Pratite nas

Kronika

Pomozimo u izgradnji kapelice u Srbu

Objavljeno

na

Gospićko-senjska biskupija, potaknuta vjernicima katolicima iz Srba, koji su 1995. kao izbjeglice doselili iz Bosne i Hercegovine, pokrenula je projekt izgradnje kapelice u Srbu za njihove vjerske i sakramentalne potrebe.

U tom pogledu Biskupija je do sada učinila slijedeće: kupila zemljište u naselju, naručila projekt kapelice koji je sada u završnoj fazi pred dobivanje građevinske dozvole.

Prema projektantskom troškovniku radovi na izgradnji kapelice koštali bi 1.500.000,00 kn.  Za nasu Biskupiju koja jos uvijek sanira ratom razrusene crkve i  kapelice, a tu su i drugi vazni projekti  u Biskupiji, ovaj iznos premašuje njene mogucnosti u zatvaranju financijske  konstrukcije.  Želja  nam  je  da  ova  mala zajednica vjernika  u Srbu dobije sto prije kapelu, kako bi u njoj mogla  slaviti otajstvo sv. mise. Ispod kapelice predvidjeli smo  i dvoranu gdje ce se moći okupljati u raznim vjerskim prigodama i slavljima: krštenja, prve pričesti, krizme i ostalim drustvenim dogadanjima.

Povijesno mjesto Srb pripada zupi Boricevac koja je u II. sv. ratu, u proljeće 1941. pretrpjela velika ljudska i materijalna stradanja i razaranja. Njihove kuće, crkva, župni stan su spaljeni i razoreni.  Svi vjernici  katolici ove župe, njih oko dvije tisuće, morali su napustiti svoja  stoljetna  ognjišta,  i  na  žalost  jos do  danas  njihovi  potomci  to  pravo  povratka  nisu ostvarili. Mještani sela Ivezici, njih 37, nisu se uspjeli spasiti, svi su pobijeni i bačeni u jamu, kod Brotnje, na Dabinu vrhu. Godine 2017. izvršena je njihova ekshumacija i pokopani su na katoličkom groblju u Boričevcu.

Znajući svu tešku prošlost i stradanja ove župe, radujemo se povratku katolika na ove prostore  i molimo  stoga  sve  vjernike  i  ljude  dobre  volje  da prema  svojim  mogućnostima pomognu ovoj maloj zajednici vjernika u Srbu da u što skorije vrijeme dobiju svoju crkvu.

Novčana sredstva možete uplatiti na žiro racun; Gospicko-senjske  biskupije, Senjskih zrtava 36, 53000 Gospic.

Kunski: PBZ HR78 2340 0091 3103 1023 0

Devizni ; HR 78 2340 0091 310310230, SWIFT  PBZGHR 2X.

Svim  darovateljima,  u ime  Gospicko-senjske  biskupije  i  u ime  vjernika  katolika  u Srbu, od srca zahvaljujem na svakoj vasoj donaciji.

Biskup, mons. Zdenko Križić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Trajni spomen i oštra osuda Holokausta dio su naše kulture sjećanja i zalog europske budućnosti

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Na ovogodišnji Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, strašnom genocidu u kojem je ubijeno oko šest milijuna Židova, hrvatska se Vlada pridružuje obilježavanju 75. obljetnice oslobođenja najvećeg nacističkog logora, Auschwitz-Birkenau, 27. siječnja 1945. Oslobođenjem logora u kojem je ubijeno oko 1,1 milijun ljudi označen je kraj najmračnijeg perioda u europskoj i svjetskoj povijesti u kojem je bilo naumljeno istrebljenje Židova u Europi.

Milijuni žrtava Holokausta trajna su opomena čovječanstvu na katastrofalne posljedice zločinačkih ideologija rasizma i antisemitizma, ali i obveza sadašnjim i budućim generacijama da grade društvo u kojem nema mjesta isključivosti, netoleranciji i nasilju. Dužnu počast žrtvama Holokausta odajemo i svakom prilikom kada kao pojedinci ili kao zajednica ustanemo protiv bilo kojeg oblika diskriminacije i zauzmemo se za vrijednosti ravnopravnosti i dijaloga.

To nas uči svijetli primjer 117 hrvatskih Pravednika među narodima koji su izložili vlastite živote da bi spašavali svoje sugrađane židovske vjere, i to je civilizacijski kriterij po kojem će se ocjenjivati i naša generacija.

Svijest i obrazovanje mladih o povijesnim strahotama, a osobito o Holokaustu, ključno je za razumijevanje uzroka i posljedica najbolnijih događaja u europskoj i svjetskoj povijesti. To je naša ljudska i moralna obveza za oživotvorenje poruke „nikad više“ na kojoj je sazdana poslijeratna demokratska Europa, kao i za izgradnju modernog društva, oslobođenog svakog oblika mržnje i netrpeljivosti. Negiranje zločina negiranje je čovjeka i njegove ljudskosti. To je i negiranje svih europskih vrijednosti i temeljnih ljudskih prava. Neizreciva bol Auschwitza i mnogih drugih nacističkih logora obvezuju nas da se svakim takvim pokušajima snažno odupremo.

Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta trebamo se prisjetiti i zloglasnog ustaškog logora Jasenovac, u kojemu su ubijene tisuće pripadnika židovskog i drugih naroda, kao i hrvatskih antifašista i demokrata. Kao što je tragedija nacističkog logora Auschwitz-Birkenau prekretnica u našoj zajedničkoj europskoj povijesti i kao što je sjećanje na tu tragediju dio europskog identiteta, tako je i Jasenovac bolan i tragičan dio hrvatske povijesti, a trajni spomen i oštra osuda tog zločina dio su naše kulture sjećanja i zalog naše europske budućnosti, priopćeno je iz Vlade RH.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Sahrana Martina Karamarka, oca Tomislava Karamarka biti će u četvrtak 30. siječnja

Objavljeno

na

Objavio

Mirogoj

Sahrana Martina Karamarka, oca Tomislava Karamarka, bivšeg predsjednika HDZ-a, biti će u četvrtak 30. siječnja u 11:45 na groblju Mirogoj u Zagrebu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari