Pratite nas

Iz Svijeta

Poljska traži radnike na istoku

Objavljeno

na

Demografi smatraju da će se iseljavanje Poljaka samo pogoršati, što predstavlja prijetnju poljskom kontinuiranom gospodarskom rastu od pada komunizma 1989.

Sjedeći za volanom svojeg novog Mercedesa, poljski poduzetnik promatra autobus ispred sebe. Na vozilu se ističe oglas za zapošljavanje: “Građevinari, zavarivači: radnici iz Ukrajine i Bangladeša”.

On vodi jednu logističku tvrtku iz Varšave i kaže da zapošljava uglavnom Ukrajince i ponekad Bjeloruse.

“Više praktički nemamo Poljake u firmi. Svi rade u Njemačkoj ili Britaniji”, rekao je poduzetnik koji je želio ostati anoniman.

Demografi smatraju da će se iseljavanje Poljaka samo pogoršati, što predstavlja prijetnju poljskom kontinuiranom gospodarskom rastu od pada komunizma 1989.

Sadašnji naraštaj fertilne dobi ima upola manje djece u odnosu na ‘baby boom’ generaciju rođenu nakon Drugog svjetskog rata.

Kada se tome doda egzodus kvalificiranih radnika u zapadnu Europu, gdje su plaće više, zemlji prijeti manjak radne snage.

Po službenim prognozama, u Poljskoj će do 2030. slobodno će biti svako peto radno mjesto.

Poljsko gospodarstvo trebat će 20 milijuna radnika, a u radnoj snazi će ih biti 16 milijuna.

Jedino poljoprivrednom sektoru ne manjka radnika, koji rade na milijunima malih imanja i ima ih više nego u Francuskoj i Njemačkoj.

No prebacivanje dijela tih ljudi u druge sektore neće biti dovoljno da bi se ublažio problem nestašice radne snage.

Ne može ga se riješiti niti zapošljavanjem nezaposlenih. Stopa nezaposlenih iznosila je, naime, prošli mjesec 6,6 posto. A poticanje starijih radnika da ostanu na poslu nakon što napune dob za mirovinu nije rješenje za sva radna mjesta.

Traže se građevinski radnici

U građevinskom sektoru već manjka 100.000 ljudi, rekao je zamjenik predsjednika poljskog sindikata građevinskih radnika, Rafal Baldys Rembowski,

Najveća građevinska tvrtka u zemlji Budimex, koju kontrolira španjolski Ferrovial, traži još 1000 radnika, rekao je glasnogovornik tvrtke Krzysztof Koziol.

“U poduzeću imamo manjak radne snage, ali imaju ga i naši podizvođači, koji se također žale”, rekao je.

“Ponekad nam nude građevinske strojeve, ali tada dodaju da nemaju nikoga tko bi njima upravljao”, dodao je.

“Nedostaju nam praktički radnici svih profila: zidari, stolari, vozači, radnici na mješalicama, za žbukanje, polaganje asfalta, upravljanje strojevima. Premalo je i predradnika i inženjera.”

Unatoč nedavno donesenim zakonima koji propisuju da trgovine nedjeljnom moraju biti zatvorene, veliki lanci supermarketa poput francuskih divova Auchan i Carrefour nisu morali otpuštati radnike.

“Zapravo teško pronalazimo radnike”, rekao je jedan čelnik supermarketa koji je želio ostati neimenovan.

Poljska, koja je zatvorila vrata izbjeglicama iz sigurnosnih razloga, mora preispitati svoju imigracijsku politiku, smatra ministar razvoja Jerzy Kwiecinski.

“Naše gospodarstvo već treba strane radnike, a u budućnosti ćemo ih trebati sve više”, rekao je novinarima prošli mjesec.

To je kazao nakon što je vlada objavila planove za prilagodbu poljske migracijske politike potrebama tržišta rada poticanjem primanja radnika u sektorima u kojima za njima postoji potreba.

Oslanjanje na strance

Plan predviđa i mjere za odvraćanje Poljaka od selidbe u inozemstvo i poticanje onih koji su već otišli da se vrate kući – i sa sobom donesu svoj posao.

Vlada također želi olakšati strancima da dođu u Poljsku studirati predmete koji su ključni za gospodarstvo.

Predviđa tako organizaciju većeg broja tečajeva poljskog za strance i jednostavniju birokraciju.

Poljska već godinama privlači radnike iz inozemstva čak i bez tih planiranih poticaja.

Uglavnom Ukrajince koji često dolaze bez radnih dozvola ili viza zbog čega se, po postojećim zakonima, moraju vraćati kući svaka tri mjeseca da bi se tri mjeseca poslije vratili u Poljsku.

Oni koji rade na crno također riskiraju kazne.

Središnja banka procjenjuje da u Poljskoj u ovom trenutku radi milijun Ukrajinaca i očekuje da bi se u godinama koje dolaze ta brojka mogla povećati za gotovo trećinu.

Službene radne dozvole prošle godine dobilo je samo 235.000 stranaca.

“Mi Ukrajinci dolazimo u Poljsku zaraditi. To je jedini razlog”, kazala je Marija Andrejkiv, umirovljenica koja čisti kuće u Varšavi.

“Moja mjesečna mirovina u Ukrajini iznosi 43 eura. Ovdje to zaradim za jedan dan. A cijene u Ukrajini ne razlikuju se puno od onih u Poljskoj”, kazala je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Viktor Orban je Mađarima vratio nacionalni ponos

Objavljeno

na

Objavio

Orban se moćnicima ne uvlači u stražnjicu

Ljevičarii i liberali ne sustaju u paljbi po Viktoru Orbanu koji je prije koji dan u mađarskom parlamentu ponovno izabran za premijera.

A da su, srditi na toga velikog kršćanina, zagovornika EU kao saveza slobodnih, nezavisnih država, a ne sjedinjenih europskih država, patriota i protivnika migrantske politike, izgubili svaki osjećaj za stvarnost pokazuje jedan naslov i u našem dnevnom tisku, koji glasi – “Viktor Orban počinje novi mandat, Mađarska podijeljena više nego ikad”.

Svatko normalan bi nakon glasovanja mađarskih zastupnika u omjeru 134-28 za Orbana pomislio da je Mađarska jedinstvenija nego ikad.

No ne treba se čuditi – crveni su uvijek svoju politiku provodili kao teror manjine, pa ako je netko trijumfirao nad tom manjinom, “podijelio je zemlju”!

Osim što je Mađarima vratio nacionalni ponos, Orban je učinio ono što bi svaka zemlja poželjela, Hrvatska pogotovo – preporodio je gospodarstvo, obuzdao strane profitere, prisilio strane banke da Mađarima vrate novac otet lihvarenjem, nezaposlenost je sa 11,4 posto smanjena na 3,8 posto, povećana je prosječna plaća a život je sve bolji.

Sve je to praćeno bijesom iz Europske unije, u kojoj se Orban bruxelleskim moćnicima nikad nije uvlačio u stražnjicu govoreći na skupovima EU na šest jezika.

Milan Ivkošić / Večernji list

Pater Ike Mandurić: Pa sad ti nemoj dat potpis za referendum!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Šešelj u Hrtkovcima kupio kuću; nespokoj među preostalim Hrvatima

Objavljeno

na

Objavio

Lider Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj, osuđeni za zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom devedesetih u Vojvodini, kupio je kuću u Hrtkovcima – mjestu koje je sinonim za progon srijemskih Hrvata, prenio je u subotu list Blic.

„Lider radikala se vraća među ljude koje je proganjao“, naslov je tekst u kojemu se navodi da je kupio nekretninu koja se nalazi u Školskoj ulici, u samom središtu tog vojvođanskog sela samo 300 metara od katoličke crkve Svetog Klementa.

Kako saznaje Blic, čelnik SRS-a je kuću kupio na ime svog sina Mihaila, a kupoprodajni ugovor potpisan je u petak kod javnog bilježnika u Rumi.

Reagirajući na tu vijest predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov izjavio je da to unosi nespokoj među preostale Hrvate u tome selu i Srijemu.

„Dok se Republika Srbija jasno i nedvosmisleno ne odredi spram presude suda u Haagu o zločinima nad Hrvatima u Vojvodini i ne poduzme adekvatne mjere, osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj činit će i nadalje ono što mu se prohtije!“, naveo je Žigmanov u izjavi za hrvatske medije u Vojvodini.

Njegov ponovni dolazak na mjesto stradanja Hrvata, dodao je, „ne samo da je strahotan već uvelike banalizira zločine, što onda unosi nespokoj među ovdašnje Hrvate“.

„I to je ono što ne bi trebalo brinuti samo vojvođanske Hrvate, nego i vlasti Republike Srbije, a svoj bi interes i dalje trebali očitovati i Republika Hrvatska te međunarodne institucije i organizacije“, zaključio je čelnik DSHV-a.

List Blic podsjeća da je Šešelj najavljivao da će kupiti nekretninu u Hrtkovcima.

„On je prigodom gostovanja na jednoj lokalnoj televiziji izjavio da će se žaliti na osuđujuću presudu pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu kao i da će u Hrtkovcima otvoriti ured Komiteta za obranu dr. Vojislava Šešelja“, navodi list.

Ovakav potez Šešelja ne treba čuditi, ističe Blic, budući da je u više navrata pokazivao da je spreman na sve.

„On je nakon osuđujuće presude u Haagu najavljivao da će ponoviti ratne zločine u Hrtkovcima, a nakon toga i da će 6. svibnja u tom mjestu, koje se nalazi u blizini Rume, napraviti veliki miting, odnosno, kako je rekao, radikalsko – đurđevdanski uranak“, piše beogradski list.

Policija, koja je okružila selo, nije dopustila čelniku SRS-a i njegovim pristašama da uđu i održe najavljeni miting.

Taj datum, 6. svibnja, hrvatske udruge, neke stranke i nevladine udruge označavaju kao dan kada je 1992. počeo progon srijemskih Hrvata.

Toga dana održan je miting na kojemu je sudjelovao i predsjednik Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, kada su pročitana imena sedamnaestoro Hrvata kojima je javno poručeno da se sele.

„Ubrzo se poruka počela i ostvarivati – u samo 19 dana, od 10. do 29. lipnja te 1992. godine protjerano je oko 600 hrtkovačkih obitelji koji sada žive diljem Hrvatske i svijeta“, izjavio je ranije Tomislav Žigmanov, i dodao da je to bilo vrijeme straha, etnički motiviranog nasilja i ubojstava, koje se organizirano provodilo bez ikakvog povoda nad lojalnim građanima hrvatske nacionalnosti, samo zato što su Hrvati.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati