Pratite nas

BiH

POPIS STANOVNIŠTVA U BIH – NASTAVAK RATA DRUGIM SREDSTVIMA

Objavljeno

na

[dropcap]U[/dropcap]nakrivo nasađenoj državi, kao što je daytonska BiH, i najnormalnije stvari nužno dobivaju krive konotacije. Popis stanovništva, nakon zadnjeg, prijeratnog iz 1991., nije održan u redovitom terminu 2001. ni 2011. Sprečavao ga je bošnjački politički vrh pravdajući to činjenicom da bi popis značio cementiranje posljedica ratnog etničkog čišćenja. S druge dvije strane zlurado se isticalo da bošnjačka vrhuška izbjegava popis jer bi on raspršio mit o multietničnosti Sarajeva i drugih teritorija koji su nakon rata ostali pod kontrolom Armije BiH.

Špekuliralo se i o tome kako Srbi, a pogotovo Hrvati lagano „cure“ iz BiH u svoje „rezervne domovine“, dok se broj Bošnjaka povećava većim prirodnim prirastom i doseljavanjem iz Sandžaka te da će se dopustiti popis onda kada se procjeni da Bošnjaci/muslimani čine više od polovice stanovništva zemlje. No sve to, bez obavljenog popisa, ostaje na razini nagađanja. Nakon višegodišnjeg natezanja, dogovor je postignut i popis će se nakon 22 godine obaviti početkom listopada.

Cenzus je civilizacijsko dostignuće, u uređenim državama popisuje se već tisućljećima. Izlišno je isticati da su Josip i Marija putovali iz Nazareta u Betlehem, gdje se Isus rodio, upravo radi popisa stanovništva. U sretnijim zemljama popis je prije svega važno statističko sredstvo utvrđivanja bitnih demografskih činjenica bez kojeg nema ozbiljne nacionalne strategije, počevši od gospodarske politike pa nadalje. Ali u BiH, nažalost, nije tako, već se popis stanovništva promatra kao nastavak rata drugim sredstvima.

Oko predstojećeg popisa stanovništva stvorena je politička klima koja podsjeća na nekadašnju utrku u naoružavanju. Na sve tri strane teku akcije animiranja „svojih“ da se odazovu i izjasne na poželjan način. Tri temeljna pitanja oko kojih se vodi popisna utrka jesu nacionalna i vjerska pripadnost te jezik. Za Hrvate i Srbe tu nema dvojbe – Hrvat-katolik govori hrvatskim, Srbin-pravoslavac govori srpskim. Stoga su smiješni, tautološki isprazni pozivi i objašnjavanja Hrvatima da se izjasne kao Hrvati koji govore hrvatskim jezikom.

Valjda netko, ako je Hrvat, zna da je Hrvat, kao što je očekivano da se katolik osjeća pripadnikom Katoličke crkve. Jadan je taj koji bi se dosjetio pripadnosti nekoj nacionalnoj ili vjerskoj zajednici tek kad mu netko to službeno objasni. Bez takvih „članova“ bilo koji „klub“ ne bi puno izgubio. Stoga je takve stvari izlišno isticati, ali je važno jasno informirati ljude koji žive između BiH i Hrvatske da popisivanjem u BiH ne gube ništa od prava u RH, što dio njih može pomisliti nakon višegodišnjem medijskog iživljavanja i smućivanja.

Kod Bošnjaka je stvar kompliciranija. Politička, znanstvena i kulturna elita bosanskohercegovačkih Muslimana u jeku rata na „Bošnjačkom saboru“ u rujnu 1993. u hotelu Holiday Inn deklaracijom, kako kažu, „vratila je u optjecaj“ nacionalno ime Muslimana-Bošnjaka. Jedan novinar, koji je pratio to povijesno zasjedanje, zapisao je: „Noć u kojoj je zasjedao Sabor bila je presudna – zaspali smo kao Muslimani, probudili se kao Bošnjaci.“

Radi se o legitimnom pravu svakog naroda da se naziva kako hoće iako to tada nekima nije bilo po volji. Tako je jedan zapažen hrvatski pisac iz Sarajeva napisao da je „‘Bošnjak’ imperijalno ime bosanskohercegovačkog Muslimana“, izražavajući nelagodu onih kojima je bosanstvo bilo potencijalno nešto više od regionalnog identiteta. Dodatni nesporazum unio je i izbor naziva za jezik. Bošnjački sabor za jezik nije odabrao logičan naziv „bošnjački“, već „bosanski“.

Srbi su se tome dosljedno protivili nazivajući jezik Bošnjaka „bošnjačkim“, ističući da se ono što se na bosanskom naziva „bosanskim“ na srpskom kaže „bošnjački“. Od tada se termini „Bosna“ i „bosanski“ pune i novim političkim značenjem, pri čemu bošnjački unitaristi programatski izostavljaju drugi dio složenog naziva države pa se umjesto „Bosna i Hercegovina“, kada se govori o državi, sve više govori „Bosna“.

Kad npr. stranom novinaru kažete da u zemlji „Bosni“ žive Bošnjaci koji govore bosanskim jezikom te Srbi i Hrvati koji govore svojim jezicima, jasno je tko je tu temeljni narod, a tko su „podstanari“.

Dodatnu pomutnju stvara što, za razliku od isključujućeg srpskog i hrvatskog nacionalizma, bošnjački postupa lažno inkluzivno koristeći strateški pseudograđansku opciju. Bošnjačka politika cijelo vrijeme oscilira između „bosanstva“ kao građanske opcije ili oblika državnog patriotizma i bošnjaštva kao partikularnog nacionalnog izbora. Time je kod međunarodne zajednice i neupućenih građanskih krugova u susjednim zemljama bošnjački nacionalizam dobivao određenu prednost, ali se ta igra kao zlonamjerno pismo na kraju vratilo pošiljatelju pa se, suočen s popisom, dio nekadašnjih Muslimana našao u dilemi treba li se izjasniti kao „Bošnjak“, „Bosanac“ ili „Musliman“, kao na zadnjem popisu. Stoga se krenulo u kampanju „nacija: Bošnjak, vjera: islam, jezik: bosanski“.

Kod sva tri naroda već su se zahuktale slične kampanje pozivanja ljudi u dijaspori koji nisu prekinuli sve veze s BiH da se registriraju i popišu. Atmosferi „utrke u popisivanju“ pridonose špekulacije da će buduće političko uređenje BiH izravno ovisiti o rezultatima popisa, što je pogrešno.

Jer sve i ako npr. Bošnjaka bude više od 50%, BiH time neće postati ekskluzivno njihova nacionalna država, niti će npr. Hrvati ako ih bude manje od 10% izgubiti formalni status konstitutivnog naroda. Ipak, brojevi mogu imati važno simboličko značenje i psihološki učinak na kreatore odluka o budućem preustroju BiH.

Stoga je, kad je takva utrka već nametnuta, važno pristupiti popisu. Njime se, nažalost, neće dobiti slika realnog stanja na terenu, ali će se dobiti pregled onih kojima je stalo da budu popisani u BiH. A u postojećoj političkoj klimi ni to nije nevažno.

Nino Raspudić/vecernji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Policija uhitila osobe koje su zapalile kuće hrvatskih povratnika u srednjoj Bosni

Objavljeno

na

Objavio

Foto: DVD Stari Vitez

Policija je u utorak uhitila tri osobe koje se sumnjiče da su opljačkali i zapalili obiteljske kuće dvojice hrvatskih povratnika u mjestu Putkovićima kod Viteza u središnjoj Bosni.

Kako je u utorak potvrdio glasnogovornik MUP-a Srednjobosanske županije Hasan Hodžić, izgred se dogodio u nedjelju u mjestu Putkovićima kod Viteza. Policiji i gasiteljima je u nedjelju u večernjim satima dojavljeno da gori obiteljska kuća Joze Brkovića. Požar je lokaliziran, a policija je obavila očevid.

Kasnije je u noći na ponedjeljak izgorjela i susjedna kuća Franje Brkovića te je pričinjena značajna materijalna šteta. Po Hodžićevim riječima, policija je utvrdila kako se u oba slučaja radi o kaznenim djelima paljevine i teške krađe.

Nakon detaljne istrage policija je otkrila i uhitila sumnjivce M.O. (1995.), B.H. (1994.) i M.V. (1973.). Sva trojica su iz Viteza. Oni su nakon kriminalističke obrade u potpunosti priznali izvršenje kaznenih djela.

Nakon toga su po nalogu Općinskog suda Travnik započeli pretresi na tri lokacije na području Viteza koje koriste osumnjičeni.

Pljačka i paljevina dviju kuća hrvatskih povratnika u mjestu Putkovićima, većinski nastanjenom Bošnjacima, izazvala je uznemirenje kod tamošnjih Hrvata.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

SNSD i HDZ surađivat će u formiranju vlasti na svim razinama

Objavljeno

na

Objavio

Izaslanstva Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, predvođene liderima stranaka Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem, razgovarale su danas u Istočnom Sarajevu o formiranju vlasti nakon listopadskih Općih izbora.

Kako su predsjednici stranka kazali, više nego zadovoljni su ostvarenim rezultatima budući da su obje stranke osvojile više glasova nego u ranijim izbornim ciklusima, zbog čega su najavili da će zajednički raditi na formiranju vlasti od županijskog do državnoj razini.

Napomenuli su da je ovo jedan u nizu sastanaka, ali su i naglasili da sve što su danas dogovarali nije protiv trećeg te su pozvali reprezentativnog predstavnika Bošnjaka da zajednički sudjeluje u vlasti te rješavanju nagomilanih pitanja.

Lider SNSD-a Milorad Dodik smatra da politički predstavnici moraju preuzeti odgovornost za procese u državi i raditi na uspostavljanju uspješne BiH, ponovno zagovarajući ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH te iznoseći niz osuda prema međunarondoj zajednici i kazavši  da je BiH predugo pod patronatom.

Dodik je podvukao da je suradnja dvije stranke dugogodišnja i da dobro funkcioniraju te da su se partneri ponašali u skladu s dogovorima i odlukama, najavljujući  da će se i sada zalagati za to da BiH što prije dobije status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, ali i da se ojača suverenitet BiH.

Istaknuo je potrebu da se izmijeni Izborni zakon čije manjkavosti su se, kaže, i u ovom izbornom procesu pokazale, napominjući da će koordinirati sve aktivnosti u funkciji napretka na svim nivoima u BiH, ali u skladu sa Ustavom i ustavnim uređenjem BiH, s dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Dodik kaže da su oni spremni formirati vlast u Republici Srpskoj već do kraja ovog mjeseca, ali kada je u pitanju Federacija BiH, lider SNSD-a najavio da neće dozvoliti konstituiranje Doma naroda Federalnog parlamenta dok se ne popuni Klub Srba.

– To nije ultimatum nego ustavna obaveza – kaže Dodik, koji je dodao da je na današnjem sastanku razgovarano kako uspostaviti konstitutivnost Srba u županijama gdje to do sada nije ostvareno u skladu sa Ustavom.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović kazao je da je važno uspostaviti dobru suradanju među strankama koje mogu osigurati stabilnu većinu, kazavši da je na državnoj razini  u posljednje dvije godine napravljen zastoj zbog nepostojanja stabilne parlamentarne većine.

Dodao je da postoji jasna sugasnost na putu BiH ka Europskoj uniji, ali je podvukao i da je ključni problem riješiti pitanje izmjena Izbornog zakona kako se više nikada ne bi došlo u situaciju da jedan narod drugom bira predstavnike.

Napomenuo je da je HDZBiH ostvario najbolji izborni rezultat u posljednjih 20 godina, ali uz sve to, kako je kazao,  “nemate hrvatskog člana Predsjedništva BiH, no to je realnost koju treba sagledati realno jer je ovakav izbor nelegalan, neustavan i nelegitiman”.

Na pitanje novinara da li će o formiranju vlasti razgovarati sa SDA, Čović je kazao da je već razgovarao sa liderima SDA i SBB-a, Izetbegovićem i Radončićem, te da će se razgovori nastaviti s ciljem formiranja stabilne parlamentarne većinbe.

U izaslanstvu HDZ-a bili su, između ostalih, Vjekoslav Bevanda, Borjana Krišto i Marinko Čavara, a u izaslanstvu SNSD-a su, između ostalih,  Željka Cvijanović, Nebojša Radmanović, Staša Košarac, Sredoje Nović i Zoran Tegeltija.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari