Pratite nas

Zanimljivosti

Porijeklo naziva 20 europskih gradova će vas oduševiti

Objavljeno

na

Berlin, Minhen, York, Manchester, Dresden, Hamburg, Split, Pariz, Glazgov… Svi znamo za ove gradove, ali malo ljudi zna zašto se zovu tako kako se zovu. Srećom, za najveći broj naziva postoji etimološko objašnjenje.
Barcelona. Jedan od najljepših i najznamenitijih gradova današnjice svoje ime duguje kartaginskom generalu Hamilkaru koji ga je osnovao, ocu čuvenog Hanibala koji je skoro deset godina terorizirao Rim i čitavu Italiju. Njihovo obiteljsko  ime je Barka, što dolazi od punske riječi za munju.

grad-barselona-panorama

Barcelona

Berlin.  njemačka narodna tradicija kaže da ime pruske i potom prijestonice cijele nacije dolazi od njemačke riječi “Bär” što znači “medved” (koji je i simbol Berlina)

Bukurešt. Naziv rumunjskog glavnog grada, koji često nazivaju i “Parizom istoka”, dolazi od Bukura, legendarne ličnosti koja je u zavisnosti od legende bila princ, odmetnik, ribar, pastir ili lovac, a možda i sve. U rumunjskom jeziku, “bukurija” znači sreća i vjeruje se da je dačkog porijekla.

Manchester. Rodni grad Uniteda i Cityja se prvotno zvao Mamucio i keltskog je porijekla; današnji naziv dolazi od naziva Mameceastre i složenica je od riječi “mamm” što znači “dojka” ili “brdo u obliku dojke”, i staroengleskog “ceastre, čester”, što označava rimski grad.

Liverpool. Mjesto gdje se nalazi jedan od najvećih hramova nogometa, Anfeild roud, i koje je dom jedne je od najvažnijih britanskih luka, ima takođe složeno ime od dvije riječi: staroengleske “lifer” što znači “debela, zgrušana voda” i “pool” što znači “bazen”. Ovo je referenca na bazen ili na plimski potok koji više ne postoji.

Stokholm. Veličanstvena švedska prijestonica ime duguje kombinaciji riječi “stäk” što znači “zalljev” (ili, možda “stock” što znači “kolac”, “dići sidro”, “stub”, “motka”) i riječi “holm” što znači “otok”.

Oslo. Norveški glavni grad ime vjerovatno duguje staronorskoj riječi “os” što znači “ušće”; ovo je najrealnija moguća etimologija s obzirom na lokaciju na kojoj se ovo mjesto nalazi.

Kopenhagen. Najveći grad Skandinavije bukvalno znači “trgovačka luka”, od danske riječi “køber” – trgovac ili kupac, i “havn” – luka.

Istanbul. Biser na Bosforu ime duguje turskoj korupciji grčke fraze “eis tan polin” što znači “u grad”, kako su Romeji nekada govorili. Ako vas zanima zašto su tako govorili, odgovor je jednostavan: Konstantinopolj je bio u toj mjeri iznad svih ostalih gradova na svijetu da su ga Grci jednostavno zvali Grad, stoga su “išli u Grad”.

131231istanbul

Hamburg. Najveća njemačka luka i jedna od najvećih na svijetu ime duguje kombinaciji starovisokonjemačke riječi “hamma” što znači “but, zadnji dio koljena” a u prenesenom značenju “savijenost, ugao”, što je referenca na njegovu lokaciju koja se nalazila na savijutku rijeke; druga i manje vjerovatna hipoteza kaže da dolazi od srednjenjemačke riječi “hamme” što znači “zatvoreni prostor pašnjaka”. Drugi dio imena, “burg”, znači “tvrđava, utvrđenje” i direktnu paralelu u našem jeziku ima u sufiksu “-var”.

Dresden. Najlepši grad istočne Njemačke je slovenska naseobina iz srednjeg vijeka, a njegovo ime dolazi  “drežđany”, što znači “ljudi iz šume”.

Libek. Kraljica Hanze, nekada moćni trgovački grad a danas jedan od najlepših na svijetu, toliko je ljupkog izgleda da čak i porijeklo njegovog imena govori o tome. I on je, kao i Dresden, slovenskog porijekla, i prvobitno se zvao Ljubica. Kroz njega teče rijeka Trava.

Pariz. Grad svjetlosti se u antici zvao Lutecija Parisorum, a u kasnoj imperiji i Parisii. Bio je prvotno utvrđena naseobina galskog plemena Pariza, koji su od njega napravili svoju prijestonicu. Njihovo ime i danas dakle živi u imenu jednog od najčuvenijih gradova svijeta.

pariz-nocu

Marsej. Francuska luka na jugu iz koje je na svoje putešestvije krenuo grof Monte Kristo nekada se zvao Masilija i svoje ime najvjerovatnije duguje ligurijskoj riječi za proljeće – “mas”.

Bristol. Ime engleskog grada koji je u posljednjih dvadesetak godina postao sinonim za kvalitetnu muziku, dolazi od staroengleskog naziva “Bricgstow” koji se potom transformisao u “Bridgestow”, a znači doslovce “okupljalište na mostu”.

Split. Porijeklo imena drugog najvećeg hrvatskog grada izvodi se od biljke brnistre koja oko njega raste u izobilju, za koju je grčki naziv “aspalatos/spalatos”. U srednjem vijeku naziva se i Spalatum, što je izvedenica od “spalato” i referenca na Dioklecijanovu palatu koja predstavlja srž ovog grada.

Minhen. Bavarska prijestonica u svom korIJenu ima rIJeč “mönch” što znači “monah”. Osnovan je od strane benediktinskih kaluđera.

Firenca. Na latinskom Florencia, ime korijene porodice Mediči, doslovno znači “cvjetanje”, od reči “florens” koja je glagolski pridjev riječi “florere”. U međuvremenu se ustalio italijanski naziv “Fiorenze”, odnosno danas “Firenze”.
Milano. Svjetska prijestonica mode se u antici zvala Mediolanum, od galskih riječi “medios” što znači “između” i “lanu” što znači “ravnica”, zbog svoje lokacije u dolini rijeke Po. Ovo se kasnije serijom iskvarivanja pretvorilo u Milano. Dakle: međuravnica.

London. Latinsko ime prijestonice imperije nad kojom nikada nije zalazilo sunce, Londinium, obično se etimološki objašnjava kao “mjesto koje pripada čovjeku po imenu Londinos”, ali je ovo odbačeno a nijedno drugo pojašnjenje nije dato.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Zanimljivosti

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković razvili novu metodu za prepoznavanja lica i govora

Objavljeno

na

Objavio

Računalni znanstvenici Instituta Ruđer Bošković razvili su novu metodu grupiranja podataka koja je ocijenjena kao fundamentalni doprinos problemu grupiranja podataka. Nova saznanja moći će se primijeniti na prepoznavanje lica, govora, rukom pisanih brojeva.

Znanstvenici Laboratorija za reprezentacije znanja i strojno učenje Zavoda za elektroniku Maria Brbić i Ivica Kopriva razvili su novu metodu za grupiranje podataka temeljenih na modelu linearnih potprostora kao generatora odgovarajućih funkcionalnih skupina.

”Primjene koje smo ilustrirali u ovom novom radu odnose se na prepoznavanje lica odnosno grupiranje slika lica u skupine koje odgovaraju osobama, zatim prepoznavanje govornika, odnosno grupiranje značajki govora u skupine koje odgovaraju osobama, te prepoznavanje rukom pisanih brojeva, odnosno grupiranje slika u skupine koje odgovaraju znamenkama od 0 do 9.”, objašnjava Ivica Kopriva.

Rad je objavljen u jednom od najutjecajnijih znanstvenih časopisa u području računalnih znanosti i umjetne inteligencije ‘IEEE Transactions on Cybernetics’, koji se po faktoru odjeka 8.803 svrstava na treće mjesto u tome području.

”Novi algoritmi su značajno poboljšali točnost u usporedbi s postojećim metodama na svim testiranim primjenama.”, zaključuje Maria Brbić.

Što je to strojno učenje?

Strojno učenje je grana umjetne inteligencije koja se bavi oblikovanjem algoritama za automatsku obradu podataka, odnosno to je proces otkrivanja znanja iz velike količine podataka pri čemu računarski sustavi sami automatski poboljšavaju svoje procese kroz iskustvo.

Strojno učenje je temelj podatkovne znanosti, a dijeli se na nadzirano, nenadzirano i polunadzirano.

To je jedno je od danas najuzbudljivijih područja računarske znanosti zbog brojnih mogućnosti primjena od raspoznavanja uzoraka i dubinske analize podataka do robotike, računalnog vida, bioinformatike i računalne lingvistike do medicine.

Neke od najčešćih primjena grupiranja podataka u medicini odnose se na segmentaciju slike. Primjerice, kod CT slike skupine predstavljaju organi, kod PET slike skupine su tkiva, kod mikroskopske slike histopatoloških preparata skupine su tkiva i/ili stanice, a kod slike optičke koherentne tomografije oka, primjerice, skupine su slojevi unutar mrežnice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Pola stoljeća nakon bijega iz Alcatraza javio se FBI-ju

Objavljeno

na

Objavio

Podvig po kojem je snimljen film

Američki FBI ponovno otvara istragu o tri poznata bjegunca iz Alcatraza, nakon primitka pisma kojeg je poslao jedan od njih.

U javnost je puštena informacija o pismu kojeg je u FBI poslao John Anglin. Anglin je jedan od trojice bjegunaca koji je još 1962. godine navodno pobjegao iz najpoznatijeg svjetskog zatvora – Alcatraza. Pismo je u FBI stiglo 2013. godine, ali javnosti je pokazano tek ovaj tjedan, prenosi  UNILAD. 

Anglin je pobjegao iz zloglasnog Alcatraza zajedno sa svojim bratom Clarencom i zatvorenikom Frankom Morrisom. U pismu agenciji je naveo da će dozvoliti da ga ponovno uhite uz uvjet da mu se u zatvoru pruži medicinska njega.

Moje je ime John Anglin. Pobjegao sam iz Alcatraza u lipnju 1962. zajedno sa svojim bratom Clarencom i Frankom Morrisom. Imam 83 godine i u lošem sam stanju. Imam rak. da, svi smo pobjegli te večeri, ali jedva. Frank je preminuo u listopadu 2005 godine. Njegov se grob nalazi u Alexandriji pod lažnim imenom. Moj je brat preminuo 2011. Ako na televiziji javno obećate da ću ići u zatvor na godinu dana i dobiti potrebnu medicinski pomoć, napisat ću vam novo pismo u kojem ću otkriti gdje se točno nalazim. Ovo nije šala, ovo je zaozbiljno i ovo je iskrena istina“, stoji u pismu kojeg objavljuje UNILAD.

Alcatraz je izgrađen kao zatvor iz kojeg “nitko ne može pobjeći” na otoku u zaljevu San Francisca, a okružen je nepredvidljivim i opasnim strujama. Do sada je 36 zatvorenika pokušalo pobjeći. Misteriozni bijeg braće Anglin i Morrisa koji su pobjegli, nikada nije razriješen i nije se znalo jesu li preživjeli. Njihov je bijeg i tema filma iz 1979. godine, Bijeg iz Alcatraza. Prema UNILAD-u, nekoliko članova obitelji Anglin je izjavilo da su sva trojica preživjela i ostvarila kontakt s obiteljima. Američko je ministarstvo zatvor otvorilo 1934. godine, a u njemu je boravio i jedan od najpoznatijih kriminalaca, Al Capone. Zloglasni je zatvor završio s radom 1963. godine, a danas se može posjetiti uz turističku turu. Turisti mogu posjetiti glavnu ćeliju, svjetionik, knjižnicu, poznatu zgradu 64 i dvorište.

Službene stranice agencije FBI opisuju kako je ovaj trojac pobjegao iz zatvora. Ujutro su u njihovim krevetima pronađene lutke izrađene od plastike, boje i pravih dlaka ljudske kose, što je zavaralo noćne čuvare. Zatvor je odmah po otkriću lutaka zaključan i započela je potraga za bjeguncima. Na kraju je skupljeno dovoljno dokaza da se uspostavi vremenska crta i način bijega. Trojac je pobjegao s krova zatvora do kojeg je stigao putem ventilacijskih otvora. U vodi su pronađeni komadići drveta i ručno izrađen prsluk za plivanje. FBI u ovom trenutku ispod teksta, još uvijek ima napomenu da je istraga službeno zatvorena 1979. godine, te predana u nadležnost šerifa koji i dalje istražuju događaj iako je nemoguće da je trojac preživio.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari