Pratite nas

Pregled

Poražavajući rezultati: Više od polovice Srba nema pojma o Ovčari i opsadi Sarajeva

Objavljeno

na

Više od polovice građana Srbije nema se potrebu informirati o ratnim zločinima, 64 posto ih ne zna šta se dogodilo na poljoprivrednom dobru Ovčari kod Vukovara 1991., a čak 71 posto ne zna da je Sarajevo bilo pod opsadom skoro četiri godine, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak u Beogradu.

Građani Srbije malo znaju o ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih godina i o ratnim zločinima,  te o suđenjima optuženima za ratne zločine, većina od 52 posto anketiranih ne zna navesti ni jedan zločin počinjen nad srpskim stanovništvom tijekom sukoba na području bivše Jugoslavije 1990-ih.

O Haškom tribunalu imaju pretežito negativan stav koji se ogleda u tvrdnjama o neobjektivnosti i pristranosti, te u brojnim zamerkama na njegov rad, uz naglašen mali doprinos ICTY-ija saznavanju činjenica o ratovima tijekom raspada SFRJ.

Više od polovice (56 posto) anketiranih, tvrdi da je Tribunal neobjektivan i pristran, 22 posto da je “malo objektivan”, osrednje je objektivan za 16 posto ispitanika, dok ICTY “prilično” ili “visoko” objektivnim doživljava tek šest posto, pa je prosječna ocena rada tog suda – 1,72.

Većina od 54 posto ispitanika istraživanja koje je naručio dnevni list “Danas”, tvrdi kako nema potrebu za informiranjem o suđenjima za ratne zločine, 35 posto ih “donekle ima potrebu”, dok 11 posto ili tek svaki deseti ispitanik navodi kako ima potrebu čuti informacije o tim suđenjima.

O ratnim sukobima i suđenjima 72 posto ispitanika se informira posredstvom televizije, 14 posto čitajući tisak, 13 posto koristeći internet i jedan posto slušajući radio. Za prijenose suđenja za ratne zločine na programu nacionalne televizije (RTS) izjasnilo se čak 54 posto ispitanika.

Više od polovice anketiranih – 54 posto, protivi se mišljenju da je Srbija dužna platiti naknadu štete koju su pripadnici vojske i policije nanijeli civilima tijekom ratnih sukoba, 15 posto je za, a jedna desetina – oko 11 posto ima neutralan stav o tome.

Istodobno, 59 posto ispitanih podržava prijedlog da država podigne spomen-obilježje srpskim žrtvama stradalim 1990-ih, njih 11 posto drži da je prijedlog loš, a isto toliko ih je neodlučno.

Na pitanje treba li Srbija podići spomenik civilnim žrtvama koje su stradale od srpske vojske i policije 49 posto je protiv, a samo 18 % kaže da treba.

Ogromna većina anketiranih – 71 posto, protivi se političkom rehabilitiranju osumnjičenih, nepravomoćno i pravomoćno osuđenih za ratne zločine i drži da im ne treba povjeravati ni državne dužnosti niti trebaju sudjelovati u politici, dok je to prihvatljivo za samo četiri posto.

Više od polovice – 56 posto ne bi prihvatilo prijedlog da država Srbija podigne spomenk u Batajnici kod Beograda, na mjestu gdje je otkrivena masovna grobnica kosovskih Albanaca stradalih na Kosovu, dok taj predlog podržava samo 10 posto ispitanika, a 12 % ih ne neodlučno.

Čak 85 posto anketiranih ne zna nabrojati ni jedan događaj i zločin za koji se sudilo ili se još sudi pred domaćim sudom, dok 79 posto ne zna navesti ni jedan državni organ koji je uključen u procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.

Istraživanje Demostata provedeno je intervjuima tet a tet, upitnik je činilo 69 pitanja, a stattistički je obrađeno 1202 uputnika.

Na tiskovoj konferenciji u Medija centru istodobno je predstavljeno i izvješće Fonda za humanitarno pravo o provođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina koju je  Vlada Srbije usvojila u veljači 2016. godine.

U izvješću FHP navedeno da za skoro dvije godine od usvajanja nema značajnog napretka u procesuiranju ratnih zločina, te da se u mnogim područjima stanje dodatno pogoršalo.

Od donošena te strategije podignuto je svega osam optužnica, suđenja traju “nerazumno dugo”, a jedna od primjedbi je i da nema napretka u potrazi za nestalim osobama, ukazali su predstavnici FHP-a.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Josipa Lisac otpjevala himnu na inauguraciji Zorana Milanovića: neke oduševila, a neke u potpunosti zgrozila

Objavljeno

na

Objavio

Josipa Lisac na inauguraciji Zorana Milanovića otpjevala je hrvatsku himnu u posebnom aranžmanu, a na pianotronu ju je pratio Zvjezdan Ružić.

Josipa Lisac otpjevala je himnu Republike Hrvatske “Lijepa naša domovino”, a njena izvedba nije mogla proći bez komentara na društvenim mrežama.

U crno-crvenom izdanju svečanost inauguracije je započela uz himnu Hrvatske u izvedbi Josipe Lisac. Izvedbi koja je odmah izazvala mnoge kontroverze zbog dojmljive, stilski dorađene izvedbe koja je, doslovce, postala obrada.

Na društvenim je mrežama izvedba mnoge oduševila, ali neke i u potpunosti zgrozila.

Glasnović komentirao izvedbu himne: Što je ovo?!? Ovako žalosno nije pjevao ni muški zbor tijekom tonjenja Titanika…

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Na inauguraciji će biti više novinara nego uzvanika

Objavljeno

na

Objavio

Na dan inauguracije novoizabranog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića HRT donosi specijalnu emisiju s gostima u studiju i javljanjima reportera te izravan prijenos svečane prisege.

Predsjednička inauguracija Zorana Milanovića održat će se na Pantovčaku u 12 sati, kao prva koja neće biti održana na Markovu trgu i s najmanje uzvanika do sada.

Na inauguraciju su pozvane 43 osobe u tri kategorije – dužnosnici po funkcijama, među njima i dvojica bivših predsjednika, obitelj izabranog predsjednika te članovi njegova izbornog stožera.

Na inauguraciji će uz aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović od dužnosnika biti predsjednik Sabora Gordan Jandroković, potpredsjednici Sabora Milijan Brkić, Željko Reiner, Božo Petrov, Siniša Hajdaš Dončić i Furio Radin, premijer Andrej Plenković i potpredsjednici Vlade Davor Božinović, Damir Krstičević i Predrag Štromar (Zdravko Marić je na službenom putu), predsjednik Vrhovnoga suda Đuro Sessa te načelnik Glavnog stožera general Mirko Šundov.

Inauguraciji će nazočiti i dva bivša predsjednika Republike Stjepan Mesić i Ivo Josipović, Milanovićeva supruga Sanja sa sinovima te Milanovićeva majka Gina, kao i 19 članova izbornoga stožera izabranog predsjednika. Ceremoniji inauguracije nazočit će predsjednik i suci Ustavnoga suda, izvođači himne te klapa HRM-a “Sveti Juraj”, a na platou ispred Ureda predsjednice/predsjednika na Pantovčaku bit će orkestar HV-a te postroj Počasno-zaštitne bojne.

Sam scenarij inauguracije predviđa dolazak uzvanika u svečanu dvoranu, nakon toga dolazak sudaca Ustavnoga suda, a potom izabranog predsjednika Milanovića sa suprugom. Inauguracija će početi izvođenjem hrvatske himne koju će otpjevati Josipa Lisac uz klavirsku pratnju Zvjezdana Ružića, a Milanović će prisegu položiti pred predsjednikom Ustavnoga suda Miroslavom Šeparovićem.

Nakon potpisivanja prisege Milanović će održati govor nakon kojeg će klapa HRM-a “Sveti Juraj” izvesti pjesmu Vice Vukova “Tvoja zemlja”. Slijedi koktel za uzvanike, a primopredaja dužnosti bit će na prvom katu u Uredu predsjednice Republike. To je prvi put da inauguracija predsjednika neće biti održana na Trgu sv. Marka, a na njoj neće biti predsjednika stranaka, diplomata ni predstavnika Crkve. Milanović, kao i bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, neće nositi lentu.

Na inauguraciji će biti više novinara nego uzvanika. Pratit će je čak 66 akreditiranih izvjestitelja. Zajedno sa snimateljima, fotografima, tehničarima, rasvjetljivačima bit će oko 250 akreditiranih osoba iz medija, čime višestruko nadmašuju broj od 40-ak uzvanika. Milanović je peti predsjednik Republike, a na tu je dužnost izabran 5. siječnja 2020. godine nakon što je u drugom krugu predsjedničkih izbora većinom glasova pobijedio aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari