Pratite nas

U potrazi za Istinom

Diktator izbačen s Pantovčaka. Vrijeme došlo za ulice, trgove…

Objavljeno

na

Uklanjanje biste Josipa Broza Tita iz Ureda predsjednice – malen korak za Kolindu, velik za Hrvatsku. Mogli bismo tim riječima opisati revoluciju na Pantovčaku, čime je započelo ispisivanje nove stranice hrvatske povijesti. Ovaj simboličan potez predsjednice Grabar-Kitarović dao je snagu svim hrvatskim nastojanjima da borba za cjelovitu istinu nikada ne prestaje te je kao takva preduvjet zdrave budućnosti.

Ta povijesna istina može se sažeti u rečenicu “Tito je diktator“. To je diktator čija je bista do nekidan resila Pantovčak, upravo uz bistu kardinala Stepinca. Koje li ironije povijesti – tlačitelj i potlačeni, krvnik i žrtva u istom redu. Slika je to hrvatske stvarnosti, koja se desetljećima suočava s poteškoćom čišćenja memorije. Hrvatsko narodno biće, malobrojno na nebu iznad Europe, dopušta si luksuz podvojenosti i dvostrukih kriterija – takav perfidan i u sebi do kraja izopačen sustav generirao je i još će u sebi generirati mnogo nerazumijevanja, nepravde, sukoba, korupcije. Struktura grijeha premrežila je cijelo društvo, koje je pomalo dezorijentirano i bez nade u bolje sutra. Jasno je da je tu korijen i gospodarskih poteškoća s kojima se suočavamo, jer nas grješne strukture i dalje koče u zdravom i konkurentnom napretku.

Uklanjanje Titove biste s Pantovčaka svijetli je primjer odmaka od mračne povijesti hrvatskog naroda i poticaj svima da se još snažnije založimo u borbi protiv grješnih struktura. Mogli bismo reći da se radi i o “znaku vremena“. Za očekivati je da i druge institucije, pravne i fizičke osobe smognu hrabrosti izbaciti Tita iz nazivlja ulica, trgova, šetališta, škola i sl.

Žrtva je ta koja vapi i traži pravdu, a zločin je više nego očit i poznat – smrt nevinog Kardinala, čija bista i dalje krasi Pantovčak i mučenička smrt 663 svećenika, redovnika, redovnice, bogoslova i sjemenišatarca s područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su ubijeni u ime politike zločinca i diktatora Josipa Broza Tita.

[ad id=”40551″]

Popis 663 svećenika, redovnika, redovnice, bogoslova i sjemenišatarca s područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su ubijeni u ime politike zločinca i diktatora Josipa Broza Tita. 

Nad(biskupije)

1.Anton Adám (Banatska biskupija)
2.don Ante Adžija (Zadarska nadbiskupija)
3.Franjo Anđel (Zagrebačka nadbiskupija)
4.Josip Astaloš (Đakovačka i srijemska biskupija)
5.don Frane Babić (Splitsko-makarska nadbiskupija)
6.don Antun Bačić (Dubrovačka biskupija)
7.don Ante Bakula (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
8.Branko Bandić (Banjalučka biskupija)
9.Jakov Barišić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
10.Krešimir Barišić (Banjalučka biskupija)
11.Stipe Barišić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
12.don Mirko Bašić (Splitsko-makarska nadbiskupija)
13.don Petar Bašić (Splitsko-makarska nadbiskupija)
14.don Šime Batković (Zadarska nadbiskupija)
15.Ivan Becker (Đakovačka i srijemska biskupija)
16.Pavao Bedenik (Zagrebačka nadbiskupija)
17.Veseljko Begić (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
18.Anton Berger (Subotička biskupija-Bačka)
19.Cvjetko Berišić (Kosovski Hrvati: Janjevo-Letnica)
20.Ivica Bertapelle (Hvarska biskupija)
21.don Paško Bilić (Splitsko-makarska nadbiskupija)
22.msgr. dr. Nikola Bilogrivić (Banjalučka biskupija)
23.don Vjekoslav Bilota (Splitsko-makarska nadbiskupija)
24.Antun Bilješković (Banjalučka biskupija)
25.dr. Fran Binički (Gospićko-senjska biskupija)
26.don Ante Biskupović (Hvarska biskupija)
27.Srećko Blažević (Riječka nadbiskupija)
28.Valentin Bocak (Zagrebačka nadbiskupija)
29.Josip Böckmann (Banjalučka biskupija)
30.don Niko Bogdanić (Hvarska biskupija)
31.dr. Stjepan Bogutovac (Đakovačka i srijemska biskupija)
32.Franjo Bonifacio (Porečko-pulska biskupija)
33.don Nikola Bošnjak (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
34.don Josip Braenović (Splitsko-makarska nadbiskupija)
35.Božidar Bralo (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
36.Slavko Brajković (Đakovačka i srijemska biskupija)
37.don Ivo Brajnović (Kotorska biskupija)
38.Antun Brandalik (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
39.don Ante Braškić (Splitsko-makarska nadbiskupija)
40.Josip Brebrić (Zagrebačka nadbiskupija)
41.dr. Zvonimir Brekalo (Banjalučka biskupija)
42.don Rudolf Brnobić (Dubrovačka biskupija)
43Franjo Brunet (Banatska biskupija)
44.Martin Bubanj (Riječka nadbiskupija)
45.don Ante Buconjić (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
46.don Ivo Bujas (Šibenska biskupija)
47.Miroslav Bulešić (Porečko-pulska biskupija)
48.Mate Burić (Riječka nadbiskupija)
49.Ivan Burik (Đakovačka i srijemska biskupija)
50.Maks Burja (Zagrebačka nadbiskupija)
51.Julije Bürger (Zagrebačka nadbiskupija)
52.Ivan Butorović (Zagrebačka nadbiskupija)
53.Matija Crnković (Zagrebačka nadbiskupija)
54.msgr. dr. Josip Carević (Dubrovačka biskupija)
55.Vinko Čalić (Splitsko-makarska nadbiskupija)
56.Dragan Čapo (Đakovačka i srijemska biskupija)
57.Aleksandar Čavlek (Zagrebačka nadbiskupija)
58.Milivoj Čekada (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
59.msgr. dr. Dragutin Čelik (Banjalučka biskupija)
60.don Franjo Čermak (Barska nadbiskupija)
61.don Ivan Čondić (Splitsko-makarska nadbiskupija)
62.Ivan Čondrić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
63.Emil Čondrić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
64.don Ante Čotić (Zadarska nadbiskupija)
65.don Stanko Čotić (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
66.Srećko Čotić (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
67.don Jerko Čubranić (Krčka biskupija)
68.don Jozo Čulin (Splitsko-makarska nadbiskupija)
69.msgr. Antun Čurčić (Banjalučka biskupija)
70.Ivan Ćosić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
71.Mate Dedić (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
72.don Niko Delić (Splitsko-makarska nadbiskupija)
73.Dragutin Delija (Zagrebačka nadbiskupija)
74.don Marko Devčić (Splitsko-makarska nadbiskupija)
75.don Mirko Didović (Zadarska nadbiskupija)
76.don Mato Dobud (Dubrovačka biskupija)
77.fra Pavao Dodić (Kosovski Hrvati: Janjevo-Letnica)
78.Marko Dominiković (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
79.don Ante Dragošević (Splitsko-makarska nadbiskupija)
80.Ivan Držaić (Zagrebačka nadbiskupija)
81.Ante Dujlović (Banjalučka biskupija)
82.dr. Dragan Dujmović (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
83.Anto Dujmušić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
84.Augustin Duković (Zagrebačka nadbiskupija)
85.Antun Dunaj (Zagrebačka nadbiskupija)
86.Blaženko Dunatov (Zadarska nadbiskupija)
87.Valentin Dupp (Subotička biskupija-Bačka)
88.Nikola Duvančić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
89.Ivan Đanić (Zagrebačka nadbiskupija)
90.Antun Đurić (Zagrebačka nadbiskupija)
91.Đuro Eck (Banatska biskupija)
92.Anto Elez (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
93.don Andrija Falatar (Dubrovačka biskupija)
94.don Niko Fantela (Dubrovačka biskupija)
95.Ignacije Feguš (Zagrebačka nadbiskupija)
96.Dragutin Fifka (Gospićko-senjska biskupija)
97.Josip Filipović (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
98.Marijan Majo Filković (Zagrebačka nadbiskupija)
99.Šime Frulić (Porečko-pulska biskupija)
100.Stjepan Gabrić (Gospićko-senjska biskupija)
101.Mirko (Emeriko) Gašić (Đakovačka i srijemska biskupija)
102.Antun Gavran (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
103.Ilija Gavrić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
104.Nenad Gavrilović (Križevačka biskupija–eparhija)
105.Martin Gecina (Zagrebačka nadbiskupija)
106.fra Stjepan Gečević (Kosovski Hrvati: Janjevo-Letnica)
107.don Juraj Gospodnetić (Banjalučka biskupija)
108.Antun Grahovar (Zagrebačka nadbiskupija)
109.Vojko Gregov (Zadarska nadbiskupija)
110.Ivan Grgić (Banjalučka biskupija)
111.Ratko Grgić (Banjalučka biskupija)
112.don Luka Grković (Dubrovačka biskupija)
113.Franjo Grobler (Mariborska biskupija)
114.Vjekoslav Gržanić (Riječka nadbiskupija)
115.Karlo Gruičić (Zagrebačka nadbiskupija)
116.dr. don Ivo Guberina (Šibenska biskupija)
117.don Martin Gudelj Velaga (Splitsko-makarska nadbiskupija)
118.msgr. dr. Josip Gunčević (Đakovačka i srijemska biskupija)
119.Pavao Gvozdanović (Križevačka biskupija–eparhija)
120.Anton Haug (Subotička biskupija-Bačka)
121.Božidar Hitrec (Zagrebačka nadbiskupija)
122.Franjo Hlobik (Đakovačka i srijemska biskupija)
123.Stjepan Horžić (Riječka nadbiskupija)
124.don Nikola Ilijić (Krčka biskupija)
125.Antun Irgolić (Zagrebačka nadbiskupija)
126.Ivan Ivančić (Đakovačka i srijemska biskupija)
127.Karlo Ivančić (Zagrebačka nadbiskupija)
128.Mato Ivandić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
129.Marijan Ivandić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
130.Slavko-Slavoljub Ivanec (Zagrebačka nadbiskupija)
131.Matija Ivšić (Zagrebačka nadbiskupija)
132.Franjo Jagić (Zagrebačka nadbiskupija)
133.don Antun Jakobović (Šibenska biskupija)
134.Ivan Janeš (Zagrebačka nadbiskupija)
135.don Ivo Jelinović (Dubrovačka biskupija)
136.don Radoslav Jerković (Splitsko-makarska nadbiskupija)
137.Dragutib Jesih (Zagrebačka nadbiskupija)
138.Ante Jukić (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
139.Ivan Juraić (Gospićko-senjska biskupija)
140.don Ivo Jurčev (Šibenska biskupija)
141.Petar Jurendić (Banjalučka biskupija)
142.don Ante Juričev (Šibenska biskupija)
143.Dragutin Jurić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
144.Franjo Kač (Mariborska biskupija)
145.don Mato Kalafatović-Milić (Dubrovačka biskupija)
146.Josip Kalajdžić (Zagrebačka nadbiskupija)
147.don Vladimir Karabaić (Krčka biskupija)
148.don Šime Karaman (Splitsko-makarska nadbiskupija)
149.Vladimir Kargačin (Gospićko-senjska biskupija)
150.Miho Katušić (Dubrovačka biskupija)
151.msgr. Josip Kaurinović (Banjalučka biskupija)
152.don Dragutin Kiss (Dubrovačka biskupija)
153.Josip Klapšić (Zagrebačka nadbiskupija)
154.Antun Klasić (Zagrebačka nadbiskupija)
155.Teodor Klein (Đakovačka i srijemska biskupija)
156.Josip Knapp (Banatska biskupija)
157.don Marijan Knežević (Hvarska biskupija)
158.Alojzije Köck (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
159.fra Serafin Kodić-Glasnović (Kosovski Hrvati: Janjevo-Letnica)
160.Ivan Kodrič (Mariborska biskupija)
161.Ladislav (Lacko) Kolarić (Gospićko-senjska biskupija)
162.Mihovil Kolarić (Zagrebačka nadbiskupija)
163.Boris Kolb (Zagrebačka nadbiskupija)
164.Mato Kolundžić (Zagrebačka nadbiskupija)
165.don Lovro Konjevod (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
166.Josip Kornauth (Banatska biskupija)
167.Ivan Kotnik (Đakovačka i srijemska biskupija)
168.Mirko Kovač (Banjalučka biskupija)
169.Petar Kovačić (Zagrebačka nadbiskupija)
170.Stjepan Kovačić (Zagrebačka nadbiskupija)
171.Mate Kovačević (Splitsko-makarska nadbiskupija)
172.Stjepan Köves (Subotička biskupija-Bačka)
173.Antun Kožljan (Porečko-pulska biskupija)
174.Stjepan Kramar (Zagrebačka nadbiskupija)
175.don Ivan Kranjc (Zadarska nadbiskupija)
176.dr. Matija Kranjčić (Zagrebačka nadbiskupija)
177.don Đuro Krečak (Dubrovačka biskupija)
178.don Martin Krešić (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
179.Jakob Krist (Đakovačka i srijemska biskupija)
180.Alojzije Kristan (Riječka nadbiskupija)
181.Vendelin Kristek (Đakovačka i srijemska biskupija)
182.Milutin-Gracijano Krizmanić (Porečko-pulska biskupija)
183.Hinko Kroder (Zagrebačka nadbiskupija)
184.Đuro Kroflin (Đakovačka i srijemska biskupija)
185.don Božo Krolo (Barska nadbiskupija)
186.Bogomil Krušič (Gospićko-senjska biskupija)
187.Stjepan Kučmanić (Zagrebačka nadbiskupija)
188.o. Ivan Julijan Kuhar (Križevačka biskupija–eparhija)
189.Dragutin Kukalj (Gospićko-senjska biskupija)
190.Branko Kukolja (Zagrebačka nadbiskupija)
191.Vladislav Kulišak (Gospićko-senjska biskupija)
192.don Nikola Kuvač (Zadarska nadbiskupija)
193.Dragutin Kuže (Zagrebačka nadbiskupija)
194.Jakov Ladić (Zagrebačka nadbiskupija)
195.don Miho Lajoš (Dubrovačka biskupija)
196.msgr. Ivan Lakajner (Đakovačka i srijemska biskupija)
197.Vlatko Lakoseljac (Porečko-pulska biskupija)
198.Ivan Lazički (Zagrebačka nadbiskupija)
199.Josip Lesjak (Zagrebačka nadbiskupija)
200.don Ante Letinić (Zadarska nadbiskupija)
201.Deziderije (Želimir) Liko (Zagrebačka nadbiskupija)
202.don Ante Lizatović (Šibenska biskupija)
203.Andrija Loušin (Gospićko-senjska biskupija)
204.don Srećko Lovretić (Zadarska nadbiskupija)
205.Mihajlo Lozinskij (Križevačka biskupija–eparhija)
206.don Marko Luetić (Splitsko-makarska nadbiskupija)
207.Filip Lukenda (Banjalučka biskupija)
208.Martin Mačukat (Šibenska biskupija)
209.Ivan Mađarić (Zagrebačka nadbiskupija)
210.don Ljubo Magaš (Zadarska nadbiskupija)
211.Ljubo Majić (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
212.don Andrija Majić, ml. (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
213.don Marijan Majić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
214.don Filip Mandarić (Splitsko-makarska nadbiskupija)
215.don Ivan Manzoni (Zadarska nadbiskupija)
216.Jerko Marijan (Banjalučka biskupija)
217.Ivan Ferdo Maretić (Zagrebačka nadbiskupija)
218.Josip Martinac (Zagrebačka nadbiskupija)
219.Josip Martinović (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
220.Josip Marušić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
221.Tomislav Matanović (Banjalučka biskupija)
222.Josip Matijević (Zagrebačka nadbiskupija)
223.Juraj Matijević (Riječka nadbiskupija)
224.don Andrija Mavrinac (Krčka biskupija)
225.Nikša Memunić (Dubrovačka biskupija)
226.Alojzije Mihaljević (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
227.Juraj (Đuka) Mihić (Gospićko-senjska biskupija)
228.Rudolf Mikec (Zagrebačka nadbiskupija)
229.Stipo Milanović (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
230.Vlatko Milanović (Porečko-pulska biskupija)
231.Ivan Miletić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
232.Zvonimir Ante Milinović (Riječka nadbiskupija)
233.don Filip Mimica (Šibenska biskupija)
234.Josip Mirković (Đakovačka i srijemska biskupija)
235.Adam Mitrović (Đakovačka i srijemska biskupija)
236.fra Lovro Mitrović (Kosovski Hrvati: Janjevo-Letnica)
237.don Jure Mladina (Splitsko-makarska nadbiskupija)
238.Franjo Modrinjak (Zagrebačka nadbiskupija)
239.Mate Moguš (Gospićko-senjska biskupija)
240.Petar Müller (Subotička biskupija-Bačka)
241.Viktor Müller (Zagrebačka nadbiskupija)
242.don Anton Muzić (Kosovski Hrvati: Janjevo-Letnica)
243.Waldemar Maksimilijan Nestor (Banjalučka biskupija)
244.Ivan Nikšić (Gospićko-senjska biskupija)
245.Josip Novotny (Subotička biskupija-Bačka)
246.don Jerko Nuić (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
247.Stjepan (Stipa) Ognjanov (Subotička biskupija-Bačka)
248.Petar Olejar (Križevačka biskupija–eparhija)
249.fra Emanuel (Josip) Ongaro (Porečko-pulska biskupija)
250.Franjo Orešnik (Mariborska biskupija)
251.Nikola Oros (Križevačka biskupija–eparhija)
252.Kazimir Paić (Porečko-pulska biskupija)
253.fra Alojz Palić (Kosovski Hrvati: Janjevo-Letnica)
254.Mato Paljug (Zagrebačka nadbiskupija)
255.don Mitar Papac (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
256.Ante Pašalić (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
257.Đuro (Đuka) Pavošević (Đakovačka i srijemska biskupija)
258.Franjo Pečar (Zagrebačka nadbiskupija)
259.Franjo Perčić (Đakovačka i srijemska biskupija)
260.Josip Perčinlić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
261.Ivan Perhač (Zagrebačka nadbiskupija)
262.Petar Perić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
263.Viktor Perkan (Riječka nadbiskupija)
264.don Đuro Perušina (Kotorska biskupija)
265.Stjepan Petranović (Riječka nadbiskupija)
266.msgr. Franjo Petranyi (Subotička biskupija-Bačka)
267.don Juraj Petrović (Hvarska biskupija)
268.Vilim Pintar (Zagrebačka nadbiskupija)
269.dr. Mijo Pišonić (Zagrebačka nadbiskupija)
270.Franjo Plank (Subotička biskupija-Bačka)
271.p. Anzelmo Polak (Mariborska biskupija)
272.Vladisla Zvonko Poljak (Zagrebačka nadbiskupija)
273.Ilija Poplašen (Banjalučka biskupija)
274.Stjepan Povoljnjak (Zagrebačka nadbiskupija)
275.Mihovil Praskić (Đakovačka i srijemska biskupija)
276.Josip Pretner (Riječka nadbiskupija)
277.don Vide Putica (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
278.msgr. dr. Franjo Rački (Đakovačka i srijemska biskupija)
279.don Jakov Račić (Hvarska biskupija)
280.don Marijan Radojković (Splitsko-makarska nadbiskupija)
281.Miroslav (Mirko) Radoš (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
282.Franjo Radović (Zagrebačka nadbiskupija)
283.don Ivan Raguž (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
284.Ivan Rančigaj (Mariborska biskupija)
285.Ivan Ribičić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
286.Franjo Rihar (Zagrebačka nadbiskupija)
287.Ivan Ljubomir Roje (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
288.Mihael Rothen (Banatska biskupija)
289.Luka Rožić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
290.don Ante Rubignoni (Splitsko-makarska nadbiskupija)
291.Slavko Rukavina (Zagrebačka nadbiskupija)
292.don Gracija Sablić (Kotorska biskupija)
293.Ilija Sajbl (Đakovačka i srijemska biskupija)
294.Vilim Schäfer (Banatska biskupija)
295.Lovro Scherer (Subotička biskupija-Bačka)
296.Josip Schmidt (Banatska biskupija)
297.don Josip Schmidt (Dubrovačka biskupija)
298.Jakob-Ratko Sem (Mariborska biskupija)
299.dr. Tomo Severović (Križevačka biskupija–eparhija)
300.Petar Sivjanović (Zagrebačka nadbiskupija)
301.Ivan Skender (Banjalučka biskupija)
302.don Ivan Stanić (Splitsko-makarska nadbiskupija)
303.Ivan Stanković Matski (Zagrebačka nadbiskupija)
304.Adam Steigerwald (Banatska biskupija)
305.blaženi kardinal Alojzije Stepinac (Zagrebačka nadbiskupija)
306.Vladimir Stuparić (Gospićko-senjska biskupija)
307.Ivan Subašić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
308.don Ivan Sumić (Splitsko-makarska nadbiskupija)
309.Dionizije Szabó (Subotička biskupija-Bačka)
310.Marko Šalić (Banjalučka biskupija)
311.Ivan Šalovac (Đakovačka i srijemska biskupija)
312.don Ivo Šarić (Šibenska biskupija)
313.Josip Šćurić (Zagrebačka nadbiskupija)
314.don Kerubin Šegvić (Splitsko-makarska nadbiskupija)
315.Vlado (Vlatko) Šercer (Đakovačka i srijemska biskupija)
316.Božo Šimleša (Banjalučka biskupija)
317.Dionizije Šimrak (Križevačka biskupija–eparhija)
318.dr. Ivan Šimrak (Križevačka biskupija–eparhija)
319.msgr. prof. dr. Janko Šimrak (Križevačka biskupija–eparhija)
320.dr. Ivan Šimunović (Zagrebačka nadbiskupija)
321.don Kuzma Šimunović (Hvarska biskupija)
322.Josip Šokičić (Đakovačka i srijemska biskupija)
323.don Petar Špika (Šibenska biskupija)
324.Ladislav Šporer (Riječka nadbiskupija)
325.Dragutin Štimac (Gospićko-senjska biskupija)
326.Stjepan Štromar (Zagrebačka nadbiskupija)
327.Ladislav Štuban (Zagrebačka nadbiskupija)
328.don Eugen Šutrin (Zadarska nadbiskupija)
329.fra Leonard Tagić (Barska nadbiskupija)
330.dr. Franjo Takács (Subotička biskupija-Bačka)
331.don Anđelo Tarticchio (Porečko-pulska biskupija)
332.Vjekoslav Terzić (Đakovačka i srijemska biskupija)
333.don Ivan Tičić (Zadarska nadbiskupija)
334.o. Inokentij (Ivan) Timko (Križevačka biskupija–eparhija)
335.don Ilija Tomas (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
336.don Stjepan Tomašev (Dubrovačka biskupija)
337.Jure Tomičić (Banjalučka biskupija)
338.Blaž Tomljenović (Gospićko-senjska biskupija)
339.Metildo Trojanović (Dubrovačka biskupija)
340.don Adalbert Tumbas (Zagrebačka nadbiskupija)
341.Dragutin Turalija (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
342.don Nikola Tuša (Barska nadbiskupija)
343.msgr. Karlo Unterreiner (Subotička biskupija-Bačka)
344.Franjo Valentić (Zagrebačka nadbiskupija)
345.don Rajko Valerijev (Hvarska biskupija)
346.Andrija Varga (Banatska biskupija)
347.Ljudevit Varga (Subotička biskupija-Bačka)
348.Mirko Vecchiet (Vekjet) (Porečko-pulska biskupija)
349.Janko Vedrina (Zagrebačka nadbiskupija)
350.Josip Vedrina (Zagrebačka nadbiskupija)
351.Alojzije Vjekoslav Venko (Zagrebačka nadbiskupija)
352.Bruno Vernazza (Gospićko-senjska biskupija)
353.Tomo Vinić (Đakovačka i srijemska biskupija)
354.msgr. dr. Ilija Violoni (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
355.Stjepan Virág (Subotička biskupija-Bačka)
356.msgr. Kazimir Višaticki (Banjalučka biskupija)
357.Vladimir Vivoda (Porečko-pulska biskupija)
358.don Stjepan Vlahović (Splitsko-makarska nadbiskupija)
359.Aleksandar Vlasov (Križevačka biskupija–eparhija)
360.Ivanko (Janko) Vlašićak (Zagrebačka nadbiskupija)
361.Antun Vrančić (Đakovačka i srijemska biskupija)
362.Anto Vrbić (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
363.don Ante Vojnović (Splitsko-makarska nadbiskupija)
364.don Marijan Vujnović (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
365.Petar Weber (Banatska biskupija)
366.Petar Weinert (Subotička biskupija-Bačka)
367.Anto Weiss (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
368.Rikard Weiss (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)
369.Mihovil Werner (Subotička biskupija-Bačka)
370.fra Gracije Zanin (Porečko-pulska biskupija)
371.Marko Zelco (Zeljko) (Porečko-pulska biskupija)
372.don Ante Zrno (Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko mrkanjska biskupija)
373.Petar Žagmeštar (Zagrebačka nadbiskupija)
374.Matija pl. Žigrović (Zagrebačka nadbiskupija)
375.Antun Žilavec (Gospićko-senjska biskupija)
376.Antun Živković (Đakovačka i srijemska biskupija)
377.Blaž Žulj (Vrhbosanska nadbiskupija, Sarajevo)

Redovničke zajednice
a) Redovnici

378.fra Bruno (Silvestar Anton) Adamčik (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
379.fra Anzelmo (Frano) Alaupović (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
380.fra Bono (Ivan) Andačić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
381.dr. fr. Herman (Ivan) Andromak (Hrvatska dominikanska provincija)
382.fra Alojzije Atlija (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
383.fra Paško Bačić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
384.fra Petar Bačić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
385.fra Gabriel Badurina (Hrvatska provincija franjevaca trećoredaca)
386.fra Nikola Bagarić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
387.fra Leonardo (Josip) Bajić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
388.fra Viktor (Petar) Baltić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
389.dr. fr. Dominik Barač (Hrvatska dominikanska provincija)
390.fra Marko (Mate) Barbarić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
391.fra Gerard (Marko) Barbir (Franjevačka provincija sv. Jeronima u Zadru)
392.fra Josip Baričević (Hrvatska provincija franjevaca trećoredaca)
393.fra Bartol (Augustin) Barišić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
394.fra Stjepan (Ivan) Barišić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
395.Stjepan Bastič (lazaristi)
396.fra Krsto Bazo (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
397.fra Baldo (Antun) Beato (Franjevačka provincija sv. Jeronima u Zadru)
398.fra Kažimir (Franjo) Bebek (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
399.fra Jozo (Dobroslav) Bencun (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
400.fra Ante Benutić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
401.fra Petar Berković (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
402.fra Ivan Bezina (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
403.Izidor Bistrović (Hrvatska provincija Družbe Isusove)
404.fra Marijan (Luka) Blažić (Franjevačka provincija sv. Jeronima u Zadru)
405.Severin Boos (trapisti)
406.fra Frane (Mate) Borić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
407.fra Josip (Jakov) Borković (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
408.o. Franjo Bortas (Hrvatska provincija Družbe Isusove)
409.fra Dobroslav Božić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
410.fra Stanko (Stjepan) Bradarić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
411.fra Mirko (Matija) Brandić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
412.Josip Bric (Hrvatska provincija Družbe Isusove)
413.fra Danijel Briševac (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
414.Danijel Briševac (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
415.fra Augustin (Anto) Brković (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
416.fra Beato (Stjepan) Bukinac (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
417.o. Nikola Buljan (Hrvatska provincija Družbe Isusove)
418.fra Miroslav (Mato) Buzuk (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
419.fra Anzelmo Canjuga (Hrvatska kapucinska provincija)
420.fra Žarko Carev (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
421.fra Ante (Ante) Cvitanović (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
422.fra Mladen (Ivan) Čaja (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
423.fra Benko (Josip) Čiga (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
424.fra Dane (Franjo) Čolak (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
425.fra Alojzije (Vjekoslav) Čondić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
426.fra Efrem (Ivan) Ćosić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
427.fra Domagoj Ćubelić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
428.fra Karlo (Norbert Silvestar) Ćulum (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
429.fra Anđeo (Mato) Ćurić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
430.fra Vjeko Ćurić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
431.dr. fra Marko (Nikola) Dragićević (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
432.fra Josip (Ivan) Erceg (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
433.fra Ladislav (Dragutin) Fišić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
434.fra Adalbert (Franjo) Fleisz (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
435.fr. Eduard (Miljenko-Ivan) Franković (Hrvatska dominikanska provincija)
436.fra Križan (Nikola) Galić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
437.fra Ferdinand (Vendelin) Gassmann (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
438.fra Filip (Jure) Gašpar-Galić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
439.fra Gavro (Nikola) Gavranić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
440.fra Tomislav (Pero) Gelić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
441.fra Berislav (Ivan) Glavadanović (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
442.fra Augustin Glavaš (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
443.fra Petar (Ivan) Glavaš (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
444.dr. fra Radoslav (Andrija) Glavaš (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
445.fra Karlo (Ivan) Grabovičkić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
446.fra Miroslav (Stjepan) Grđan (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
447.fra Bono (Luka) Grebenarević (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
448.o. Severin Greilach (Trapisti)
449.fra Zvonko (Pero) Grubišić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
450.fra Eugen (Anto) Gujić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
451.fra Tvrtko (Franjo) Gujić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
452.o. Teofil Han (Hrvatska provincija franjevaca konventualaca)
453.Modesto Hipper (trapisti)
454.fra Hadrijan (Antun) Hrenić (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
455.fra Pavao (Petar) Ivakić (Hrvatska kapucinska provincija)
456.fra Ćiril (Gabrijel) Ivanković (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
457.fra Ladislav (Josip) Ivanković (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
458.fra Miljenko (Ivan) Ivanković (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
459.fra Nikola (Franjo) Ivanković (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
460.fra Ivan (Marko) Ivanović (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
461.fra Ignacije (Dragutin) Idžotić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
462.fra Franjo Jakopović (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
463.fra Marijan (Mijo) Jakovljević (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
464.fra Andrija (Jozo) Jelčić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
465.dr. fra Bono (Ivan) Jelavić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
466.fra Jozo Jerković (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
467.fra Ljudevit (Nikola) Josić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
468.fra Maksimilijan (Ljubo) Jurčić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
469.fra Dionizije (Josip) Juričev (Franjevačka provincija sv. Jeronima u Zadru)
470.fra Rudo (Karlo) Jurić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
471.fra Julijan (Ilija) Jurković (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
472.fra Rafo (Ivan) Kalinić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
473.fra Anselmo (Ivan) Kamber (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
474.fra Albert (Josip) Karamarko (Franjevačka provincija sv. Jeronima u Zadru)
475.fra Velimir Karlović (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
476.fr. Manes Karninčić (Hrvatska dominikanska provincija)
477.o. Robert Karninčić (Hrvatska dominikanska provincija)
478.fra Alfonz Katavić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
479.fra Anto (Ivan) Katavić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
480.fra Krizostom Keresteš (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
481.fra Rigobertuss (Adam) Ketterer (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
482.fra Vlado (Ilija) Ključević (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
483.fr. Branimir Korać (Hrvatska dominikanska provincija)
484.fra Fabijan (Jozo) Kordić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
485.fra Viktor (Bože) Kosir (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
486.fra Krištof Kovač (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
487.fra Anselmo (Duje) Kovačić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
488.Ivan Kozina (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
489.fra Julijan (Jure) Kožul (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
490.dr. fra Tadija (Mirko) Kožul (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
491.Fra Krsto (Nikola) Kraljević (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
492.fra Stanko (Petar) Kraljević (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
493.Remigije Kraus (Trapisti)
494.Mato Kristić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
495.fra Jako (Anto) Križić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
496.fra Krešimir (Marko) Krnjić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
497.fra Eugen (Oskar) Kukina (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
498.fra Oton (Adam) Kupek (Franjevačka provincija sv. Jeronima u Zadru)
499.Jozo Kurtušić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
500.fra Anto (Mato) Lapandić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
501.fra Milan (Mate) Lapić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
502.fra Žarko (Jerko) Leventić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
503.fra Zvonko (Marko) Lipovac (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
504.fra Slobodan (Ivan) Lončar (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
505.fra Dominik (Viktor) Lovrenović (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
506.fr. Serafin Maria Lupi (Hrvatska dominikanska provincija)
507.fra Eugen (Nikola) Ljubas (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
508.Frano Ljubas (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
509.fra Mirko (Anto) Mačuga (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
510.fra Ante Majić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
511.fra Bonifacije (Ante) Majić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
512.fra Stjepan (Ante) Majić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
513.fra Ignacije (Josip) Mamić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
514.fra Mile Mamić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
515.fra Nevinko (Andrija) Mandić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
516.fra Josip Marić (Trapisti)
517.fra Svetislav (Anto) Markotić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
518.fra Paško (Ivan) Martinac (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
519.fra Tomislav Martinović (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
520.Franjo Matić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
521.fra Miroslav (Rudolf) Matoš (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
522.Martin Meglič (Hrvatska provincija Družbe Isusove)
523.fra Leon (Mato) Migić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
524.fra Darinko (Božo) Mikulić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
525.fra Stanko (Frano) Milanović-Litre (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
526.fra Lujo (Nikola) Miličević (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
527.fra Nikica Miličević (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
528.fra Borivoj (Jakov) Mioč (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
529.fra Vitomir (Aleksandar) Mišić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
530.o. Josip Müller (Hrvatska provincija Družbe Isusove)
531.fra Stjepan (Nikola) Naletilić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
532.Adalbert (Karl) Neipperg (benediktinci)
533.dr. fr. Česlav (Marin) Novak (Hrvatska dominikanska provincija)
534.fra Anđelko (Jure) Nuić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
535.dr. fra Arkanđeo (Nikola) Nuić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
536.prof. dr. fra Jozo (Marijan) Olujić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
537.fr. Anđelko Orlandini (Hrvatska dominikanska provincija)
538.Marko Oršolić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
539.fra Petronije (Ivan) Pajtler (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
540.fr. Hinko (Srećko) Paladin (Hrvatska dominikanska provincija)
541.fra Borislav (Ljubo) Pandžić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
542.prof. dr. fra Krešimir (Stjepan) Pandžić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
543.prof. dr. fra Fabijan (Jakov) Paponja (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
544.fra Petar (Frano) Paviša (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
545.fra Ante (Josip) Pavlov (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
546.fra Vlade (Josip) Pavlov (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
547.fra Nenad (Venancije-Josip) Pehar (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
548.o. Petar Perica (Hrvatska provincija Družbe Isusove)
549.Nikola Perković (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
550.Jozo Perković (trapisti)
551.fra Julijan (Berislav) Petrović (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
552.dr. fra Leo (Grgo) Petrović (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
553.fra Ljudevit (Anto) Petrović (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
554.Nikola (Nikica) Petrušić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
555.fra Tomislav (Krešimir) Petrušić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
556.dr. fra Alojzije (Baltazar) Pišpek (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
557.fra Jozo (Josip) Poljak (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
558.fra Kerubin (Stjepan) Posavec (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
559.fra Melhior (Jerko) Prlić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
560.fra Rafo (Ivan) Prusina (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
561.fra Metod (Andrija) Puljić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
562.fra Jure Radman (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
563.dr. fra Bone (Ante) Radonić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
564.fra Ludovik (Ivan) Radoš (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
565.fra Pavao (Marko) Radoš (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
566.fra Serafin (Ivan) Rajić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
567.fra Rikard (Tomo) Ribić (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
568.fr. Tomo Rogulj (Hrvatska dominikanska provincija)
569.fra Ante (Frano) Romac (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
570.fra Ivan (Marijan) Romac (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
571.fra Tihomil (Josip) Rončević (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
572.dr. fra Leonard (Mijo) Rupčić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
573.Gaudencije Rupp (trapisti) S:
574.Alojzije Saje (Hrvatska provincija Družbe Isusove)
575.o. Maurus Seine (trapisti)
576.fra Petar (Marijan) Sesar (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
577.fra Pavao Silov (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
578.fra Mariofil (Marijan) Sivrić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
579.fra Ivo (Ivan) Slišković (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
580.fra Viktor (Anto) Slišković (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
581.fra Bernardin (Brno-Frano) Smoljan (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
582.prof. dr. fra Bernardin (Luka) Sokol (Franjevačka provincija sv. Jeronima u Zadru)
583.fra Martin (Franjo) Sopta (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
584.fra Matija Emil (Franjo) Stipić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
585.Ivan Strašek (lazaristi)
586.o. Bogoljub Strižić (Hrvatska provincija Družbe Isusove)
587.fra Franjo (Drago) Strukar (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
588.fra Kornelije (Ante) Sušac (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
589.fra Jaroslav (Karlo) Szita (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
590.fra Augustin (Ivan) Šabalja (Hrvatska provincija franjevaca trećoredaca)
591.fra Nikola Šabić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
592.fra Alojzije (Anto) Šandrk (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
593.fra Sebastijan (Rok) Šantalab (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
594.fra Alojzije Vjekoslav (Vinko) Šimić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
595.fra Božidar (Jozo) Šimić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
596.fra Zdravko-Valentin Šimić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
597.dr. fra Dobroslav (Božo) Šimović (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
598.fra Franjo (Vinko) Šlafhauzer (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
599.fra Sidonije (Josip) Šolc (Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda-Zagreb)
600.fra Dominik (Nedjeljko) Šulenta (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
601.fra Branko (Ivan) Šušak (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar) T:
602.fra Krunoslav (Stjepan) Tadin (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
603.fra Celestin (Miroslav) Teklić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
604.fra Anto (Mato) Tepeluk-Klarić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
605.fra Luka (Ivan) Tešić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
606.fra Kazimir (Franjo) Tetkić (Hrvatska provincija franjevaca trećoredaca)
607.fra Toma (Petar) Tomašić (Franjevačka provincija sv. Jeronima u Zadru)
608.fra Andrija (Božo) Topić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
609.fra Petar Turkalj (Hrvatska provincija franjevaca trećoredaca)
610.fra Grgo (Jozo) Vasilj (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
611.fra Jenko (Stanko) Vasilj (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
612.fra Paškal (Blaž) Velić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
613.fra Metod (Ivan) Vezilić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
614.fr. Jordan Viculin (Hrvatska dominikanska provincija)
615.fra Paškal (Anto) Vidović (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
616.o. Antun Vlahović (Hrvatska provincija franjevaca konventualaca)
617.fra Matej Vodanović (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
618.fra Rudolf Vučić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
619.fra Božo (Mate) Vugdelija (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
620.fra Vladimir (Antun) Vuković (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
621.dr. fra Radoslav (Ivan) Vukšić (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar) Z:
622.dr. Anton Zdešar (lazaristi)
623.fra Vitomir (Zvonimir) Zekić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
624.fra Andrija Zjačić (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Split)
625.prof. fra Roland (Mato) Zlopaša (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
626.Mato Zovkić (Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Sarajevo)
627.fra Valentin (Marijan) Zovko (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
628.fra Leopold-Augustin (Ludvig) Zubac (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
629.fra Tihomir (Tadija) Zubac (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
630.fra Zdenko (Andrija) Zubac (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar)
631.dr. fra Smiljan (Tvrtko) Zvonar (Franjevačka hercegovačka provincija, Mostar) Ž:
632. fra Klement Žic (Franjevačka provincija sv. Jeronima u Zadru)

b)Redovnice

633.s. Bernadeta Banja (Družba kćeri Božje ljubavi)
634.s. Krizina (Josipa) Bojanc (Družba kćeri Božje ljubavi)
635.s. Melita (Rozika) Cvijanov (Kćeri milosrđa Trećeg reda sv. Franje)
636.s. Kristina Dečak (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)
637.s. Estera Dukić (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)
638.s. Antonija (Josipa) Fabijan (Družba kćeri Božje ljubavi)
639.s. Cecilija (Pava) Grgić (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)
640.s. Kipharda (Josipa) Horvat (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)
641.s. Kornelija (Marija) Horvat (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)
642.s. Jula (Kata) Ivanišević (Družba kćeri Božje ljubavi)
643.s. Žarka Ivasić (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)
644.s. Geralda (Ana) Jakob (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)
645.s. Tihorada Jandrić (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)
646.s. Danka (Ana) Jurčević (Družba kćeri Božje ljubavi)
647.s. Veronika (Tonka) Kezić (dominikanke)
648.s. Eulalija (Lala) Kulijer (Družba sestara klanjateljica predragocjenkrvi Kristove)
649.s. Marija Berhmana Leidenix (Družba kćeri Božje ljubavi)
650.s. Fortunata (Dragica-Ivka) Marović (benediktinke, Šibenik)
651.s. Konstancija (Ruža) Mesar Stubičan (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)
652.s. Regina (Šima) Milas (Školske sestre sv. Franje)
653.s. Marija Gracija Mileković (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)
654.s. Trofima (Manda) Miloslavić (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)
655.s. Josipa Nevistić (Družba sestara klanateljica predrage krvi Kristove)
656.s. Eutihija Novak (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)
657.s. Realina Peterlin (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)
658.s. Agneza (Matija) Petroša (Školske sestre sv. Franje)
659.s. Blanda (Katarina) Stipetić (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)
660.s. Laurencija (Marica) Šašković (Školske sestre sv. Franje)
661.s. Gaudencija (Fanika) Šplajt (Družba sestara služavki Malog Isusa)
662.s. Benicija (Berta) Thienel (Družba kćeri Božje ljubavi)
663.s. Pantagata Vadnov (Družba sestara milosrdnica sv. Vinka)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

U potrazi za Istinom

Tito i Draža na Jovankinoj slamarici: Nas dva brata oba ratujemo…

Objavljeno

na

Objavio

Obožavatelji i ideološki sljedbenici hohštaplera i mega zločinca kojega se još uvijek naziva Josipom Brozom Titom (mada se ne zna tko se uistinu krije iza tog imena) imaju itekakvih razloga za brigu. Iz godine u godinu na svjetlo dana izlaze podaci koji nikako ne idu u prilog njihovoj „slavnoj antifašističkoj prošlosti“ i historiografiji što su je skrojili po svome staljinističkom obrascu, na lažima i krivotvorinama.

O „najvećem sinu naših naroda“, „proslavljenom maršalu“ i „jednom od najvećih državnika svijeta“ (ma tko on bio) danas se ipak zna mnogo više nego prije nekoliko godina.

No, iako se do sada pojavio veliki broj dokumenata iz arhiva bivšeg SSSR-a (NKVD/KGB-a i Kominterne) do kojih su posljednjih desetljeća zahvaljujući svojim vezama dolazili mnogi istraživači i publicisti a govore o “liku i djelu” ovog komunističkog krvnika (zacijelo najvećeg u novijoj povijesti Balkana i jugoistočne Europe), mora se priznati da su u njegovom životopisu i dalje ostale brojne “rupe” i da će teško (ako ne i nemoguće) biti rekonstruirati sve ono što bi nas zanimalo, a itekako je bitno za sagledavanje istine o prošlosti čiji teret još uvijek osjećamo.

Kako je već spomenuto, nismo sigurni čak ni tko je bio taj navodni “Tito” – dječak sa Sutle, izvanbračni sin bogatog Austrijanca i njegove sobarice ili agent Kominterne (Rus, ili vrag će ga već znati što), koji je našim predratnim komunistima podmetnut nakon što je pravoga Josipa Broza “pojeo mrak” u nekome od podruma NKVD-a 30-ih godina XX stoljeća.

Pouzdano se ne zna niti kad je rođen, gdje je sve bio i što je radio prije Drugoga svjetskog rata – pogotovu u vrijeme španjolskog građanskog rata, kako i kada je postavljen za generalnog tajnika KPJ (dužnost je počeo obnašati 1937. godine – poslije velikih čistki, kad su čitave garniture vodećih jugoslavenskih komunista bile likvidirane po kratkom postupku, pa i njegov dotadašnji prethodnik na vodećoj poziciji Josip Čižinski zvani Milan Gorkić – a potvrđen od Kominterne dvije godine poslije, što je također krajnje sumnjivo), ali je zato jako dobro poznato da je bio jedan od vodećih “drukera”, “cinkera” ili konfidenata zbog čijih su izvješća čelniku Kominterne Dimitrovu pred streljačkim vodovima ili u sibirskim gulazima završili deseci najistaknutijih jugoslavenskih komunista.

Da “Tile” nije prezao ni od čega kako bi sačuvao vlastitu kožu, svjedoči i to što je svoju drugu ženu (Anu Koenig) koju je preoteo jednom kolegi (njemačkom socijaldemokratu) optužio da je njemačka špijunka, označio je kao “najveću grešku u životu” i bez mnogo oklijevanja poslao pred streljački vod, dok je druga (Pelagija Belousova) njegovom zaslugom završila na dugogodišnjoj robiji u jednome od sibirskih gulaga. S Pelagijom je imao i sina (Žarka), kojega nesretna žena nije vidjela do pred samu smrt (poslije izdržane robije u sibirskom gulagu protjerana je u jedno selu u Sibiru, a Tito joj nikad nije dopustio dolazak u Jugoslaviju). Nije ni znala da je Žarko na životu (jer su je po naredbi njezina bivšeg supruga obavijestili kako je poginuo tijekom rata). Sve to govori o kakvom se moralnom degeneriku u ovom slučaju radilo.

Jovanku Budisavljević (četvrtu po redu suprugu) upoznao je (navodno) usred bježanije iz Drvara (svibnja 1944. godine), ali se njome oženio tek poslije rata, nakon što su mu je doveli kao domaćicu u rezidenciju (“Beli dvor” na beogradskom Dedinju).

Ni Jovanka se nije bogzna kako usrećila s njime. Poslije nekih 25 godina uživanja u statusu prve dame (vjenčali su se tajno 1952. godine), već početkom 70-ih pala je u nemilost, a od lipnja 1977. se više ne viđa u javnosti uz komunističkog diktatora.

Kad se danas sklope kockice mozaika – uzimajući u obzir sve okolnosti koje su izašle na vidjelo, Jovanka mu je bila ciljano dovedena i “namještena” kako bi odrađivala poslove za one koji su ga htjeli držati pod kontrolom. U tom krugu zasigurno su bili Aleksandar Ranković, Đoko Jovanić i Ivan Stevo Krajačić.

Prije nego je bila dovedena u “Beli dvor”, ona je (navodno) provela 9 mjeseci u Moskvi, gdje je završila tečaj za agente. Dakle, čini se da “Joža” i nije bio naročito inteligentan, dok je sebe dovodio u situaciju da ga nadzire najbliži krug suradnika, pa da mu ciljano “namjeste” čak i bračnu družicu.

Nakon smrti supruga, Jovanki je sva imovina oduzeta i sljedećih 33 godine (do smrti 2013.) živi u Beogradu, u kućnom pritvoru, pod stalnim nadzorom, u izolaciji i bijedi. Punih 30 godina nije imala čak ni osobnu iskaznicu, a oni koji su je u tom razdoblju viđali, tvrde kako je ostatak života provela u uvjetima nedostojnim ljudskog bića.

Mnogi s nestrpljenjem očekuju njezine memoare (koje je navodno napisala i pohranila na sigurnom mjestu) u nadi da će oni otkriti mnoge još uvijek nepoznate detalje vezano za Broza i njegovo okruženje.

Za sada su procurile samo neke pikanterije, poput primjerice one da je ona (Jovanka) tijekom rata organizirala dva sastanka između Tita i Draže Mihailovića, a što je ispričala otpravniku američkog veleposlanstva s kojim je (navodno) u prosincu 2009. godine razgovarala sat i pol – što je informacija sadržana i u jednoj tajnoj depeši Wikileaksa. (Vidi:  https://wikileaks.org/plusd/cables/09BELGRADE839_a.html)

Jedan od ukupno dva sastanka Tita i Draže što ih je (prema navodnim vlastitim tvrdnjama) organizirala osobno Jovanka, održan je u okolici Knina.

Opisujući njihov susret, ona je iznijela i neke zanimljive detalje.

Pričali su i spavali jedan pored drugog na prostirkama od slame“, navodno je posvjedočila Jovanka koja tvrdi kako im je ona pripremila postelju, a u nastavku iskaza tvrdi da je tom prigodom od strane četnika “dignut u vazduh most” preko kojega je prelazila partizanska delegacija, te da je tada “cijeli Titov krug suradnika bio gotovo potpuno izbrisan” (dakle, likvidiran), ali ostaje nepoznato kako je “najveći sin naših naroda” izašao iz ove pogibelji neokrznut – što se inače prilično često događalo.

Jovanka kaže kako je namjera četnika (nakon što su njihov vođa Draža i Tito prespavali noć na istoj slamarici) bila “ukloniti” komunističkog vođu i da poslije toga između njih i partizana više nije bilo pregovora.

Budući da su se Tito i Jovanka upoznali svibnja 1944. (u vrijeme događanja kod Drvara), ovaj je sastanak (kao i onaj drugi o kojem nije govorila) po logici stvari morao biti održan nakon toga.

Uzimajući u obzir da je dobro poznato kako je tijekom jeseni 1941. godine zasigurno bilo najmanje dva susreta između Tita i Draže (u selu Struganik (Srbija, općina Mionica) 19. rujna 1941., te u Brajićima (kod Gornjeg Milanovca, Srbija) 27. listopada 1941., ova dva o kojima govori Jovanka potvrđuju kako je suradnja između četnika i partizana koja je uspostavljena (i prekinuta) 1941. godine u Srbiji, nastavljena i kasnije tijekom rata. I pitanje je koliko je uopće takvih sastanaka bilo.

Sudeći prema onome što o bliskoj suradnji i prisnim odnosima s četnicima i njihovim vojvodama u istočnoj Bosni piše intimni Titov prijatelj (iz predratnih, ratnih godina i poraća) i osoba od njegovog posebnog povjerenja Rodoljub Čolaković Roćko (u svojoj knjizi Zapisi iz oslobodilačkog rata), nije nikakvo čudo da su partizani imali poseban sentiment prema četnicima. Dodamo li tomu zapise Adila Zulfikarpašića (“Put u Foču”) iz kojih je vidljivo da su i poslije najvećih pokolja vodeći četnički zločinci ostajali nekažnjeni, pa čak i završavali među partizanima kao komandiri, svaka slučajnost je isključena. Ove posebne veze potvrđuju i mnogi drugi izvori, pa i izjave nekih od uglednih komunista, poput Vlade Dapčevića koji je u više navrata otvoreno govorio o vrlo blagom i povlaštenom tretmanu četnika kao ratnih gubitnika na svršetku rata. (Vidi: https://komunistickizlocini.net/2017/10/08/javno-priznaje-strijeljali-smo-30-000-ustasa-cetnike-smo-zarobili-i-niko-od-njih-nije-bio-suden-na-smrt/).

Titov biograf, agitpropovac i komunistički propagandist Vladimir Dedijer koji se (poslije smrti svoga idola) već početkom 80-ih godina pretvorio u otvorenog promicatelja velikosrpske ideologije, tvrdi kako je Jovanka svoje memoare krila u stroju za pranje rublja, te ih tako uspjela sačuvati od zapljene, budući da je bila pod stalnom prismotrom tajnih službi (nakon što je sredinom sedamdesetih pala u nemilost i postala “nepouzdana”).

Materijal (navodno) ima ukupno oko 1.000 stranica, od čega 400 stranica teksta, ostatak popunjavaju fotografije.

“Lik i djelo” komunističkog zločinca i diktatora J.B.Tita i dalje su obavijeni misterijem i brojnim kontroverzama, ali to njegovim obožavateljima ne smeta da ga i dalje idealiziraju i klanjaju mu se. Pa čak i da otvoreno slave komunističke zločine.

Mi danas u našoj Hrvatskoj imamo čak i potpredsjednika Sabora koji javno (putem društvenih mreža) izražava žaljenje što komunistički zločinci koji su provodili masovne likvidacije neposredno po svršetku rata “nisu posao obavili do kraja”. Dakle, po njemu, osim onih 500-600 tisuća Hrvata, trebali su pobiti i ostale. Drugi opet prijete “potocima krvi” i upozoravaju kako će “letjeti glave” (ako se maknu ploče s imenom J.B.Tita s trga – koji je do nedavno nosio njegovo ime). Treći se krajnje vulgarno i primitivno izražavaju o nevinim žrtvama Bleiburga i Križnog puta, pa neki od njih koji se (nažalost) kite doktorskim titulama, poručuju: “Se..m vam se na Bleiburg”. I sve je to jako “zgodno”, “simpatično”, “demokratski” i spada u “uobičajenu komunikaciju”, jer nikakve osude iz lijevo-liberalno-neokomunističko-anarhističkog miljea nema. Ni u tragovima. Njima je sve dopušteno – od masovnih ubijanja do slavljenja zločina i zločinaca.

No, nisu tu problem jedino poremećeni crveni fašisti koji izražavaju tako ekstremne anticivilizacijske stavove, nego i svi oni koji na to ne reagiraju – uključujući i državne dužnosnike i institucije pravne države.

Jadno je ono društvo u kojemu najveći zločinci imaju status idola i nedodirljivih veličina.

Danas, na kraju drugoga desetljeća XXI stoljeća. 

Zlatko Pinter/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

U potrazi za Istinom

Sjećanje na Prosinačke žrtve

Objavljeno

na

Objavio

“Po svojoj dužnosti smatrao sam da treba prvi da počnem i ja se tim krvavim rukama ponosim.”

Te riječi izgovorio je Grga Budislav Anđelinović na beogradskoj Skupštini održanoj 26. travnja 1921. godine.

Ruke je okrvavio naredivši otvaranje vatre iz tri ‘Shwarzlose‘ 8-milimetarska teška mitraljeza na nenaoružane prosvjednike protiv uspostave Jugoslavije na današnji dan, 5. prosinca 1918. godine. Taj dan ostat će zapamćen kao ‘krvavi četvrtak‘. Malo tko je ikad čuo za prosinačke žrtve.

Međutim, to su bile prve žrtve jugoslavenskog nacionalizma, odnosno, ‘borbe protiv hrvatskog nacionalizma’ koja još traje.

U Zagreb je 2. prosinca 1918. navečer došla vijest da je u Beogradu stvorena kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Malobrojni pobornici Svetozara Pribičevića pokušali su organizirati povorku, ali ih nije bilo dosta. Zato su ujutro otišli u zagrebačke srednje škole, prekinuli nastavu, te gimnazijalce odveli na ulice, da u povorci paradiraju gradom za novu državu. Ova se manifestacija ponovila 5. prosinca, uz proslavu ujedinjenja na Trgu bana Jelačića i misu u katedrali. Ta režimska proslava protekla je u grubom vrijeđanju Hrvata i svega hrvatskog. To je tada izazvalo veliki bijes javnosti, ionako ogorčene time što je ujedinjenje sprovedeno bez suglasnosti naroda, dok bi se danas vjerojatno građani masovno pridružili vrijeđanju kamenjaraca i primitivaca – gotovo sto godina nasilja i propagande je učinilo svoje, no tada su Hrvati još imali ponosa. Zagrepčani su u tom cirkusu vidjeli tuđe prste i plaćenike.

Odgovor je uslijedio još istoga dana poslijepodne. Zagrepčani, svjesni kako im je proslavom zapravo poručeno kako će u Jugoslaviji biti građani drugog reda, u velikoj masi dolaze na tada već prazan trg Bana Jelačića, a pridružuju im se nenaoružani pripadnici 25. i 53. pješačke domobranske pukovnije. Klicali su hrvatskoj republici, ali i boljševičkoj revoluciji koja se odigrala netom prije. No za njihovu je namjeru po svojim doušnicima doznao već ranije dr. Grga Anđelinović, netom imenovani šef policije u Zagrebu i razmjestio na kuće broj 6 i 21 tri mitraljeza. Kad je povorka građana došla na Jelačićev trg, istog trenutka na masu ljudi otvorena vatra, bez milosti ili znaka upozorenja. Trg se napunio krvavim tijelima. Grga Anđelinović je, kažu, osobno pucao iz jednog od mitraljeza u građane. Bila je to snažna poruka Hrvatima o tome gdje im je u Jugoslaviji mjesto.

Ubijeni su: Slavko Šćukanec, Sent Martoni, Miroslav Svoboda, Viktor Kolombar, Miloš Mrse, Mato Gašparević, Mijo Staničar, Stjepan Jureša, Josip Lupinski, Ferdo Varšec, Nikola Ivša, Dragutin Kostelc, Andro Martinko i Antun Tašnar-Jurčić.

Spomen ploča prosinačkim žrtvama

Spomen ploča prosinačkim žrtvama

Radi toga krvoprolića zavladalo je u Zagrebu neopisivo ogorčenje, ali svatko tko bi javno što rekao bio bi isti čas bačen u zatvor. Novine su morale šutjeti, da ih ne stigne sudbina pravaškoga dnevnika Hrvatska, kojemu je dr. Grga Anđelinović već 4. prosinca 1918. zabranio izlaženje.

Ono što je trebao biti miran prosvjed završilo je pokoljem. Prema prvim službenim izvješćima Grga Anđelinović osobno i njegovi suradnici pobili su trinaest osoba – sedam domobrana i četvero građana – a ranili sedamnaest, no kasnije se počelo govoriti kako je ta brojka čak i veća te kako je u konačnici ubijeno čak oko stotinu ljudi.Trg se napunio mrtvima i ranjenima. Navečer je zagrebački garnizon razoružan, a oružanu vlast je preuzela srpska vojska. Ubrzo je uvedeno pravo izvanredno stanje – lokalima je ograničeno radno vrijeme, zabranjeno je javno okupljanje i oglašavanje, a svatko tko je nešto pisnuo protiv Jugoslavije, bio je uhićen.

Ovo je bila tek najava svega što je Hrvate čekalo u Jugoslaviji. Kralj je proglašenjem diktature zabranio uporabu hrvatskog imena i zastave; raspustio je sve hrvatske političke stranke; raspustio je ili potisnuo hrvatske narodne ustanove; onemogućio sve slobodne manifestacije hrvatskoga nacionalnog života; preplavio je hrvatske zemlje policijom i agentima. Podupirao je brutalne postupke policije, čije je metode Times od 11. veljače 1931. nazvao ‘europskim skandalom’ i koje su opisane u apelu profesora Einsteina upućenom Ligi za ljudska prava. Skupštinsko pravo i sloboda tiska ukinuti su. Kritike bilo koje vrste, uperene protiv diktature i njenih nositelja, bile su kažnjavane strogim kaznama.

Da bi se bolje razumjele okolnosti sukoba, donosimo izvadak iz djela djelu “Baštinici Habsburga” (London, svibanj 1932.) autora G. E. R. Gedyea, dugogodišnjeg dopisnika engleskog i američkog tiska iz srednje i jugoistočne Europe:

Ponor između Srba i Hrvata je očit većini slučajnih turista koji napuštaju željezničke kolodvore Zagreba i Beograda. Orijent izgleda vrlo daleko kad se odlazi iz Zagreba. Taj sam grad prvi put vidio 1925. Izgledao mi je kao moderni njemački grad. Koliko je različit bio Beograd. Bilo je, naravno, neizbježno da će građanin Zagreba, sa svom svojom kulturnom superiornošću, kao uvredu primiti činjenicu da je tretiran ne kao jednak, već skoro kao pripadnik porobljene rase. Horda srpskih oficira, bogato plaćena od prihoda teških hrvatskih poreza izmiljela je iz orijentalnog Beograda i raširila korupciju i prinudu”. “Hrvatske zapadnjačke manire i kultura nisu im priskrbile poštovanje, nego prezir u novoj državi, te odbacivanje – Hrvat je gledan kao uškopljeni, degenerirani Srbin, za razliku od krepkog Srbina iz Kraljevine (Srbije).” (Str. 211, 212.)

Hrvati su nedvojbeno i jednodušno ukazivali da su nevjera, preziranje ljudskog života, ubojstvo kao način političke borbe, te korupcija glavne odrednice srpskog karakatera. Posljednjih stotinu godina srpske povijesti je neprispodobivo po događajima koji su u Zapadnoj Europi bili mogući samo u srednjem vijeku. S malobrojnim izuzecima, svi njihovi knezovi i kraljevi bili su ili ubijeni ili zbačeni s prijestolja.

Obitelj Anđelinović bila je izrazito obrazovana, ugledna i utjecajna u Hrvatskoj početkom prošlog stoljeća. Dala je velik broj pjesnika, pravnika, književnika, intelektualaca, pa i liječnika. Na žalost, svi su bili angažirani u ORJUN-i, organizaciji jugoslavenskih nacionalista, i među njima je bilo mnogo policijskih batinaša i četnika. Ukratko, bili su eklatantan primjer tradicionalno izdajničkog ponašanja hrvatske elite.

Sam Grga Budislav Anđelinović rođen je na Hvaru 1886. godine. Nakon što je na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao iz područja povijesti i zemljopisa, nastavio je svoj studij u Pragu i Lavovu da bi potom u Zagrebu i Lavovu doktorirao. Kao odvjetnički pripravnik kod dr. Ante Trumbića, osnivača i predsjednika Jugoslavenskog odbora osnovanog u svibnju 1915. godine u Londonu, uređivao je list Hrvatska, a nešto kasnije preuzeo je i uređivanje lista Hrvatska država kojeg je izdavala ona frakcija Stranke prava koja se zalagala za ujedinjavanje južnoslavenskih naroda.

schwarzlose

schwarzlose

Nedugo prije pokolja, u listopadu 1918. godine izabran je za povjerenika za javni red i sigurnost grada Zagreba, odnosno šefa policije, te napušta Stranku prava i pridružuje se Demokratskoj stranci čiji čelnik je bio Ljubomor Davidović, projugoslavenski orijentiran političar iz Srbije gdje je ostao sve do 1928. godine da bi potom osnovao Jugoslavensku narodnu stranku.

Do trenutka kada je nacistička Njemačka okupirala Jugoslaviju, Anđelinović se nalazio na mnogim visokopozicioniranim političkim dužnostima. Međutim, 1941. godine bježi u inozemstvo i tamo se pridružuje četničkim političkim krugovima. Tijekom 1942. i 1943. godine piše tekstove u kanadskom Srpskom glasniku te u četničkom listu Novosti, a također se sprijateljuje i s četničkim vojvodom, Momčilom Đujićem. Potonji je došao na čelo četničkog odreda u ljeto 1941. godine da bi godinu potom sudjelova u osnivanju Dinarske četničke divizije, čiji glavni zadatak je bio provođenje etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva na području ‘srpskih zemalja’, unutar crte Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. Upravo pod njegovim vodstvom četnici su počinili brojne zločine nad hrvatskim stanovništvom.

Bogdan Radica u knjizi Hrvatska 1945. bilježi atmosferu u Šibeniku i donosi crticu o Anđelinovićevu povratku u Hrvatsku. Radica je 16. lipnja 1945. u svoj dnevnik zapisao: ‘U Šibeniku sam po treći put u očekivanju veze za Zagreb. Večerao sam u menzi okružnog NOO… Jedan od prisutnih javlja da se vratio dr. Grga Anđelinović, bivši ministar, i da je jako ostario. Vele da je u razgovoru s rukovodiocima kazao da im čestita sto su obnovili Jugoslaviju. Nije se vratio zbog komunizma, već zbog Jugoslavije! I komunistička Jugoslavija, samo da je Jugoslavija.’ To je posljednji javni zapis o dr. Grgi Anđelinoviću. Umro je u Splitu godinu dana kasnije.

Poznati član obitelji bio je i batinaš i vođa ORJUNE Berislav Anđelinović, koji je osobno ubio 1922. pravnika Šnidaršića u Zagrebu, 28. srpnja 1924. hercegovačkoga Hrvata Marka Zovku na zagrebačkim ulicama i također godine 1924. dva hrvatska radnika u rudniku Trbovlje u Sloveniji.

Navodno se u Zborniku dokumenata Narodnooslobodilačke borbe u Dalmaciji (Split 1982.). na više mjesta spominje ime Danka Anđelinovića kao bliskoga suradnika četničkoga vojvode Ilije Trifunovića Birčanina, kojega je osobno Draža Mihailović imenovao komandantom svih četničkih snaga na području talijanske okupacijske zone u NDH. Birčanin je, dakle, djelovao pod zaštitom talijanskih fašista i imao je sjedište u Splitu. U navedenom zborniku također se govori o ‘Splitskom kvartetu’: Danko Anđelinović, poznati orjunaši Milohnić i Šegvić i talijanska kvestura. U svojoj knjizi Zločini nad Muslimanima izdanoj 1990. godine Vladimir Dedijer i Antun Miletić ističu riječi Ilije Trifunovića Birčanina: ‘Na području Vrgorca oderali smo žive tri katolička sveštenika i pobili sve muškarce od 15 godina naviše’.

Na ovaj podatak također se je osvrnuo, te ga potvrdio, i Vice Vukojević, bivši sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske. Protiv Vukojevića se vodila istraga zbog optužbe da je 1993. godine silovao 22-godišnju Bošnjakinju u logoru Vojno u blizini Mostara. Međutim, nakon punih deset godina istrage, tijekom koje je zauvijek okaljano Vukojevićevo ime, otkrilo se ne samo da on nije počinio to zlodjelo već i da dotična Bošnjakinja – nikad nije ni postojala. Vukojević se na svoje nemilo iskustvo osvrnuo u otvorenom pismu pod nazivom Nedostojan izreći i ime moje obitelji koje je Večernji list objavio 30. prosinca 2007. godine. U njemu je istaknuo kako je čelnica HNS-a, inače unuka Danka Anđelinovića, u više navrata navela kako se protiv njega vodi postupak za silovanje, mada sud u tom trenutku već odbacio optužbe kao neosnovane. Sama Vesna Pusić nije se javno očitovala o Vukojevićevom pismu.

A što je doktor Grga Anđelinović sam rekao o svojoj ulozi u pokolju 5. prosinca? Zagrebački časopis Riječ u broju od 30. travnja 1921. prenio je njegov govor u beogradskoj Skupštini održan 26. travnja iste godine, gdje on prije rečenice koju smo naveli na samom početku ovog teksta kaže, ‘Ako bi Hrvatska jednog dana postala Irska, mi ćemo opet biti žandari!’.

Potomci Grge i Danka Anđelinovića to, u neku ruku, i jesu. Zoran Pusić je svojevrsni žandar, preko svoje udruge za ljudska prava i dalje uhićuje i progoni hrvatske nacionaliste i promovira ideju Jugoslavenstva. Često mu se u progonima hrvatskih nacionalista priključuje i sestra, koja je u više navrata izjavljivala da je Hrvatska ‘država stvorena na zločinu’. Za svog ujaka, Vuka Anđelinovića, Vesna Pusić tvrdi da je bio ugledan partizanski liječnik, no on je rođen 1922. pa se postavlja pitanje kad je i gdje diplomirao, obzirom da šuma nije zgodno mjesto za studij medicine. Također je sporno što je partizanima pristupio koji dan pred pad Italije….

(Arhiva)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari