Pratite nas

Politika

Porošenko izabran za predsjednika Ukrajine

Objavljeno

na

Na ukrajinskim predsjedničkim izborima Petro Porošenko mogao bi već u prvome krugu dobiti apsolutnu većinu glasova, predviđaju izlazne ankete. Po njima, nakon zatvaranja biračkih mjesta, 48-godišnji ‘kralj čokolade’ Porošenko dobio bi 55,9 posto glasova, što je znatno više od bivše premijerke Julije Timošenko koja bi bila druga s 12,9 posto glasova. Potvrde li se ti rezultati sutra, neće biti potrebe za lipanjskim drugim krugom izbora. Mogućnost pogreške izlaznih anketa je 3,5 posto.

Ukrainian businessman, politician and presidential candidate Poroshenko addresses supporters in Cherkasy
Uvjeravam vas da predsjednika Ukrajine ne biraju ni zapadni ni istočni čelnici, nego narod ove zemlje. Velik odaziv dokaz je da su se Ukrajinci odlučili za svoj izbor. Samo teroristi ne shvaćaju da ljudi imaju pravo glasovati pa automatskim puškama onemogućavaju pristup biralištima u nekim područjima, izjavio je danas predsjednički kandidat Petro Porošenko.

Danas sam glasovala za europsku Ukrajinu koja može promijeniti život svakog Ukrajinca. Takva, europska Ukrajina znači mir i pravdu u našoj zemlji. Sigurna sam da Ukrajina može biti snažna, sretna i bogata ako postane dio Europske unije, poručila je kandidatkinja Julija Timošenko.

36 milijuna Ukrajinaca s pravom glasa mogli su birati novog predsjednika na izborima ključnima za opstanak zemlje suočene s pobunom proruskih separatista na istoku. Glasovanje je počelo u 8 sati po mjesnom, odnosno u 7 po srednjoeuropskom vremenu u toj bivšoj sovjetskoj republici s 45 milijuna ljudi, a zatvorena 12 sati poslije.

Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je da predsjednički izbori protječu uz izgrede na istoku zemlje, koji je pod nadzorom proruskih separatista, gdje je onemogućeno glasovanje na nekim biralištima te uništavan ili oduziman materijal izbornim povjerenstvima, prenosi ukrajinski Kijev Post.

Do podneva je stiglo 19 prijava izgreda, kazao je savjetnik ministra unutarnjih poslova Stanislav Rečinski na konferenciji za novinare u Kijevu. Objasnio je da se najvećim dijelom radi o izgredima u Donjecku i Luhansku gdje su nepoznate osobe uništavale ili oduzimale materijale izbornih povjerenstava te tražile zatvaranje birališta.

Europski promatrači uglavnom su se povukli iz pokrajine Donjecka gdje se, kako navode, provodi kampanja terora protiv ukrajinskih dužnosnika.

Pravičnost i demokratičnost izbora u kojima ne može sudjelovati pet milijuna birača postaje krajnje upitna. Izbora sigurno neće biti na Krimu, poluotoku koji je Rusija anektirala u ožujku i gdje bi pravo glasa imalo još 1,8 milijuna birača.

Privremenoj prozapadno orijentiranoj vladi u Kijevu izbori su od presudne važnosti, jer bi joj predsjednik kojega izabere narod dao dodatni legitimitet i možda olakšao pregovore s pobunjenim istokom zemlje.

Zapad svesredno podupire održavanje izbora u Ukrajini i smatra ih ključnom etapom u procesu rješavanja krize u toj zemlji. Izbore prati gotovo 2800 promatrača iz 19 zemalja (SAD, Kanada, 14 europskih zemalja, Turska, Kazahstan i Japan) i 19 međunarodnih organizacija. Nadzire ih i 100 stalnih i 900 privremenih promatrača ODIHR-a, agencije OESS-a za nadzor izbora, što će biti najveća misija ODIHR-a u njegovoj povijesti. Deset posto promatrača bit će državljani SAD-a, koji je za provedbu ukrajinskih izbora izdvojio 11,4 milijuna dolara.

Ukrajinske vlasti omogućile su stanovnicima Krima koji to žele da glasuju izvan poluotoka, a građanima Slovjanska da to učine neposredno izvan samoga grada.
Ako nitko od kandidata ne osvoji 50 posto plus jedan glas u prvom krugu, drugi će se održati 8. lipnja.

hrt

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Predsjednica: Inicijativa triju mora treba smanjiti razlike između stare i nove Europe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je u ponedjeljak u Bukureštu da Inicijativa triju mora može pridonijeti važnom cilju smanjivanja razlika u razvoju između zemalja tzv. stare i nove Europe, te je na poslovnom forumu predstavila hrvatske projekte koji mogu doprinijeti tom cilju.

“Inicijativa triju mora želi doprinijeti ekonomskom razvoju srednje Europe kako bi se obrisale razlike između tzv. europskog istoka i zapada, odnosno tzv stare i nove Europe što konkretno znači bolji životni standard za naše građane”, kazala je hrvatska predsjednica novinarima, ponavljajući poruku koju je netom prije toga uputila sudionicima poslovnog foruma koji se prvi puta održava u okviru summita Inicijative tri mora.

Na početku poslovnog foruma uz hrvatsku predsjednicu govorili su i predsjednik zemlje domaćina Rumunjske Klaus Iohannis, Poljske Andrzej Duda, Austrije Alexander van der Bellen te europska povjerenica za regionalni razvoj Corina Cretu.

“Cilj inicijative je da srednja Europa postane kičmom stabilnosti cijele Europske unije”, istaknula je Grabar-Kitarović koja je predstavila hrvatske ključne projekte, njih jedanaest, dogovorenih u okviru ukupno 40 projekata zemalja inicijative.

Radi se o 3 projekta u području energetske infrastrukture, 7 u području prometa i 1 u području digitalizacije, pojasnila je hrvatska predsjednica. Kao ključan projekt s područja energetike izdvojila je LNG terminal, istaknula je važnost uvođenja širokopojasnog interneta u područjima koja nisu komercijalno interesantna, te pojasnila da se sedam projekata u području prometne infrastrukture u načelu tiče povezivanja željeznica i lučkog prometa. Tu je istaknula  Luku Rijeka, s nadogradnjom i povezivanjem  infrastrukture, te važnost rijeke Dunav i luke Vukovar.

Predsjednica je također istaknula da Hrvatska daje snažnu potporu  tzv. Via Carpathia, i potvrdila namjeru da se Hrvatska priključi toj inicijativi.

“Hrvatska se slaže uključiti čitav koridor Via Carpathia u bazičnu TEN-T mrežu i istovremeno predlaže jadranski ogranak do Rijeke,.. U perspektivi dugoročnog razvoja koridora Via Carpathia, Hrvatska predlaže drugo produženje jadranskog ogranka, od Debrecena do Ploča”, pojasnila je.

Rumunjski predsjednik također je rekao da je ideja o inicijativi izrasla upravo iz razlika u razvoju između starih i novih članica Unije, i s ciljem da se te razlike prevladaju, a dobar put je upravo povezivanje na području energetike, prometa i digitalizacije.

I rumunjski i poljski predsjednik istaknuli su važnost snažne potpore koju Sjedinjene Države daju Inicijativi. “Drago mi je da je za SAD Inicijativa tri mora postala način na koji surađuju sa srednjom Europom”, kazao je Duda koji u utorak odlazi u Washington gdje će, kako je rekao, u Bijeloj kući sigurno razgovarati o Inicijativi triju mora.

Hrvatska je predsjednica također pozvala sve kompanije iz zemalja inicijative i partnerske zemlje da na ovom poslovnom forumu, koji se nastavlja i u utorak kada će se održati i summit, uspostave poslovne veze i okupe se oko projekata koji predstavljaju “velike prilike za razvoj naših gospodarstava, te za cijelu Europu”.

Također je najavila da će se u listopadu ove godine u Zagrebu održati forum o digitalizaciji u okviru Inicijative triju mora.

Nakon otvaranja poslovnog foruma potpisana je zajednička izjava o utemeljenju mreže gospodarskih komora zemalja inicijative te pismo namjere o osnivanju fonda inicijative.

Grabar-Kitarović u utorak će sudjelovati na summitu inicijative koja okuplja 12 zemalja, a na njemu će biti i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Mass, države koja je izrazila interes za priključivanju inicijativi, te američki ministar energetike Rick Perry.

Upravo dolazak europskog i njemačkog predstavnika, istaknula je Grabar-Kitarović, dokaz je da inicijativa raste.

“Inicijativa raste i dobila je potporu ne samo SAD-a i Kine, nego i Europske unije, a Njemačka postaje jedna od država partnera”, kazala je.

Inicijativa triju mora, neformalna je hrvatsko-poljska politička platforma o kojoj je ideja iznesena prvi puta  2015., a predstavlja projekt boljeg povezivanja država Baltika, Jadrana i Crnog mora.

Platforma je predstavljena na summitu u Dubrovniku 2016., a sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik Donald Trump dao joj je potreban politički zamah. Bukureštanski skup fokusiran je na konkretnu provedbu projekata.

Države članice Inicijative triju mora su Hrvatska, Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija i Austrija.

(Hina)

Trump poslao poruku potpore sudionicima summita Inicijative tri mora

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Peđa Grbin: Ovo je uvreda zdrave pameti, ne znam što sam uopće ovdje radio zadnjih par sati

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Radni sastanak članova Predsjedništva SDP-a i Kluba zastupnika te stranke u Hrvatskome saboru završio je u ponedjeljak poslijepodne, nakon četiri i pol sata, bez zaključaka, a Peđa Grbin je ocijenio da se dogodio tek “sastanak radi sastanka”, ali, poručio je, nezadovoljni politikom Davora Brnardića nemaju namjeru izaći iz stranke, nego zastupati one koji su ih izabrali.

Peđa Grbin prvi je izašao pred novinare i izvijestio da je predsjednik stranke došao s prijedlogom da ga se izabere za predsjednika Kluba zastupnika, ali se do kraja sastanka iskristaliziralo da za to nema nikakvu potporu.

“Zavlačenje, gubljenje vremena”, riječi su kojima je Grbin opisao sastanak.

Naveo je kako se predlagao kompromis, ali i referendum među članovima stranke treba li SDP na unutarstranačke izbore, “ali ništa nije palo na plodno tlo”.

“Poslali smo poruku Predsjedništvu i predsjedniku stranke da se zbroje, da probamo još jednom razgovarati sutra, ali da se dođe s konkretnim prijedlozima. Ovakav sastanak radi sastanka mislim da je za ozbiljne ljude vrijeđanje pameti”, ocijenio je Grbin.

Naveo je da će se Klub zastupnika prije ili poslije morati sastati, a po njegovu mišljenju, zadnji je rok za to sutra.

Poručio je i kako nezadovoljni Bernardićevom politikom nemaju namjeru izaći iz stranke, nego će zastupati one koji su ih izabrali.

(Hina)

Maras: Situacija u SDP-u neodrživa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari