Pratite nas

Gospodarstvo

Porezna uprava FBiH oglasila se o oporezivanju prihoda iz inozemstva

Objavljeno

na

faktor.ba

Porezna uprava Federacije BiH u srijedu se oglasila priopćenjem, povodom napisa u medijima nakon objave Javnog poziva poreznim obveznicima koji ostvaruju prihode iz inozemstva.

Porezna uprava Federacije BiH navodi da u posljednje vrijeme provodi aktivnosti obrade podataka i utvrđivanja poreznih obaveza za 843 fizička lica s prebivalištem na području FBiH koji su putem PayPal sustava, MoneyGram i drugih on-line servisa plaćanja ostvarili prihode iz inozemstva u iznosima od 10.000,00 KM i više u tijeku jedne godine u razdoblju 2015.-2017. godine, i tako ostvarili prihod u ukupnom iznosu većem od 37 miliijuna KM.

Porezna uprava Federacije BiH je uputila Javni poziv prvenstveno u cilju primjene odredaba članka 80. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, koji između ostalog određuje, kako Porezna uprava može lice osloboditi prekršajnog postupka, ako dobrovoljno i točno prijavi prekršaj poreznom tijelu prije obavijesti o namjerama vršenja porezne kontrole, odnosno prije nego je taj prekršaj otkriven od bilo kojeg službenika ili  Federacije i ako u potpunosti surađuje prilikom utvrđivanja odgovarajuće porezne obaveze.

Javni poziv poreznim obveznicima koji ostvaruju prihode iz inozemstva Porezna uprava Federacije BiH je objavila 12.07.2018. godine na web stranici, a 13.07.2018. godine i u sredstvima javnog informiranja. Javni poziv je imao za cilj ponovo podsjetiti porezne obveznike fizička lica rezidente Federacije BiH koji ostvaruju prihode iz inozemstva putem PayPal-a, MoneyGram ili nekog od drugih servisa elektronskog on-line plaćanja da ako to već nisu učinili u skladu sa važećim zakonima podnesu poreznu prijavu i plate porez na dohodak i time izbjegnu sankcije za nepravovremeno podnošenje porezne prijave i plaćanje poreza, navodi se u priopćenju Porezne uprave FBiH.

Ta uprava je početkom svake godine upućivala Javni poziv poreznim obveznicima da podnesu Godišnju prijavu poreza na dohodak za sve vrste oporezivog dohotka koji građani ostvare za porezni period, odnosno kalendarsku godinu. Pozivi za podnošenje Godišnjih poreznih prijava odnosili su se i na prijavu oporezivog dohotka ostvarenog iz inozemstva.

Porezna uprava Federacije BiH je za 2017. godinu obradila 1.144.970 prijava koje se odnose na porez na dohodak od čega se na akontacije poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti Obrazac AUG-1031 odnosi 102.698 prijava i 91.535 na Godišnje prijave poreza na dohodak Obrazac GPD-1051.

U ovom broju prijava nalaze se i prijave poreznih obveznika koji su pravovremeno: prijavili svoje prihode ostvarene iz inozemstva na osnovi povremene samostalne djelatnosti i koristili pravo na rashode u visini od 20% ostvarenog prihoda, u skladu sa člankom 15. točka (7) Zakona o porezu na dohodak kao i porezne prijave lica koja su kao znanstvenici, umjetnici, stručnjaci, novinari i druga lica ostvarila autorske naknade i ostvarili pravo na rashode u visini od 30 % ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu sukladno članku 15. točka (8) Zakona.

Po mišljenju Porezne uprave Federacije BiH porezni obveznici pravo korištenja navedenih rashoda imaju i sada.

Dvojba, odnosno problem u priznavanju rashoda nastao je Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, objavljenog u “Službenim novinama Federacije BiH”, broj: 30/18 od 20.04.2018 godine, dodavanjem članka 70b. u kojem je pogreškom navedeno da “Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz člana 12. stav (4) točka 3) zakona, a prihod ostvaruju neposredno iz inozemstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati predujam poreza od samostalne djelatnosti, od ukupne naknade po stopi od 10% bez prava na priznavanje ličnog odbitka iz članka 24. ovog Zakona, i uplatiti je najkasnije sljedeći dan od dana kada su primili dohodak, navodi se u priopćenju, prenosi Fokus.ba.

O tom problemu Porezna uprava je informirala Ministarstvo financija i očekuje da će se ta dvojba riješiti i da će ti porezni obveznici ostvariti pravo na priznavanje rashoda propisanih Zakonom.

Obaveza obračuna i uplate doprinosa po osnovi zdravstvenog osiguranja, za prihode ostvarene po osnovu drugih samostalnih djelatnosti, po stopi od 4 % propisana je člankom 10a Zakona o doprinosima. Članak 5. podstavak 6. propisuje da je: “Obveznik doprinosa fizičko lice – rezident Federacije koje ostvaruje primanja od drugih vrsta samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada, u skladu sa propisima o porezu na dohodak”. Na osnovu navedenog, Obrazac AMS-1035 Predujam poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inozemstva sadrži obavezu 4 % doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Naglašavamo kako rezidenti koji obavljaju povremene poslove u Federaciji BiH pored doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi od 4 % na ostvareni prihod plaćaju i 6 % doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca.

Treba istaknuti kako poreznom obvezniku rezidentu koji dohodak ostvari u inozemstvu, odnosno na drugom teritoriju Bosne i Hercegovine porez na dohodak utvrdit će se po osnovi odredbi ovog Zakona uz priznavanje plaćenog poreza po odbitku i Predujam poreza na dohodak plaćenih u inozemstvu, odnosno na drugoj teritoriji Bosne i Hercegovine, navode iz Porezne uprave FBiH.

Prema tome lice koje je primilo prihod iz inozemstva na koji u inozemstvu nije plaćen porez, a primjera radi u iznosu od 1.000,00 KM ima pravo na postotno priznavanje troškova od 20 % (od povremene samostalne djelatnosti: znanstvenika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudaca i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost ili u iznosu od 30 % ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu ako se radi o autorskim naknadama.

Na osnovicu koja se dobije nakon što se od naplaćenog iznosa iz inostranstva umanje troškovi obračunava se doprinos za zdravstvo po stopi od 4 % tako da isti uz priznavanje troškova od 20 % iznosi 32,00 KM ((1.000,00-20 posto) x4 %). Iznos na ime zdravstva od 32,00 KM se oduzima od 800,00 KM i dobija osnovica za obračun poreza na dogodak od 768,00 KM na koju se obračunava porez od 10 % tako da isti iznosi 76,80 KM ((800-32)x10 %).

Lice koje je ostvarilo prihod iz inozemstva na koji je plaćen porez u inozemstvu po stopi od 10 % ili većoj ne podliježe plaćanju poreza, ali je dužno podnijeti prijavu s dokazima o plaćenom porezu u inozemstvu. A ako je lice platilo porez u inostranstvu po stopi koja je manja od 10 % dužno je obračunati i platiti porez po stopi koja čini razliku između stope od 10 % i stope iz inozemstva.

Javni poziv se ne odnosi na lica koja prihode stječu prodajom imovine koja je korištena u osobne svrhe. Naime, prema odredbama članka 5. točka 7. Zakona o porezu na dohodak, prihodi koji se ostvare od prodaje imovine koja je korištena u osobne svrhe ne smatraju se dohotkom i ne podliježu plaćanju poreza na dohodak.

U pogledu primjedbi o retroaktivnom oporezivanju ističemo da se ne radi o retroaktivnom oporezivanju, jer se Zakon primjenjuje od 01.01.2009. godine, po kojem su porezni obveznici bili dužni da sami na ostvarene prihode obračunaju i plate porez i to sljedećeg dana od dana prijema novca, a u roku od 5 dana da Poreznoj upravi podnesu prijavu tj. Obrazac AUG – 1031, a od travnja 2018. godine Obrazac AMS – 1035.

Razlog zbog kojeg je u pozivu naveden period od 2015. do 2017. godine je činjenica da Uprava za ovaj period raspolaže podacima o izvršenim uplatama. Ističemo da se prema članku 73. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH razrez porezne obaveze može izvršiti u roku od pet godina nakon što je porezna prijava za taj porez podnesena ili nakon isteka zakonskog roka za podnošenje porezne prijave, računajući od dana koji je kasnije nastupio. Međutim, razrez poreza može se izvršiti u bilo koje vrijeme ako je porezna prijava za taj porez lažna, ili ako porezna prijava za taj porez nije podnesena, iznosi se u priopćenju iz Porezne uprave FBiH.

Napominje se da je osnova za podnošenje poreznih prijava za oporezivanje poklona sadržana u više važećih zakona koji su doneseni na razini Federacije BiH i županija.

Porezna uprava Federacije BiH će, ističe se u priopćenju, postupati u skladu s važećim zakonskim i podzakonskim aktima, te je pozvala sve one koji imaju primjedbe na zakonsku regulativu da svoje: primjedbe, sugestije i inicijative dostave predlagačima zakonskih rješenja, a to su Federalno ministarstvo financija i županijska ministarstva financija.

Porezna uprava se stavlja na raspolaganje jer Porezna uprava Federacije BiH želi biti partner poreznim obveznicima i graditi transparentne odnose zasnovane na važećim zakonima, zaključuju iz te uprave.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva – Nijemci optimističnije gledaju Hrvatsku nego Hrvati

Objavljeno

na

Objavio

Velik broj uspješnih poduzetnika iz Hrvatske i Njemačke, te predstavnika gospodarskih i industrijskih komora obiju zemalja, diplomata i gostiju iz politike, okupio se u srijedu u prostorijama Industrijsko-trgovinske komore Rheinhessen u Mainzu na Prijemu hrvatsko-njemačkog gospodarstva.

Brojne goste, među kojima su bili i generalni konzul RH u Frankfurtu Vedran Konjevod, konzulica Biserka Lukan i Franjo Akmadža predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke, pozdravio je organizator i  predsjednik Hrvatskog gospodarskog saveza Mario Šušak, zatim glavni direktor Industrijske i trgovinske komore u Mainzu Günter Jertz i hrvatski veleposlanik RH u Njemačkoj dr. Gordan Grlić Radman, piše Fenix-magazin

Priređen je kratak razgovor o ekonomskoj suradnji između Hrvatske i Njemačke, bilateralnim odnosima, stanju u Hrvatskoj, te perspektivi koju Hrvatima nude dvije zemlje, u ovom slučaju Hrvatska i Njemačka.

Razgovor su vodili Viktor Piel (Hrvatsko-njemačko društvo), Heiko Müller (Green Logic d.o.o.), Sascha Fuzul ( Savezno ministarstvo ekonomije i energetike) i Franjo Pavić (Hrvatski svjetski kongres Njemačka).

Zanimljiva je bila konstatacija njemačkog poduzetnika Heiko Müllera koji je kazao kako je Hrvatska predivna zemlja, koja svojim mladim građanima nudi sve do onog trenutka kad oni odrastu i započinju samostalan život. U tom trenutku perspektiva postaje neizvjesna.

– Bio sam u Hrvatskoj, to je predivna zemlja nevjerojatnih ljudi, zemlja u kojoj naizgled izgleda sve idilično, no kad bolje upoznate situaciju, vidite da baš nikakve perspektive nema, kazao je Müller posebno ističući Slavoniju.

No, pojasnio je i kakva je situacija u Njemačkoj u odnosu na situaciju u Hrvatskoj.

– Standard je u Njemačkoj veći, cijena najma stana je veća, brojni mladi ljudi u Hrvatskoj imaju svoje obiteljske kuće i stanove. Kad dođu u Njemačku, najprije ih dočeka taj standard i visoke cijene. No, svi smo mi radoznali, treba probati, vidjeti, odvagnuti pa odučiti Njemačka ili Hrvatska, poručio je Müller Hrvatima.

Istaknuo je kako je za tu “neizvjesnu perspektivu” najviše odgovorna hrvatska politika i samo ona može mladima pružiti nadu i bolju budućnost.

– Na hrvatskoj politici je da to učini, ne na njemačkoj – rekao je Müller.

Hrvatski veleposlanik dr. Gordan Grlić Radman složio se kako mladi Hrvati žele probati “nešto drugo i negdje drugdje”, te kako je to u redu jer svi smo mi dio europske obitelji.

– Zašto ne bi probali, pa se vratili u Hrvatsku. U našoj domovini je život sigurniji i mirniji nego u Njemačkoj, kvaliteta života je bolja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, nema opasnih zona, straha od terorizma, ljudi se lijepo osjećaju – mišljenja je dr. Grlić Radman ističući kako Nijemci ponekad imaju bolje mišljenje o Hrvatima i Hrvatskoj nego mi sami.

– Nijemci su optimističniji kad je u pitanju Hrvatska nego mi Hrvati. Mi smo kritični, ali neka smo, da nismo bili kritični, da se nismo borili, da smo bili pasivni, ne bi danas imali državu – kazao je dr. Grlić Radman.

Nakon službenog dijela programa, dodijeljena je nagrada “Most” Hrvoju Ursiću. Riječ je o medaljonu izrađenom od bračkog kamena koji predstavlja most kao simbol suradnje i angažmana u njemačko-hrvatskim gospodarskim odnosima.

Prijem hrvatsko-njemačkog gospodarstva organizirao je Hrvatski gospodarski savez Njemačke u suradnji s Industrijsko-trgovinskom komorom za Rheinhessen, Njemačko-hrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom, Veleposlanstvom RH u Njemačkoj, Generalnim konzulatom RH u Frankfurtu, Hrvatskim svjetskim kongresom u Njemačkoj, hrvatskim izvoznicima, Njemačko-hrvatskim društvom i Njemačko-hrvatskim autoklubom i pod pokroviteljstvom  Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Ranije istog dana gospodarstvenici su sudjelovali na Gospodarskom forumu na temu “Hrvatska u digitalnom dobu – mogućnosti i perspektive”.

Na kraju službenog programa goste je zabavila hrvatska klapa iz Frankfurta s kojom su zapjevali i veleposlanik dr. Gordan Grlić Radman, te Mario Šušak. Hranu za goste pripremili su vrijedni članovi Hrvatske kulturne zajednice Mainz.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Goran Marić: Na četiri akvizicije osigurali smo 2 mlrd. kuna novih investicija

Objavljeno

na

Objavio

Goran Marić, ministar državne imovine, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, u vezi s jučerašnjim potpisivanjem ugovora o prodaji hotela “Maestral”, da će se za tri posljednja hotelska društva uprihodovati najmanje 500 mil. kuna. Radi se o društvima “Makarska” iz Makarske, “Jadran” iz Crikvenice i “Maestral” iz Dubrovnika.

– Bilo je bitno ne žuriti se s prodajom i ne prodati ih za 100 mil. kn, već za pola milijarde. Uspjeli smo dobiti gotovo 600 mil. kn za ova tri hotelska društva, kazao. Spomenuo je i da je “Club Adriatic” bio u predstečaju, a da se za njega dobilo 50 mil. kn u proračun. “Na te četiri akvizicije osigurali smo 2 mlrd. kuna novih investicija”, kazao je Marić.

Govoreći o hotelima “Maestral”, Marić je rekao da su za njih dva puta raspisani natječaji.

– Drugi put je prodan i za njega je postignuta konačna cijena 26,5 mil. kn veća od početne, dodaje.

Istaknuo je da se natječaji pripremaju na vrlo transparentan način i da tako privlače najozbiljnije investitore.

– Imamo još dva velika projekta na području Baške Vode. To je bivše dječje selo koje je u 30 godina opustošeno i potpuno zapušteno. Početna vrijednost bit će viša od 100 mil. kuna, a natječaj će biti raspisan do ljeta, kazao je te dodao da postoji i dječji hotel na tom području za koji će natječaj također biti do ljeta.

Ministar Marić govorio je i o Zakonu o upravljanju državnom imovinom.

– Zatekli smo 78 ugovora o poslovnim prostorima koji nisu bili na natječajima. Imamo i problem s neprocijenjenom vrijednošću imovine prilikom procesa pretvorbe i privatizacije, kazao je i naglasio da je “preuzeta samo imovina koja nije bila u funkciji”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari