoćom proći u parlamentu u kojem dominira stranka Pravo i pravda (PiS).

Jaruzelski je preminuo u 90. godini u svibnju 2014., a Kiszczak, koji je 1981. bio ministar unutarnjih poslova, preminuo je prošle godine, također u 90. godini.

Izvanredno stanje u Poljskoj uvelo je Vojno vijeće za narodni spas koje je vodio Jaruzelski, tadašnji premijer, tijekom masovnih demonstracija Solidarnosti.

Taj period je obilježen uhićenjima i osudama tisuća prosvjednika, kao i smrću devetero rudara koje je u Katowicama ubila policija.

Jaruzelski i Kiszcak su na kraju predali vlast u travnju 1989., nakon takozvanog dogovora okruglog stola sa Solidarnošću, što je potaknulo pad komunističkih režima diljem istočne Europe.

Tadašnji američki ministar obrane Caspar Weinberger Jaruzelskog je nazivao “ruskim generalom u poljskoj uniformi”. Jaruzelski je kasnije tvrdio da je morao uvesti izvanredno stanje kako bi spriječio sovjetsku invaziju sličnu onoj koja je 1968. ugušila Praško proljeće.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

AfD druga najjača stranka u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put je u anketama pretekla vladajuću Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) i trenutno je druga najjača politička stranka u toj zemlji, prema ispitivanju javnog servisa ARD objavljenom u petak koje istodobno pokazuje pad popularnosti demokršćana kancelarke Angele Merkel.

„Da se sljedeće nedjelje održavaju savezni izbori demokršćanska Unija CDU/CSU osvojila bi 28 posto glasova što je najslabiji rezultat otkako se od 19967. provodi to ispitivanje. SPD bi osvojio 17 posto, a AfD 18 posto glasova što je dosad najbolja vrijednost za ovu stranku“, stoji u ispitivanju Deutschlandtrend što ga za potrebe javnog servisa ARD provodi institut Emnid.

Od posljednjeg ispitivanja prije dva tjedna AfD je ojačao za dva posto, a stranke vladajuće koalicije Unija CDU/CSU i SPD izgubile su po jedan posto glasova.

Na četvrtom mjestu s 15 posto je stranka Zeleni, a slijedi je Ljevica s 10 te liberali iz FDP-a s 9 posto glasova.

Daljnji pad popularnosti stranaka vladajuće koalicije povezuje se s uzastopnim nesuglasicama unutar stranaka vlade.

Posljednji slučaj odnosi se na svađu zbog ravnatelja Ureda za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georga Maassena koji je bio prisiljen napustiti svoje mjesto zbog spornih izjava u kojima je relativizirao neonacističke izgrede u Chemnitzu, ali je na inzistiranje ministra unutarnjih poslova Horsta Seehofera (CSU) premješten na utjecajniju dužnost državnog tajnika unutar ministarstva unutarnjih poslova.

Ispitivanje je pokazalo i nezadovoljstvo radom samog ministra Seehofera jer 59 posto ispitanika smatra da je on loše kadrovsko rješenje za ministra unutarnjih poslova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Crna Gora isplatila 1,43 milijuna eura bivšim zatočenicima logora Morinj u Boki kotorskoj

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora podmirila je sve svoje obveze prema bivšim zatočenicima koji su bili zatvoreni i mučeni u logoru Morinj u Boki kotorskoj ranih devedesetih godina, isplativši im gotovo milijun i pol eura na temelju pravomoćnih presuda, piše u petak tisak.

Pravni zastupnik morinjskih logoraša Zdravko Begović kazao je za dnevnik „Dan” da je nalog suda potpuno izvršen i da je njegovim klijentima isplaćen “svaki cent”, odnosno točno 1,43 milijuna eura.

Begović je, međutim, dodao da to nije kraj kada se radi o zahtjevima po tužbama vezanim uz logor Morinj u kojem su 1991. i 1992. bili zatočeni državljani Hrvatske nakon srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje 1991.

Zastupnik je rekao da su njegovi klijenti, njih 220, nakon što su primili naknadu za zlostavljanje i mučenje, podnijeli su nove tužbe protiv Crne Gore zbog umanjenja poslovne sposobnosti i životnih aktivnosti.

Visina zahtjeva po tim novim tužbama pojedinačno iznosi od deset do 15 tisuća eura.

“Osnovnim sudovima smo podnosili tužbene zahtjeve za naknadu nematerijalne štete. U pitanju su ratni zarobljenici iz logora u Morinju koji su državljani Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

“Većina sudskih postupaka je pravomoćno okončana, kao i postupak izvršenja”, kazao je Begović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari