Pratite nas

Iz Svijeta

Poljska posthumno oduzima vojne činove svojim generalima iz doba Hladnog rata

Objavljeno

na

Generalu Wojciechu Jaruzelskom, ključnoj figuri u povijesti Hladnog rata koji je 1981. uveo izvanredno stanje u Poljskoj, postumno će se oduzeti vojni čin, kao i generalu Czeslawu Kiszczaku, objavio je u utorak poljski ministar obrane.

“Poduzimamo pravne korake da Jaruzelskom i Kiszczaku oduzmemo vojne činove”, rekao je ministar Antoni Macierewicz novinarima, prenosi Narod.hr

“Kriminalci koji su odgovorni za vojnu akciju protiv svoje nacije ne zaslužuju imati te činove”.

Dvojica generala bili su arhitekti ukaza o izvanrednom stanju uvedenom 13. prosinca 1981. kojim se htjelo odgovoriti na val prosvjeda i štrajkova vođenih od strane slobodnog sindikata Solidarnost koji je prijetio režimu.

Povjesničari taj događaj smatraju točkom preokreta u Hladnom ratu jer je pokrenuo otpor javnosti tadašnjoj vlasti.

Za oduzimanje vojnih činova trebat će uvesti amandman u trenutni zakon o vojnoj službi, no on bi trebao s lakoćom proći u parlamentu u kojem dominira stranka Pravo i pravda (PiS).

Jaruzelski je preminuo u 90. godini u svibnju 2014., a Kiszczak, koji je 1981. bio ministar unutarnjih poslova, preminuo je prošle godine, također u 90. godini.

Izvanredno stanje u Poljskoj uvelo je Vojno vijeće za narodni spas koje je vodio Jaruzelski, tadašnji premijer, tijekom masovnih demonstracija Solidarnosti.

Taj period je obilježen uhićenjima i osudama tisuća prosvjednika, kao i smrću devetero rudara koje je u Katowicama ubila policija.

Jaruzelski i Kiszcak su na kraju predali vlast u travnju 1989., nakon takozvanog dogovora okruglog stola sa Solidarnošću, što je potaknulo pad komunističkih režima diljem istočne Europe.

Tadašnji američki ministar obrane Caspar Weinberger Jaruzelskog je nazivao “ruskim generalom u poljskoj uniformi”. Jaruzelski je kasnije tvrdio da je morao uvesti izvanredno stanje kako bi spriječio sovjetsku invaziju sličnu onoj koja je 1968. ugušila Praško proljeće.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Talijanske vlasti zaplijenile brod sa 49 migranata, a posadi prijeti optužnica za poticanje ilegalne migracije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Talijanske vlasti naredile su zapljenu broda Mare Jonio sa 49 migranata, koji je u utorak uplovio u luku na otoku Lampedusa.

Brod Mare Jonio nevladine organizacije Mediterranea spasio je 49 migranata u ponedjeljak sa gumenog čamca 78 kilometara od libijske obale. Protiv posade broda državni tužitelji su pokrenuli istragu zbog mogućeg poticanja ilegalne migracije.

“U Italiji sada imamo vladu koja razumije što su granice i koja se brine da se poštuju zakoni, posebno oni koji se tiču krijumčara ljudima. Migrantima će biti osigurana hrana, medicinska pomoć i druge potrepštine, ali što se mene tiče oni neće ući u Italiju”, kazao je u utorak talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini.

Salvini je optužio nevladinu organizaciju Mediterranea da je počinila kazneno djelo poticanja ilegalne migracije. On tvrdi da su članovi Mediterranee spriječili libijsku obalnu stražu u spašavanju migranata, koja bi ih vratila na libijsku obalu.

“Također, posada broda Mare Jonio oglušila se na zapovijedi talijanske granične policije da ne ulaze u talijanske vode, te su se zaputili prema Lampedusi, umjesto da krenu prema Tunisu ili Libiji, koji su bliže negoli Lampedusa”, kazao je ministar Salvini, dodavši kako očekuje da posada broda bude uhićena.

Otok Lampedusa udaljen je 205 km od Sicilije, a 113 km od Tunisa.

(Hina)

 

Salvini: Talijanske luke jesu i ostaju zatvorene za migrante

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudova danas će izreći pravomoćnu presudu Karadžiću

Objavljeno

na

Objavio

Prizivno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) izreći će u srijedu pravomoćnu presudu ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću po optužnici koja ga tereti za najteže ratne zločine, uključujući genocid.

Izricanje presude najavljeno je za 14 sati u sjedištu MICT-a u Den Haagu, dvije godine nakon što je on pred raspravnim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglašen krivim i osuđen na 40 godina zatvora.

Uz to što je proglašen krivim po točki optužnice koja ga je teretila za genocid u Srebrenici, Karadžića je raspravno vijeće ICTY-a označilo odgovornim i za progon, deportacije, prisilno premještanje stanovništva, istrebljenje i širenje terora kao zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja.

Krivim je proglašen i po točkama optužnice koje su ga teretile za protupravne napade na civile te za uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda.

Prvostupanjskom presudom donesenom nakon suđenja koje je počelo još 2009. a trajalo punih 499 dana pri čemu je iskaze dalo čak 586 svjedoka, Karadžić je oslobođen krivnje po optužnicama za genocid u drugim općinama u BiH a tužiteljstvo MICT-a žalilo se upravo na taj dio presude te je zatražilo njezinu izmjenu kao i izricanje doživotne kazne zatvora.

Karadžićeva obrana u svojoj je pak žalbi tražila oslobađajuću presudu uz tvrdnju kako tijekom dokaznog postupka nije utvrđena njegova krivnja ni po jednoj točki optužnice.

Pravomoćnu presudu Karadžiću objavit će vijeće kojemu predsjedava sudac iz Danske Vagn Prusse Joensen a članovi su William Hussin Sekule iz Tanzanije, Jose Ricardo de Prada Solaesa iz Španjolske, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja te Portugalac Ivo Nelson de Caries Batista Rosa.

Na izricanje presude u Den Haag doputovali su brojni predstavnici udruga iz BiH koje okupljaju članove obitelji poginulih i nestalih tijekom ratnih sukoba u toj zemlji od 1992. do 1995. godine.

(Hina)

 

Krvnici Karadžić i Mladić žderu prasetinu u Haagu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari