Pratite nas

Zanimljivosti

Porijeklo naziva 20 europskih gradova će vas oduševiti

Objavljeno

na

Berlin, Minhen, York, Manchester, Dresden, Hamburg, Split, Pariz, Glazgov… Svi znamo za ove gradove, ali malo ljudi zna zašto se zovu tako kako se zovu. Srećom, za najveći broj naziva postoji etimološko objašnjenje.
Barcelona. Jedan od najljepših i najznamenitijih gradova današnjice svoje ime duguje kartaginskom generalu Hamilkaru koji ga je osnovao, ocu čuvenog Hanibala koji je skoro deset godina terorizirao Rim i čitavu Italiju. Njihovo obiteljsko  ime je Barka, što dolazi od punske riječi za munju.

grad-barselona-panorama

Barcelona

Berlin.  njemačka narodna tradicija kaže da ime pruske i potom prijestonice cijele nacije dolazi od njemačke riječi “Bär” što znači “medved” (koji je i simbol Berlina)

Bukurešt. Naziv rumunjskog glavnog grada, koji često nazivaju i “Parizom istoka”, dolazi od Bukura, legendarne ličnosti koja je u zavisnosti od legende bila princ, odmetnik, ribar, pastir ili lovac, a možda i sve. U rumunjskom jeziku, “bukurija” znači sreća i vjeruje se da je dačkog porijekla.

Manchester. Rodni grad Uniteda i Cityja se prvotno zvao Mamucio i keltskog je porijekla; današnji naziv dolazi od naziva Mameceastre i složenica je od riječi “mamm” što znači “dojka” ili “brdo u obliku dojke”, i staroengleskog “ceastre, čester”, što označava rimski grad.

Liverpool. Mjesto gdje se nalazi jedan od najvećih hramova nogometa, Anfeild roud, i koje je dom jedne je od najvažnijih britanskih luka, ima takođe složeno ime od dvije riječi: staroengleske “lifer” što znači “debela, zgrušana voda” i “pool” što znači “bazen”. Ovo je referenca na bazen ili na plimski potok koji više ne postoji.

Stokholm. Veličanstvena švedska prijestonica ime duguje kombinaciji riječi “stäk” što znači “zalljev” (ili, možda “stock” što znači “kolac”, “dići sidro”, “stub”, “motka”) i riječi “holm” što znači “otok”.

Oslo. Norveški glavni grad ime vjerovatno duguje staronorskoj riječi “os” što znači “ušće”; ovo je najrealnija moguća etimologija s obzirom na lokaciju na kojoj se ovo mjesto nalazi.

Kopenhagen. Najveći grad Skandinavije bukvalno znači “trgovačka luka”, od danske riječi “køber” – trgovac ili kupac, i “havn” – luka.

Istanbul. Biser na Bosforu ime duguje turskoj korupciji grčke fraze “eis tan polin” što znači “u grad”, kako su Romeji nekada govorili. Ako vas zanima zašto su tako govorili, odgovor je jednostavan: Konstantinopolj je bio u toj mjeri iznad svih ostalih gradova na svijetu da su ga Grci jednostavno zvali Grad, stoga su “išli u Grad”.

131231istanbul

Hamburg. Najveća njemačka luka i jedna od najvećih na svijetu ime duguje kombinaciji starovisokonjemačke riječi “hamma” što znači “but, zadnji dio koljena” a u prenesenom značenju “savijenost, ugao”, što je referenca na njegovu lokaciju koja se nalazila na savijutku rijeke; druga i manje vjerovatna hipoteza kaže da dolazi od srednjenjemačke riječi “hamme” što znači “zatvoreni prostor pašnjaka”. Drugi dio imena, “burg”, znači “tvrđava, utvrđenje” i direktnu paralelu u našem jeziku ima u sufiksu “-var”.

Dresden. Najlepši grad istočne Njemačke je slovenska naseobina iz srednjeg vijeka, a njegovo ime dolazi  “drežđany”, što znači “ljudi iz šume”.

Libek. Kraljica Hanze, nekada moćni trgovački grad a danas jedan od najlepših na svijetu, toliko je ljupkog izgleda da čak i porijeklo njegovog imena govori o tome. I on je, kao i Dresden, slovenskog porijekla, i prvobitno se zvao Ljubica. Kroz njega teče rijeka Trava.

Pariz. Grad svjetlosti se u antici zvao Lutecija Parisorum, a u kasnoj imperiji i Parisii. Bio je prvotno utvrđena naseobina galskog plemena Pariza, koji su od njega napravili svoju prijestonicu. Njihovo ime i danas dakle živi u imenu jednog od najčuvenijih gradova svijeta.

pariz-nocu

Marsej. Francuska luka na jugu iz koje je na svoje putešestvije krenuo grof Monte Kristo nekada se zvao Masilija i svoje ime najvjerovatnije duguje ligurijskoj riječi za proljeće – “mas”.

Bristol. Ime engleskog grada koji je u posljednjih dvadesetak godina postao sinonim za kvalitetnu muziku, dolazi od staroengleskog naziva “Bricgstow” koji se potom transformisao u “Bridgestow”, a znači doslovce “okupljalište na mostu”.

Split. Porijeklo imena drugog najvećeg hrvatskog grada izvodi se od biljke brnistre koja oko njega raste u izobilju, za koju je grčki naziv “aspalatos/spalatos”. U srednjem vijeku naziva se i Spalatum, što je izvedenica od “spalato” i referenca na Dioklecijanovu palatu koja predstavlja srž ovog grada.

Minhen. Bavarska prijestonica u svom korIJenu ima rIJeč “mönch” što znači “monah”. Osnovan je od strane benediktinskih kaluđera.

Firenca. Na latinskom Florencia, ime korijene porodice Mediči, doslovno znači “cvjetanje”, od reči “florens” koja je glagolski pridjev riječi “florere”. U međuvremenu se ustalio italijanski naziv “Fiorenze”, odnosno danas “Firenze”.
Milano. Svjetska prijestonica mode se u antici zvala Mediolanum, od galskih riječi “medios” što znači “između” i “lanu” što znači “ravnica”, zbog svoje lokacije u dolini rijeke Po. Ovo se kasnije serijom iskvarivanja pretvorilo u Milano. Dakle: međuravnica.

London. Latinsko ime prijestonice imperije nad kojom nikada nije zalazilo sunce, Londinium, obično se etimološki objašnjava kao “mjesto koje pripada čovjeku po imenu Londinos”, ali je ovo odbačeno a nijedno drugo pojašnjenje nije dato.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Zanimljivosti

Predstavljena prva kamena replika bazilike sv. Petra izrađena od bračkog kamena

Objavljeno

na

Objavio

U Pučišćima na Braču – predstavljena je prva kamena replika bazilike sv. Petra. Izrađena, naravno, od bračkog kamena, prema nacrtima iz Vatikana, teška gotovo 200 kilograma – do u detalje vjerno prikazuje najveću crkvu na svijetu. A sve to djelo je samoukog umjetnika Josipa Radića.

Bazilika je remek djelo vjere i strpljivosti. Pet godina, više od 8500 sati rada, filigranska preciznost te snaga i odricanje utkani su u svaki dio ovoga minijaturnog savršenstva. Do u detalja vjerna replika, teška oko dvjesto kilograma, od bračkog kamena.

Rođeni Pučišćanin Josip je samouki umjetnik, umirovljeni časnik Hrvatske vojske. Od kamena pobjegao kamenu se vratio. Kruna desetljetne izrade kamenih sakralnih objekata, bazilika je rađena prema originalnim nacrtima, piše HRT

Više je ovo od umjetničkog djela. Simbol snage i upornosti, klesaraske tradicije i bračkog kamena.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Dan planeta Zemlje, 22. travnja

Objavljeno

na

Objavio

Brojnim događanjima usmjerenim prema zaštiti prirodnih resursa 22. travnja se diljem svijeta obilježava Dan planeta Zemlje, ove godine pod sloganom “Zaštitimo naše vrste”.

Ujedinjeni narodi su 2009. proglasili 22. travnja ‘Međunarodnim danom majke Zemlje’, no počeci obilježavanja Dana planeta Zemlje sežu u 1970. godinu kad su diljem SAD-a održani ‘nacionalni skupovi o okolišu’ tj. prvi masovni prosvjedi za zaštitu okoliša na kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi. Obilježavanje Dana planeta Zemlje na međunarodnoj razini ponovno je aktualizirano 1990. kad je u manifestacijama sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi što je bio poticaj održavanju Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 1992.”, podsjetili su u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Hrvatska je po bioraznolikosti među najbogatijim državama Europe

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990., uz značajan angažman resornog ministarstva i udruga za zaštitu okoliša i prirode.

Ovogodišnji Dan planeta Zemlje odvija se pod sloganom “Zaštitimo naše vrste” i usmjeren je na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vrsta i njihovih staništa.

“Hrvatska je po bioraznolikosti među najbogatijim državama Europe. Do danas je zabilježeno oko 40.000 divljih vrsta, no procjenjuje se da u Hrvatskoj živi do 100.000 vrsta. Gotovo 2,7 posto svih zabilježenih vrsta su endemi, a posebno su brojni endemi slatkovodnih riba i slatkovodnih beskralješnjaka”, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Naglašavaju i kako su zbog ljudskog djelovanjem te prekomjernog korištenja prirodnih resursa mnoge vrste i njihova staništa ugrožene. Stoga Ministarstvo, kako kažu, provodi brojne aktivnosti i mjere zaštite prirode te u tom smislu kontinuirano surađuje s resorima čija je djelatnost usko vezana uz prirodne resurse primjerice u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu, lovstvu, vodnom gospodarstvu, turizmu.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike provodi niz važnih aktivnosti usmjerenih na očuvanje vrsta i njihovih staništa u okviru nekoliko projekata sufinanciranih EU sredstvima, ukupne vrijednosti preko 53 milijuna eura. Između ostaloga, tim novcem sufinanciraju se projekti koji potiču znanja o divljim vrstama i razvija se sustav praćenja stanja očuvanosti te kartiranje staništa, projekti planiranja upravljanja strogo zaštićenim vrstama i područjima ekološke mreže, projekti smanjivanja prijetnje od invazivnih stranih vrsta kao jednoj od najvećih prijetnji bioraznolikosti te projekti jačanja sustava skrbi o ozlijeđenim strogo zaštićenim životinjama.

“Izniman napor ulaže se u provedbu mehanizama ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kao jednog od najznačajnijih alata za očuvanje ekološke mreže, a koji se provodi od 2007. te u praćenje i sprječavanje ilegalne trgovine zaštićenim vrstama, kao i drugim ilegalnim radnjama nad divljim vrstama”, kažu u Ministarstvu.

WWF: Imamo jedan planet, sačuvajmo ga!

Iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode – World Wide Fund for Nature (WWF) kažu kako je Dan planeta Zemlje podsjetnik o važnosti očuvanja našeg zajedničkog doma.

WWF Adria poziva građanke i građane da se na ovogodišnji Dan planeta Zemlje povežu s prirodom i naprave male, ali značajne korake za naš planet poput svakodnevnog recikliranja i razvrstavanja otpada, prestanka korištenja jednokratne plastike, podržavanja održivih proizvoda i rješenja kako bi smanjili naš utjecaj na planet.

Zemlja je, ističu u WWF-u, suočena s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznolikosti, a naša je dužnost osigurati održivu budućnost planeta. Priroda može bez ljudi, ali mi ne možemo bez nje te je važno osvijestiti kako je održivi razvoj jedini od kojeg imaju korist i priroda i ljudi, ističu u WWF-u.

Na to je, kažu, upozorio i David Attenborough, WWF-ov ambasador, prirodoslovac i narator Našeg planeta prilikom početka emitiranja tog važnog dokumentarnog serijala.

“Postali smo si najveća prijetnja, ali još nije kasno da se suočimo sa svim problemima koje smo sami stvorili i to samo ako djelujemo sada. Kao vrsta smo se pokazali stručnjacima za rješavanje problema, no ne i u ovom slučaju. Imamo priliku za stvaranje održivog svijeta s čistim zrakom i vodama, neograničenom energijom, kao i bogatim ribljim fondovima“, rekao je Attenborough.

A kako bi pokazali da je drugačiji, održivi svijet moguć, WWF Adria je okupila partnere i predstavila njihove uspješne primjere dobre prakse predstavljene putem platforme Priroda za ljude. Svaka od tih priča je, kažu, dobra inspiracija za nove ideje, a kroz opis koraka kako je neki primjer dobre prakse postignut, lako ga se može i primijeniti.

“Prikupljanjem uspješnih primjera sinergije ljudi i prirode, dijelimo načine i korake kako su drugi došli od uspjeha, i na taj način želimo inspirirati i potaknuti što veći broj ljudi da i sami krenu u tom smjeru. Svi možemo više doprinijeti očuvanju biološke raznolikosti i riješiti izazove zajedno“, rekla je Kasandra-Zorica Ivanić iz WWF Adrije.

“Neka ovaj Dan planeta Zemlje bude prilika za promišljanje o našem odgovornom ponašanju kako bismo očuvali naš zajednički dom”, poručila je Ivanić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari