Pratite nas

Iz Svijeta

Ponovno napad na tankere; Nova kriza u Perzijskom zaljevu ionako užarenu atmosferu čini još zapaljivijom

Objavljeno

na

Foto: ISNA / AFP

U napadima na dva tankera u četvrtak u Omanskom zaljevu jedan je zapaljen, a oba napuštena plutaju morem, objavili su brodovlasnici, dok su cijene nafte skočile četiri posto zbog straha za opskrbu energentima s Bliskog istoka.

Brod Front Altar gori u vodama između zaljevskih zemalja i Irana nakon eksplozije koju je prema jednom izvoru izazvala magnetna bomba. Posadu norveškog tankera pokupio je brod koji se našao u blizini i prebacio je na iranski spasilački brod.

Drugi tanker u japanskom vlasništvu napušten je nakon što ga je najvjerojatnije pogodio torpedo, objavila je tvrtka koja ga je unajmila. Posada je također evakuirana.

Front Altar, koji plovi pod zastavom Maršalovih Otoka izgrađen je 2016. i dio je flote Frontlinea u vlasništvu Norvežanina Johna Fredriksena. Tanker je navodno ukrcao naftu u Fujairahu, luci Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Bernhard Schulte Shipmanagement, tvrtka koja je unajmila japanski brod Kokuku Courageous, objavila je da je taj tanker prevozio metanol iz Saudijske Arabije u Singapur.

Iranski spasilački brodovi pokupili su sva 44 mornara s dva oštećena tankera i prebacili ih u iransku luku Jask, objavila je novinska agencija Irna. To su drugi takvi napadi u posljednjih mjesec dana blizu Ormuškog tjesnaca, glavnog strateškog pravca za svjetsku opskrbu naftom.

SAD i Saudijska Arabija optužili su Iran za prošlomjesečni napad na četiri tankera uz obalu Ujedinjenih Arapskih Emirata, što Iran odbacuje. Zasad nitko nije nikoga optužio za incidente u četvrtak. Rusija je pozvala da se napadi ne koriste za dizanje napetosti s Iranom, prenosi agencija RIA.

“Iskoristio bih priliku i upozorio da se ne donose ishitreni zaključci i ne optužuju oni koji nam se ne sviđaju”, rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.

“U posljednje vrijeme svjedočimo jačanju kampanje političkog, psihološkog i vojnog pritiska na Iran. Ne želimo da se današnji događaji, koji su tragični i šokantni za globalno naftno tržište, iskoriste za daljnje jačanje napetosti s Iranom”, dodao je.

Do najnovijih napada dolazi u vrijeme pojačanih tenzija između Irana i Sjedinjenih Država, godinu dana nakon što je Washington izašao iz nuklearnog sporazuma koji su svjetske sile potpisale s Teheranom kako bi ograničile njegov nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija. SAD je proteklih tjedana poslao dodatne snage u regiju, optuživši Iran da ugrožava tamošnji morski promet. Teheran to odbacuje.

Washington je prošli mjesec ponovno uveo sankcije kojima se nekim državama, uključujući Japanu, zabranjuje kupovanje iranskih energenata. Time je velikom broju država praktički zabranjena kupovina iranske nafte, uz prijetnju sankcijama.

Incidenti u četvrtak poklopili su se s posjetom Teheranu Shinza Abea, premijera Japana, američkog saveznika i velikog uvoznika iranske nafte. Abe je pozvao sve strane da ne dozvole da napetosti eskaliraju.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Javad Zarif nazvao je incidente “sumnjivima”, jer su se dogodili baš u vrijeme Abeova posjeta.

Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati, većinski sunitske zemlje i suparnici dominantno šijitskog Irana, ranije su upozorili da napadi na tankere u Zaljevu predstavljaju rizik za globalnu opskrbu naftom i za regionalnu stabilnost.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump će biti prvi američki predsjednik na Hodu za život

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump sudjelovat će u petak u Washingtonu na Hodu za život i tako postati prvi američki predsjednik koji će se pridružiti tom godišnjem okupljanju protiv prava na pobačaj.

“Predsjednik Donald Trump bit će prvi predsjednik u povijesti koji će biti na Hodu za život”, objavila je u srijedu navečer Bijela kuća na Twitteru.

“Vidimo se u petak”, napisao je Trump.

Godine 2017. Mike Pence bio je prvi potpredsjednik koji je bio na tom skupu.

“Velika nam je čast među nama imati predsjednika Trumpa na 47. Hodu za život”, rekla je u priopćenju predsjednica tog pokreta Jeanne Mancini, ocijenivši sa zadovoljstvom da američki šef države i njegova administracija “redovito staju u obranu života”.

Ta se manifestacija organizira oko datuma presude Vrhovnog suda iz 1973. kojom je legaliziran prekid trudnoće u SAD-u.

Više američkih saveznih država usvojilo je vrlo restriktivne zakone o pobačaju i nadaju se da će ih pravna bitka dovesti do najvišeg suda u zemlji i da će tako imati prigodu srušiti povijesnu presudu iz 1973. (Hina)

Pusti me da živim

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemačka planira integraciju budućih useljenika i prije dolaska u Njemačku

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka vlada planira s integracijom budućih useljenika započeti još i prije njihovog useljavanja u Njemačku, priopćeno je nakon sastanka kabineta Angele Merkel u srijedu.

“Mi već i prije useljavanja trebamo postaviti smjernice za integraciju nakon dolaska u Njemačku”, rekla je povjerenica savezne vlade za integraciju Annette Widmann-Mauz nakon sastanka vlade na kojoj je prihvaćen dio tzv. “Nacionalnog akcijskog plana integracije”.

Akcijski plan predviđa mjere za integraciju budućih useljenika koje bi započele u zemljama porijekla a koje se prije svega odnose na učenje njemačkog jezika te iscrpno informiranje o životu u Njemačkoj.

“Time između ostalog želimo spriječiti stvaranje pogrešnih očekivanja od života u Njemačkoj”, rekla je Widmann-Mauz.

Nacionalni akcijski plan integracije sadrži nekoliko tematskih cjelina od kojih Widmann-Mauz ističe “početnu integraciju i inkluziju”.

U projekt su osim vlade uključene i savezne zemlje te pripadnici civilnog društva, socijalnih organizacija te 75 udruga migranata.

Donošenja nacionalnog akcijskog plana integracije je dio priprema za uvođenje Zakona o useljavanju kvalificiranih radnika koji stupa na snagu 1. ožujka ove godine.

Ovaj zakon će po prvi puta nakon sedamdesetih godina omogućiti sustavno useljavanje stručnjaka i kvalificiranih radnika iz zemalja koje nisu članice Europske unije.

Njemačkom tržištu rada nedostaje preko milijuna radnika a samo u sektoru obrtništva je trenutno otvoreno 250.000 radnih mjesta.

Njemačka kancelarka je na tzv. samitu o zakonu o useljavanju stručnih radnika u prosincu naglasila kako je useljavanje potrebno kako bi se zadržalo blagostanje u Njemačkoj.

Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je već kritizirala namjere Angele Merkel da Njemačku pretvori u useljeničku zemlju i time pogorša sadašnje probleme.

“Ono od čega Njemačka veća sada pati a to je stvaranje paralelnih društava, dječji brakovi, kriminalni klanovi, ubojstva iz časti i nedopušteni uvjeti u školama, će se dodatno pogoršati”, priopćila je Baetrix von Storch, jedna od vodećih političarki AfD-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari