Pratite nas

Hrvatska

Porinuće prvog domaćeg vojnog broda u 16 godina

Objavljeno

na

Prototip Obalnog ophodnog broda za HRM napokon ide u more.

Od zadnjeg porinuća vojnog broda u nekom od naših brodogradilišta, za potrebe Hrvatske ratne mornarice, prošlo je dugih 16 godina, kada je u Kraljevici porinuta raketna topovnjača RTOP “Kralj Dmitar Zvonimir”.

Ove subote će u splitskom brodogradilištu “Brodosplit” iz BSO-ovog zatvorenog hangara po prvi put javnosti biti prikazana tzv. “Novogradnja 540”, odnosno prototip Obalnog ophodnog broda za Obalnu stražu RH. Bit će to tzv. radno porinuće, jer će brod biti dovršavan u moru još dva mjeseca nakon toga. Očekuje se da će sve potrebne testove proći tijekom ove godine, pa će onda biti organizirana i “konačna” primopredaja. Ugovor između Ministarstva obrane RH i Brodosplita za gradnju pet obalnih ophodnih brodova potpisan je 2. prosinca 2014., a vrijednost mu je gotovo 400 milijuna kuna, prenosi poslovni.hr.

 U tu je cijenu uključena izrada glavnog projekta broda, te gradnja prototipa i još 4 takva broda u seriji, a novi hrvatski Ophodni brod u cijelosti treba biti hrvatski proizvod.

Kašnjenje zbog promjena

Nakon dovršetka opremanja broda u moru započinju opsežna ispitivanja broda u luci i plovidbi, a završetak svih primopredajnih ispitivanja očekuje se do kraja 2017., kada će brod službeno dobiti ime i biti predan na uporabu HRM. No, kako je riječ o prototipu, i nakon primopredaje broda HRM-u slijede posebna ispitivanja. Ona će se provoditi u najtežim vremenskim uvjetima na Jadranu, a imaju za cilj dati ocjenu izdržljivosti i optimalnosti tehničkih rješenja i svojstava prototipa.Izrada prototipa trajala je godinu duže nego je planirano, a Leonardo Martinović, Brodosplitov direktor projekta, objašnjava da su odmah s početkom projektiranja prototipa, a temeljem pred-projekta kojeg je izradio Brodarski institut, izvršena prva kompjutorska ispitivanja koja su pokazala manjkavosti pred-projekta i vrlo velikog rizika postizanja taktičko-tehničkih zahtjeva koja su obveza graditelja. Dodatno je Brodosplit morao krenuti u ponovno odobravanje dokumentacije, čime se potvrdila manjkavost samog pred-projekta.

Hrvatske opreme 80%

Martinović kaže da se osnovna modifikacija odnosila na promjenu materijala od kojeg se brod gradi. Trebao je biti građen od običnog brodograđevnog čelika, no ugrađen je čelik povišene čvrstoće, dakle manjih debljina čija je tehnološka obrada tijekom gradnje teža, ali je zato brod lakši i operativniji uz manju potrošnju. Sljedeća modifikacija je bila produženje broda za dva konstruktivna rebra, odnosno za 1,5 metar te je on sada dugačak 43,5 metra i forma mu je vitkija i bolja. Ovim projektom Brodosplit će steći značajne reference za povratak u nišu brodogradnje specijalne namjene.

 Martinović kaže da će nakon konačne primopredaje odraditi još četiri broda dogovorenim tempom. Ističe da je od ukupne ugrađene opreme 80 posto od hrvatskih proizvođača, a rad je 99 posto Brodosplitov.

Inače, splitski škver je 1960-ih započeo s razvijanjem projekata izgradnje podmornica. Za potrebe bivše države izgradilo se čak osam podmornica, 18 diverzantskih ronilica, četiri pomoćna višenamjenska transportna broda i četiri barže za prijevoz goriva.

Brodosplitov ‘vojni program’ svoj je razvojni put započeo gradnjom torpednih podmornica te isporukama velikih desantnih brodova Cetina i Krka i 1996. godine gradnjom diverzantske podmornice Velebit za potrebe HRM-a, koja je bila i zadnja vojna gradnja.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

VELIKO FINALE: Državni vrh zasad skloniji izraelskom F-16, ali Gripen spušta cijenu

Objavljeno

na

Objavio

Amerikanci i Grci otpali – Izraelci i Šveđani ostali u užem izboru na natječaju za kupnju hrvatske borbene eskadrile

Švedski proizvođač SAAB uz potporu švedske vlade odlučio se na završno lobiranje i uvjeravanje hrvatske strane da je izbor njihova Gripena JAS 39 C/D za novu borbenu eskadrilu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) jedini racionalan izbor.

Pa je, na prilično iznenađenje, “u zadnji čas” na studijsko putovanje u Švedsku pozvao i novinare desetak hrvatskih redakcija koje je potom primio sam vrh kompanije, čak i vlasnik iz moćne obitelji Wallenberg te ministar obrane Peter Hultqvist, piše Večernji list

Prošlo je mjesec i pol dana od kako su u Ministarstvu obrane otvorili četiri pristigle ponude, a prema najavama, vrednovanje tih ponuda, posao koji rade razna stručna povjerenstva u MORH-u, trebao bi biti završen do 30. studenog, kada bi trebalo biti objavljeno čija je ponuda najbolja za Hrvatsku.

Premda se detalji još ne mogu saznati, neke su se informacije u proteklim tjednima počele probijati u stručniju javnost tako da se brzo saznalo kako su dvije ponude – ona najskuplja iz SAD-a, koji je ponudio potpuno nove lovce F-16 blok 70/72 koji su samo korak do aviona 5. generacije, te ponuda iz Grčke koja nudi već islužene F-16 blok 30 – pale u drugi plan.

Američka je ponuda navodno skupa, a Grčke rabljene F-16, premda su navodno najjeftiniji, trebalo bi još modernizirati.

Ostaju u finalu, ako je vjerovati “dobro upućenima”, dvije ponude, ona izraelska, za njihove ponajbolje rabljene lovce F-16 Barak, te švedska koja nudi potpuno nove Gripene Jas 39 C/D.

>>> Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od ponedjeljka

Što će u novu eskadrilu: F-16 Barak ili Gripen?

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Molitva “Žrtva Borova naselja za Domovinu”

Objavljeno

na

Objavio

Polaganjem vijenaca kod nekadašnje zgrade Borovo Commercea, gdje je 1991. bilo sklonište i pričuvna bolnica, obilježena je 26. obljetnica stradanja vukovarske četvrti Borovo naselje.

Zatim su sudionici u koloni sjećanja krenuli prema crkvi Gospe Fatimske gdje je misu zadušnicu predvodio fra Ilija Vrdoljak. Nakon mise je uslijedilo bacanje vijenca u Dunav u Borovu te odavanje počasti polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na mjestu masovne grobnice na farmi Lovas između Borova i Dalja iz koje su 2001. ekshumirane 24 žrtve velikosrpske agresije na Vukovar 1991. godine.

Obilježavanje “Žrtve Borovo naselja za domovinu” dio je programa obilježavanja 26. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.

Borovo naselje vukovarska je četvrt koja je gotovo potpuno uništena u velikosrpskoj agresiji prije 26 godine. U trenutku ulaska bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi u Vukovar, u podrumu Borovo Commercea, koji je 1991. bio pomoćna vukovarska ratna bolnica, bilo je oko 800 ranjenih hrvatskih branitelja i civila. Nakon okupacije Borova naselja u Borovo Commerceu zarobljeno je 115 osoba, a na dan okupacije, 19. studenog 1991., ondje je ubijena 51 osoba. U samo jednom danu – 51 osoba. Isto tako, u trenucima pada Vukovara Borovo naselje bilo je tjednima odsječeno od ostatka grada.

Onoga dana kada je presječena komunikacija s Vukovarom, najteže je bilo ranjenima. U podrumima Borova naselja rađala su se djeca, umirali su starci, operiralo se bez anestetika. Branitelji su donosili meso. Tu je živio grad, sve je funkcioniralo na jedan nevjerojatan način. Kada su izvlačili te ljude iz dima, iz vatre, ono što ih je čekalo na tzv. “suncu” – bolje da ga nisu ugledali, jer većina onih koji su ugledali taj dan svjetlost, vrlo brzo se svjetlost u njihovim očima ugasila, riječi su Ivana Lukića zvanog Zolja, jednog od vukovarskih junaka.

Samo oni koji su imali puno sreće preživjeli su 19. studenog. Još su se vodile borbe, nisu ni znali da je Vukovar pao. Ulica za ulicu, kuća za kuću. Starci, žene, maloljetnici – mnogima se sudbine još ne znaju. Kosti im možda počivaju na dnu Dunava.

26. obljetnica stradanja Borova naselja

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari