Pratite nas

Politika

Poplave, Nevrijeme, Nezaposlenost i ostale nedaće

Objavljeno

na

Pripadnici Oružanih snaga BiH, uz pomoć helikoptera, izvršili su evakuaciju 12 osoba, šest starijih lica i šestoro djece, s područja opštine Šekovići u RS-u.

poplava-655Kada su u pitanju vodostaji rijeka u području centralne i sjevernoistočne Bosne već možemo registrirati povijesne maksimume, potvrđeno je Agenciji FENA u Sektoru za hidrologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Kako je pojašnjeno najveći problem je s rijekom Bosnom u području Reljeva gdje je dostigla nivo od 498 cm, što je jako visok nivo i do donjeg dijela mosta, a veći vodostaj od toga registriran je 1968. godine kada je iznosio 527 cm.
– Tako da je u Reljevu registriran ekstremni vodostaj. Također, nizvodno rijekom Bosnom registrirano je povećanje vodostaja gdje registriramo vodostaje pa je u Zenici voda viša od pet metara i dalje ne možemo očitavati jer nema vodomjerne letve. Tamo je također najveća voda bila 1968. godine kada su registrirane stogodišnje velike vode i vodostaj je iznosio 530 cm – rečeno je za Agenciju FENA.

Prema prognozi vremena padavine će se nastaviti, a tek bi sutra padavine trebale janjavati te se stoga očekuje i stagnacija i smanjenje vodostaja.

Najteže je stanje u općinama Zenica, Olovo, Maglaj, Zavidovići, Doboj-jug, Kakanj, gdje se krenulo sa evakuacijom stanovništva. Na telefonski broj „121“ primljeno je oko 1.000 poziva građana. U gradovima Maglaj, Žepče, Zavidovići potpuno su blokirani svi prilazni putevi, pod vodom. U Maglaju ljudi čekaju na krovovima da ih netko spasi.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanske županije e zbog obilnih kišnih padavina i poplava koje su zahvatile ovu županiju te vanrednog stanja, donijelo odluku o obustavi nastave u osnovnim i srednjim školama na području TŽ-a, kao i obustave nastave na Univerzitetu u Tuzli.

Odgođene sjednice

Odgođene su dvije vanredne sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koje su bile sazvane za danas, jer veći broj zastupnika iz drugih sredina nije mogao doći u Sarajevo.

Razlog tome su poplave i prekinute prometne komunikacije u većem dijelu Federacije BiH.

Sjednice su odgođene za 23. svibanj, priopćeno je iz Federalnog parlamenta.

 Dramatično i u Srbiji

Vatrogasac D. L. (42) iz Topole stradao je jutros u akciji spašavanja na rijeci Jasenici. Poplave je ranije odnijele jedan život u Beogradu.

Kako B92 neslužbeno saznaje, spasilac je jutros oko 6.30h upao nabujalu rijeku kada mu se otkačila sajla prilikom spasavanja mještanina koji je prelazio most između sela Gorovič i Žabare. U sektoru za vanredne situacije nisu potvrdili da je spasilac stradao.

Kako je rečeno, za D. L. se i dalje traga, a na mesto nesreće su poslati ronioci. Mještanin koga je D. L. spasavao, uspješno je izvučen iz rijeke.

Bura u Hrvatskoj

Zbog mjestimičnih udara bure i sjeverozapadnog vjetra tijekom jučerašnjeg popodneva, noći, a nastavilo se i jutros, vatrogasci sa šireg splitskog područja imaju pune ruke posla u uklanjanju stabala i grana s gradskih ulica i prometnica, no nema ljudskih žrtava, doznaje se jutros u splitskoj Javnoj vatrogasnoj postrojbi (JVP).

Vatrogasci su današnji radni dan u Splitu jutros počeli već u 6.30 sati kada su na poziv policije došli u gradski kvart Sućidar gdje je na parkingu uslijed jakog vjetra pao bor. Nekoliko sati ranije, u 1.40 sati, uklonili su stablo sa ceste u Matoševoj ulici. Jučer su u 16.30 sati intervenirali u Rendićevoj ulici gdje je grana stabla pala na prometnicu, a već sat vremena kasnije isto se dogodilo i u Dubrovačkoj ulici.

Posla su jučer imale i njihove kolege u drugim dalmatisnkim gradovima i mjestima, među ostalim, u Makarskoj, Trogiru i u Komiži.

Po prognozi Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), vjetrovito vrijeme nastavit će se i danas. Puhat će umjeren i jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar, a duž obale ponegdje i bura uz olujne udare.

Otežan promet

Zbog orkanske bure autocesta A1 između čvorova Sveti Rok i Posedarje zatvorena je za sav promet. Državna cesta D54 Maslenica-Zaton Obrovački otvorena je samo za osobna vozila, javlja HAK.

Na Jadranskoj magistrali (D8) od Senja do Karlobaga promet je zabranjen za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I.skupina), a od Karlobaga do Svete Marije Magdalene dodatno i za dostavna i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina).

Na autocesti A1 kroz tunel Grič i na autocesti A6 Rijeka-Zagreb kroz tunel Tuhobić zbog radova se vozi jednom tunelskom cijevi, dvosmjerno. poplave-na-sjeverozapadu

Zbog uklanjanja stabala s kolnika, za sav promet, zatvorena je Sljemenska cesta.

Pojačan je izlazak teretnih vozila na graničnom prijelazu Bajakovo. Kolona je 1 km. Zbog izlijevanja rijeke Mure zatvoren je granični prijelaz Sveti Martin na Muri za pogranični promet.

U prekidu su trajektna linija Sumartin-Makarska te katamaranske linije: Ubli-Vela Luka-Hvar-Split i Korčula-Hvar-Split.

Zbog mjestimičnih pljuskova, u dijelu zemlje vozit će se po mokrim i skliskim kolnicima. Najavljena je jaka, a ponegdje i olujna bura s orkanskim udarima, pa je moguće da će biti ograničenje za pojedine skupine vozila na podvelebitskom području, ali i poteškoće u trajektnom i katamaranskom prometu. Pojačan promet očekuje se u gradovima i na gradskim obilaznicama. Teretni promet bit će pojačan na GP-ima Bregana i Bajakovo.

Poplave u Srbiji odnijele su danas dvije žrtve – u beogradskom predgrađu Umčari noćas se utopila jedna osoba,  jer nije slušala nadležne službe koje su joj savjetovali da se treba evakuirati iz kuće, prenosi Blic, a drugi poginuli je u Topoli. B92 doznaje da je riječ o spasiocu.

Izvanredno stanje proglašeno je u 19 općina. Vodostaj rijeka u zemlji i dalje raste, a i oborine će trajati cijeli dan, no popodne će biti manje. Dosad je iz poplavljenih područja evakuirano 500 ljudi, a u cijeloj zemlji ih je barem 100.000 ostalo bez struje.

Promet na Ibarskoj magistrali obustavljen je za sva vozila zbog izlijevanja rijeke na toj cesti u selu Semedraž između Čačka i Gornjeg Milanovca, zbog čega radnici iz tih gradova nisu mogli doći na posao.

Foto: Klix.ba

Poplave su i u Bosni i Hercegovini, portal Klix.ba opisuje stanje u mnogim gradovima dramatičnim. Grad Maglaj je pod vodom i odsječen od svijeta, ljudi su se popeli i na krovove gdje čekaju pomoć, navodi Klix.ba. U cijelom Kantonu Sarajevo situacija je teška, poplavljeno je zasad stotinjak kuća.

Vodostaj Miljacke ipak stagnira, unatoč kišama, a Bosna je narasla, pa je u Doboju na snazi mjera izvanredne obrane od poplave. Na području Zvornika izlila se Drina…

Alarmantno je i u Tuzli, Zenici, Olovu, Zavidovićima…, stanovništvo se evakuira uz pomoć vatrogasaca.

dnevnik.ba/klix/vl/agencije/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Grmojine tvrdnje o ‘veleizdaji’ nedopustive i najteže klevetničke uvrede

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković komentirao je u srijedu u Saboru sukob s Mostovim zastupnikom Nikolom Grmojom za vrijeme rasprave o izvješćima Europskog vijeća, ocjenivši Grmojine tvrdnje o ‘veleizdaji’ hrvatske Vlade nedopustivim i najtežim klevetničkim uvredama, kojima je prijeđena granica onoga što je normalno u Hrvatskom saboru.

“Kada dođe na red rasprava o izvješćima Europskog vijeća dio saborskih zastupnika, a tu prednjače zastupnici Mosta, unose u raspravu teme koje s njima nisu povezane; a drugo, govor mržnje i danas najteže klevetničke optužbe zastupnika Grmoje prema potpredsjednici Vlade i ministrici vanjskih poslova Mariji Pejćinović Burić, a nakon toga i prema meni kao predsjedniku Vlade, praktički za veleizdaju”, izjavio je Plenković.

“Ako vam netko kaže u Saboru da sustavno radite za interese druge države, konkretno za interese Srbije onda je to nedopustivo. S time je prijeđena granica onoga što je normalno u Saboru.”, naglasio je premijer Plenković.

Pojasnio je kako je u Saboru išao upitati Grmoju na koga je on to mislio da je veleizdajnik, ali da je on izašao iz sabornice.

“Rekao bih da smo svjedoci, osobito nekoliko zastupnika Mosta, brojih uvreda, brojnih difamacija i brojnih kleveta, no kada dođe do optužbe od strane zastupnika u Hrvatskom saboru, i Vladu RH da se optužuje za rad u interesu druge države, za veleizdaju, onda je to ona granica kada možemo reći da se prešla crta onoga što se može nazvati stav ili političko mišljenje. To je previše i zato sam mu rekao da su ti komentari jadni”, rekao je premijer Plenković.

Plenković je komentirao i istup ministra obrane Damira Krstičevića koji je tijekom saborskog aktaulnog prijepodneva bacio maketu zrakoplova.

“U današnje vrijeme društvenih mreža i interneta imamo jedan broj zastupnika koji koristi različite kreativne metode kako bi skrenuli pozornost među biračkim tijelom da postoje. Bilo je već razlih situacija, donosili su se papiri, majice, makete…”, podsjetio je premijer.

“Ovo je saborska rasprava i dobro je da nekada imamo dinamičnije i živahnije tonove ali važno je da ovakve vrste klevetničkih izjava što se tiče mene osobno, što se tiče HDZ-a, što se tiče Vlade RH, ne mogu proći. Neću dopusti da netko – uz sve ovo što radimo, uz brojne aktivnosti u interesu Republike Hrvatske i hrvatskog naroda, i interesu suživota u Hrvatskoj – pokreće spiralu govora mržnje. Ja to dopustiti neću. A da pritom mene koji činim sve da smirujem tenzije u bilo kojem smislu, optuži za veleizdaju kao i ministricu vanjskih poslova to ne dolazi u obzir”, zaključio je premijer Plenković.

(Hina)

 

Plenković: Istinski domoljubi žele jaču Hrvatsku u jačoj Europi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Istinski domoljubi žele jaču Hrvatsku u jačoj Europi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska vlada u protekloj je godini na sastancima Europskog vijeća i Vijeća EU-a nastavila zastupati i braniti hrvatska stajališta i prioritete u svim ključnim aspektima europskih politika, kazao je u srijedu u Hrvatskom saboru premijer Andrej Plenković, odbacivši kritike „kvazi suverenista” da vlada žrtvuje hrvatske interese zbog EU-a.

Prioriteti o kojima su hrvatski predstavnici posebno govorili i vodili računa bila su prava hrvatskih državljana u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon brexita, kao i položaj i prava Hrvata u BiH, kazao je premijer, predstavljajući zastupnicima pisano izvješće o sastancima Europskog vijeća u 2018. godini.

U fokusu su također bili izazovi migracija i sigurnosti, prioriteti novog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., pripreme za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020., pitanje proširenja EU-a, pripreme za kampanju za izbore za Europski parlament u svibnju ove godine, konzultacije s građanima te situacija u susjednim zemljama, kazao je.

Pored četiri redovna sastanka u Bruxellesu u ožujku, lipnju, listopadu i prosincu, održana su bila i tri neformalna sastanka u Bruxellesu, Sofiji i Salzburgu te jedan izvanredni sastanak u Bruxellesu 25. studenoga posvećen brexitu.

Plenković je odbacio teze raznih „svojevrsnih pamfletista” i „kvazi suverenista” da vlada žrtvuje nacionalne interese zbog Europske unije.

„To jednostavno nije točno”, kazao je, istaknuvši da je hrvatski suverenitet osnažen i učvršćen ulaskom u NATO-u i Europsku uniju.

„Naprotiv, da nema ta dva ključna, velika i bitna okvira koji su izgradili europski kontinent i međunarodni poredak, naš bi međunarodni položaj bio znatno slabiji nego što je danas”, kazao je.

„Stoga svaki istinski domoljub može biti samo za jaču Hrvatsku u jačoj Europi jer na taj način bolje štiti nacionalne interese”, naglasio je.

Migracije

Kada je riječ o migracijama, sveukupni europski pristup migracijama temelji se na tri stupa, kazao je, a to su jačanje suradnje s trećim državama, posebice u subsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i Aziji te u jugoistočnoj Europi, zatim učinkovitije suzbijanje nezakonitih migracija i krijumčarskih mreža uz jačanje nadzora vanjske granice EU-a te postizanje dogovora o reformi zajedničke europske politike azila.

Hrvatska se posebice zauzimala za pružanje potpore državama jugoistočne Europe kako bi mogle učinkovitije odgovoriti na migracijske izazove, kazao je.

Hrvatskoj su za jačanje nadzora granice, uz dostupna sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost u iznosu od 35 milijuna eura za granicu, prošle godine odobrena i dodatna sredstva. Riječ je o 10,4 milijuna eura za tehničko opremanje granice s BiH i Crnom Gorom, te 6,8 milijuna eura za povećane operativne troškove granične policije, a od srpnja prošle godine na raspolaganju nam je i zrakoplov Frontexa za nadzor granice, istaknuo je.

Europska komisija u rujnu je predložila da se broj pripadnika Europske granične i obalne straže poveća na 10.000 do 2027. te da se za bolje upravljanje granicama i jačanje sigurnosti u novom Višegodišnjem financijskom okviru izdvoji tri puta više novca odnosno gotovo 35 milijardi eura prema sadašnjih 12,4 milijarda eura, napomenuo je.

Postignut je i značajan napredak u reformi zajedničkog europskog sustava azila. Usuglašeno je pet od sedam predviđenih zakonskih akata, a još je potrebno postići dogovor o Uredbi o postupcima azila i Dublinskoj uredbi, što se očekuje u prvoj polovici ove godine.

„Ključno je postići ravnotežu između solidarnosti i ravnomjerne podjele odgovornosti među državama članicama”, objasnio je.

Schengen

Hrvatska je u protekloj godini ostvarila značajan napredak u ispunjavanju svih preporuka za ulazak u Schengen, kazao je Plenković.

Sada očekujemo od nadležne službe Europske komisije da ocijeni akcijske planove koje je Hrvatska dostavila krajem godine te da za Vijeće EU-a pripremi izvješće o tehničkoj spremnosti Hrvatske kako bi se kasnije moglo na političkoj razini donijeti odgovarajuću političku odluku, objasnio je.

Brexit

Premijer se osvrnuo i na brexit, s obzirom na to da je britanski parlament u utorak velikom većinom glasova odbacio sporazum o brexitu koji je britanska premijerka Theresa May dogovorila s EU-om, a koji su europski čelnici prihvatili.

Ocijenio je da je taj sporazum „vrlo kvalitetan okvir” i da je riječ o „objektivno velikom porazu za premijerku May”.

Sada je moguć brexit bez sporazuma, što bi po njegovu mišljenju bila najgora solucija koja bi sigurno izazvala velike gospodarske i financijske posljedice u Britaniji i šire, ili bi britanska vlada mogla zatražiti produljenje roka za izlazak iz EU-a, predviđen za 29. ožujka.

Hrvatska je u tim pregovorima pravovremeno zaštitila interese hrvatskih državljana u Britaniji i dovela ih u apsolutno jednak status s državljanima ostalih država članica, imajući u vidu da im je Britanija omogućila slobodu kretanja tek tijekom 2018., istaknuo je.

Naglasio je da je brexit gubitak za sve i upozorenje do čega sve loše političke procjene i neodgovorna i lažna kampanja utemeljena na lažnim vijestima i zabludama mogu dovesti.

Proračun

Kada je riječ o novom dugoročnom proračunskom okviru EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., Plenković je kazao da je Komisija predložila proračun od 1135 milijardi eura te da je za Hrvatsku predviđeno 10,6 milijarda eura, što je malo manje nego do sada.

Prijedlog proračuna za Hrvatsku minimalno je smanjen u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe i vlada će raditi na tome da postignemo još bolje uvjete kako bi ubrzala razvoj zemlje, naglasio je.

Napomenuo je da je Hrvatska do sada ugovorila 60 posto dostupnih sredstava iz europskih fondova, a cilj je da 2019. ugovori 85 posto.

Predsjedanje EU-a

Na marginama prosinačkog sastanka Europskog vijeća održan je prvi sastanak Trija koji će predsjedati Vijećem EU-a u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020., a koji čine Rumunjska, Finska i Hrvatska.

Dogovoren je nastavak suradnje i redovni sastanci u ovom formatu te pozdravljen 18-mjesečni program Vijeća koji su pripremila tri predsjedništva, a usvojen je na Vijeću za opće poslove (GAC) u prosincu.

Program ima tri prioriteta – koheziju, konkurentnost i konvergenciju, kazao je Plenković.

Hrvatska, koja će Vijećem EU-a predsjedati u prvoj polovici 2020., svoje prioritete grupirala je u pet područja koja će još biti razrađena.

To su, po njegovim riječima, gospodarski rast i održivi razvoj, zapošljavanje i konkurentnost, unutarnja i vanjska sigurnost, energetska, prometna i digitalna povezanost te proširenje i budućnost Europske unije.

Zapadni Balkan

Plenković je također izdvojio neformalni sastanak Europskog vijeća u Sofiji 17. svibnja na kojem su sudjelovali i čelnici zemalja jugoistočne Europe, prvi put nakon 15 godina, čime je potvrđena važnost njihove europske perspektive.

Na njegovu inicijativu, u zaključcima je najavljen sljedeći sastanak EU–zapadni Balkan tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020.

Hrvati u BiH

Plenković je istaknuo da je Hrvatska na sastancima Europskog vijeća u listopadu i prosincu otvorila pitanje položaja i prava Hrvata u BiH.

Apelirao je na članice Europske unije da pomognu institucijama i političkim strankama u BiH u procesima promjene izbornog zakonodavstva kako bi se izbjegao model preglasavanja političke volje Hrvata, kao jednog od tri konstitutivna naroda.

Naglasio je da će se Hrvatska nastaviti zauzimati na svim razinama za ravnopravnost Hrvata u BiH i njihovu legitimnu zastupljenost u Predsjedništvu BiH dok god se taj problem ne riješi.

Euro

U pogledu uvođenja eura, premijer je kazao da se ono očekuje za tri do pet godina.

Podsjetio je da je u svibnju usvojena Strategija uvođenja eura kao nacionalne valute te istaknuo da će Hrvatska uskoro poslati pismo da želi ući u Europski tečajni mehanizam (ERM II), čekaonicu za euro.

Konzultacije s građanima

Kako bi se Europsku uniju, njezine prednosti i temeljne vrijednosti, približilo građanima, pokrenuta je nova inicijativa konzultacija s građanima o europskim politikama, uz postojeći koncept dijaloga s građanima koji organizira Europska komisija.

Rezultati inicijative, odnosno prikupljena mišljenja predstavit će se na neformalnom sastanku šefova država i vlada u svibnju 2019. u Sibiuu u Rumunjskoj.

U Hrvatskoj je organizirano bilo 30-ak takvih skupova, rekao je Plenković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari