Pratite nas

BiH

Poplava kao motivacija za novi iskorak zajedničke regionalne politike

Objavljeno

na

Zaredali strančarski motivacijski skupovi. Prvi je krenuo SDP i u tu svrhu je vladin nered, nerad i pad proglasio redom, radom i rastom. Skupu su snažan motivacijski naboj poljuljanom članstvu dala dva događaja. Linić je sjeo u zadnji red sluteći što ga čeka u sukobu na ljevici. I drugo, Milanovićeva je vlada proglašena najboljom vladom dosad. Svakako treba pohvaliti koreografiju, razglas i svjetlosne efekte esdepeova skupa.

Ipak, i u vizualnom pogledu HDZ je prošli tjedan nadmašio SDP pokazavši u Ciboni kako nije bez razloga preuzeo vodstvo popularnosti u anketama partijskih medija. Nova snaga – novo vrijeme zgodan je slogan stranačkoj vojsci da lakše zaboravi prošlost, da se hitro okrene budućnosti i zdravo za gotovo prihvati bezbroj puta ponovljenu temeljnu tezu vodstva da je stranka konsolidirana. Kad bi se sudilo samo po koreografiji motivacijskoga skupa, stranka se doista konsolidirala na crtovlju Ode radosti gudala Ane Rucner.

Savez za Hrvatsku održao je običan skup na kojemu je predstavio kandidate za izbore u Europski parlament. Odmah treba reći da je imao najlošiji lightshow. Zato je skup medijski bojkotiran. Ne vidim drugoga razloga. Ako, naime, ne štima blještavilo forme, k tome čula se još i najava opasne namjere o Oluji br. 2, onda je najbolje držati se u medijskom prostoru, koji je odavno konglomerat loših uređivačkih politika, dosadašnjih bipolarnih recepata. Taj stav glavnih medija dosad se pokazao kadrovski i porezno isplativim kako HRT-u tako i EPH-u.

Motivacijskim aktivnostima pridružio se i Ivo Josipović. On je svoju predizbornu pozornicu raširio preko Atlantika pokušavajući na nju upecati Obamu, koji očito nije vesla sisao, pa je motivacijski izlet u SAD propao. Od njega je ostala samo poruka Amerikanaca upućena Josipoviću i njegovoj glasačkoj vešmašini lijepih partizanskih kapama šivanih u Srbu da vrate još 1945. otete stanove. Obami je sigurno (u ovom trenutku) draža Kolinda iz NATO-a od Ive iz partizana.

Što od jada, što od oborina, nebrige i starosti počeli su potom pucati nasipi. Vlast je odmah skužila da je riječ o regionalnom problemu. Nekoliko dana poplavljeno stanje u regiji bilo je vijest dana, dok su u međuvremenu rasli vodostaji Save i Une. Pukli nasipi i doma! Poplava je odmah pretvorena u motivacijski skup regionalne politike. Naime, „region“ će zajedno „aplicirati“ prema Europskoj uniji, dosjetila se vanjskopolitička mudrost Vesne Pusić.

Sve naše nedaće, nadaju se u najboljoj dosad, riješiti će Europska unija, kao što je nekada sve rješavao Tito, od vanjskih zaduživanja do uvoza željeza. A zapravo riječ je o dva kratka spoja. Prvi, naša obrana od poplava još funkcionira na jugoslavenskoj matrici. Drugi, jugoslavenski organizirana obrana od poplava pokazala se neučinkovitom. Učinkovitom se, međutim, pokazalo ubiranje mjesečnog beriva brojnih stavaka fakture Hrvatskih voda. Iz toga slijedi da se ni posljedice poplava ne mogu efikasno riješiti na jugoslavenskim osnovama, a rečeno berivo, koje uopće nije malo, treba namjenski usmjeriti u nasipe i navodnjavanje, umjesto da je prepušteno nekontroliranom raspolaganju stranačkih klijentela.

Najboljom se obranom u ovoj poplavi pokazalo samoorganiziranje naroda. To je primijetio i nesuđeni kancelar reda, rada i rasta Zoran Milanović u pratnji cjelokupne kancelarije. Ovaj put nije otišao na skijanje, kao prije tri mjeseca kad je poplavljeno Lonjsko polje i Banovina. Taman kad sam ga mislio pohvaliti zato što se ukazao među samoorganiziranim narodom, uletjela je Vesna Pusić sa zajedničkom regionalnom politikom povlačenja sredstava EU za otklanjanje posljedica poplava, čime mi je pokušaj pohvale pao u vodu. Vodeni val odnio je njezinu poruku Savom prema Beogradu. Taj proces ministar Željko Jovanović mogao je nazvati thalassotherapijom, da se ranije dosjetio jadu i aplicirao za docenta u Beogradu.

Stanje je teško u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Za formiranje trilateralnoga stožera za obranu od poplave sad je kasno, pa time i za međudržavnu koordinaciju. U ovoj situaciji Hrvatskoj, BiH i Srbiji, najmanje pomaže politikantstvo šefice zagrebačkoga Zrinjevca. Jedno je solidarnost s ugroženim stanovništvom u tri susjedne države, a nešto je sasvim drugo koristiti nesreću za afirmaciju jedne propale politike jučer, danas i sutra.

Sve je to jasno predsjedniku srbijanske vlade Aleksandru Vučiću. Imponira njegovo snalaženje u tragediji koja je zadesila Srbiju. Uspio je alarmirati Europu i Rusiju i bez „pomoći“ V. Pusić. Srbijansku sjednicu Stožera za obranu od poplava završio je riječima: „Tražite veću pomoć od Evropske komisije“. Dakle, izravno. Na Pusićkinu se sms poruku upućenu ministru Dačiću nije ni osvrnuo. Nisam primijetio da su se i političari iz BiH ozbiljno naslonili na njezin prijedlog zajedničkog „apliciranja“. Moguće je da njih nije esemesala kako poruka ne bi došla u ruke bh Hrvata koji su podupirali „agresiju“ Hrvatske na BiH i koji danas traže svoj entitet.

Ministrica Pusić je, međutim, itekako zakazala, jer se za Hrvatsku u svjetskim razmjerima uopće ne čuje i ne dovodi ju se u svezu s poplavama. Njezin je posao obavijestiti svijet, prije svega članice EU, o stvarnom stanju u Hrvatskoj. Kad „region“ bude imao svoju međunarodno priznatu vladu, onda će se moći ponašati „regionalno“. No ona i sad ide u Bruxelles via Beograd.

Najbolja vlada dosad rješenje problema, dakle, vidi u lovi Europske unije do koje će doći zajedničkom regionalnom politikom triju država s prostora bivše Jugoslavije. To nam pak otvara dva nova neugodna praktična pitanja: Tko će izraditi studiju transgraničnoga projekta „povlačenja sredstava“ namijenjenih za izvanredna stanja i po kojoj cijeni, te može li taj „projekt“ probaviti računalni program ministra Branka Grčića, zbog kojega kasne svi dosadašnji „projekti povlačenja sredstava“, ako takvih projekata uopće ima.

Ova vlada više nema vremena napisati ni ozbiljan A4 memorandum. Izgubila se u bespuću u procjepu između Europske unije i „jugosfere“. A na unutarnjem planu ona još od 1. srpnja 2013. predstavlja samo samu sebe.

U međuvremenu, Hrvatice i Hrvati, lopate u ruke! Očistiti kanale. Napuniti vreće s pijeskom. Ojačati nasipe. Smjestiti poplavljeno pučanstvo. Solidarno pomoći gdje god možemo, kao i u vrijeme velikosrpske agresije. Vrijedno raditi i Boga moliti da prestane kišiti. Sve ostalo, kao i uvijek od 1918., riješit će zajednička regionalna politika.

Htio sam reći da je poplava sa sobom odnijela sve stranačke motivacijske skupove. U zaostalome mulju čini se da nešto ne štima sa strankama kad uoči izbora moraju dodatno motivirati vlastito članstvo. Istodobno narod je nedostatno informiran o izborima 25. svibnja i o važnim temama iz europskoga konteksta. Bit će da im je stalo ponajviše do glasova svojega članstva i slabe izlaznosti.

* Autor je novinar i urednik rubrike religijske kulture, hrvatskoga izvandomovinstva i unutarnje politike, radio je i u rubrikama gospodarstvo i kultura, te je bio pet godina glavni urednik tjednika za kulturu Hrvatsko slovo. Autor je 16 knjiga iz područja književnosti i povijesne publicistike i član je Društva hrvatskih književnika.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Novi prosvjedi u Bihaću zbog migratske krize

Objavljeno

na

Objavio

Foto: N1

Nekoliko stotina građana okupilo se u nedjelju u Bihaću na novim prosvjedima zbog eskalacije migrantske krize a ovoga puta zahtijevali su prestanak smještanja ilegalnih migranata u improvizirani centar u prostorima nekadašnjeg učeničkog doma u tom gradu.

Prosvjednici su u koloni prošli kroz središte grada i potom krenuli ka učeničkom domu no tamo ih je dočekao policijski kordon pa su odustali od pokušaja da dođu do samog migrantskog kampa.

Prema podacima lokalnog Crvenog križa u tom kampu svakodnevno boravi najmanje 800 ilegalnih migranata i oni se smjenjuju jer jedni odlaze a drugi pristižu u nadi da će iz ovog dijela BiH uspjeti nastaviti put ka Hrvatskoj i drugim državama Europske unije.

Nedjeljni prosvjedi nastavak su onih održanih u subotu navečer kada se na središnjem gradskom trgu u Bihaću okupilo oko dvije tisuće građana koji su tražili hitno reagiranje vlasti kako bi se migrante izmjestilo iz središta grada te poduzele mjere kojima bi se spriječio dolazak novih migranata.

Nakon mirnih prosvjeda neki od sudionika su svoje nezadovojstvo iskazali blokadom prilaza autobusnom kolodvoru ali i prometnice koja vodi ka središnjoj Bosni i Sarajevu odakle redovitim autobusnim linijama svakodnevno pristižu deseci migranata.

Vlasti u Unsko-sanskoj županiji od početka godine registrirale su dolazak više od deset tisuća ilegalnih migranata. U policiji pretpostavljaju kako bi ih trenutačno na širem području Bihaća moglo biti do tri tisuće a još četiri tisuće oko Velike Kladuše.

(Hina)

 

Masovni prosvjedi u Bihaću zbog eskalacije migrantske krize

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Masovni prosvjedi u Bihaću zbog eskalacije migrantske krize

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

Oko dvije tisuće ljudi okupilo se u subotu navečer u Bihaću kako bi prosvjedovali zbog eskalacije migrantske krize na području Unsko-sanske županije u Bosni i Hercegovini  pri čemu su zahtijevali odlučnije angažiranje državnih tijela vlasti kako bi se taj problem napokon stavio pod nadzor.

Na središnji gradski trg prosvjednici su došli s transparentima s porukama poput “Bihać je naš”, a jedan od organizatora, vijećnik u Gradskom vijeću Sejo Ramić burno je pozdravljen kada je u govoru istaknuo da ovo nije prosvjed protiv migranata nego protiv vlasti koje ne poduzimaju ništa da bi njima stvorili uvjete za boravak, a građanima pružili sigurnost.

“Do sada smo molili pomoć, a sada tražimo brzu reakciju”, kazao je Ramić.

Neki od govornika zauzeli su se za to da se učini pritisak na vlasti kako bi se proglasilo izvanredno stanje te autobusnim prijevoznicima i Željeznici Federaciji BiH zabranio prevoz migranata prema Bihaću.

Prema podacima županijskog MUP-a u taj dio BiH svakog dana stiže između 100 i 150 ilegalnih migranata, a policija bilježi stalni porast broja izgreda vezanih uz migrante.

Dramatičan apel policije Unsko-sanske županije

Od početka godine u Unsko-sansku županiju je stiglo više od 10 tisuća migranata, no riječ je samo o onima koji su registrirani, a pretpostavlja se da ih je zapravo stiglo barem tisuću do dvije više.

Koliko ih točno sada boravi u tom području nitko ne zna. Posljednja je procjena da je riječ o nekoliko tisuća migranata koji planiraju nastaviti put prema Hrvatskoj, a koncentrirani su uglavnom na području Bihaća i Velike Kladuše.

Selam Midžić, tajnik Crvenog križa u Bihaću, kazao je da oni i dalje osiguravaju prehranu za oko 800 osoba koliko ih u prosjeku boravi u improviziranom migrantskom centru u ruševnoj zgradi nekadašnjeg bihaćkog učeničkog doma gdje migranti svakodnevno dolaze i odlaze.

“Tražili smo da se državna tijela vlasti uključe, a to se do danas nije dogodilo”, kazao je Midžić.

(Hina)

Robert Valdec iz Bihaća: Migranti su pokupovali sve mačete i noževe

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari