Pratite nas

Politika

Porošenko izabran za predsjednika Ukrajine

Objavljeno

na

Na ukrajinskim predsjedničkim izborima Petro Porošenko mogao bi već u prvome krugu dobiti apsolutnu većinu glasova, predviđaju izlazne ankete. Po njima, nakon zatvaranja biračkih mjesta, 48-godišnji ‘kralj čokolade’ Porošenko dobio bi 55,9 posto glasova, što je znatno više od bivše premijerke Julije Timošenko koja bi bila druga s 12,9 posto glasova. Potvrde li se ti rezultati sutra, neće biti potrebe za lipanjskim drugim krugom izbora. Mogućnost pogreške izlaznih anketa je 3,5 posto.

Ukrainian businessman, politician and presidential candidate Poroshenko addresses supporters in Cherkasy
Uvjeravam vas da predsjednika Ukrajine ne biraju ni zapadni ni istočni čelnici, nego narod ove zemlje. Velik odaziv dokaz je da su se Ukrajinci odlučili za svoj izbor. Samo teroristi ne shvaćaju da ljudi imaju pravo glasovati pa automatskim puškama onemogućavaju pristup biralištima u nekim područjima, izjavio je danas predsjednički kandidat Petro Porošenko.

Danas sam glasovala za europsku Ukrajinu koja može promijeniti život svakog Ukrajinca. Takva, europska Ukrajina znači mir i pravdu u našoj zemlji. Sigurna sam da Ukrajina može biti snažna, sretna i bogata ako postane dio Europske unije, poručila je kandidatkinja Julija Timošenko.

36 milijuna Ukrajinaca s pravom glasa mogli su birati novog predsjednika na izborima ključnima za opstanak zemlje suočene s pobunom proruskih separatista na istoku. Glasovanje je počelo u 8 sati po mjesnom, odnosno u 7 po srednjoeuropskom vremenu u toj bivšoj sovjetskoj republici s 45 milijuna ljudi, a zatvorena 12 sati poslije.

Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je da predsjednički izbori protječu uz izgrede na istoku zemlje, koji je pod nadzorom proruskih separatista, gdje je onemogućeno glasovanje na nekim biralištima te uništavan ili oduziman materijal izbornim povjerenstvima, prenosi ukrajinski Kijev Post.

Do podneva je stiglo 19 prijava izgreda, kazao je savjetnik ministra unutarnjih poslova Stanislav Rečinski na konferenciji za novinare u Kijevu. Objasnio je da se najvećim dijelom radi o izgredima u Donjecku i Luhansku gdje su nepoznate osobe uništavale ili oduzimale materijale izbornih povjerenstava te tražile zatvaranje birališta.

Europski promatrači uglavnom su se povukli iz pokrajine Donjecka gdje se, kako navode, provodi kampanja terora protiv ukrajinskih dužnosnika.

Pravičnost i demokratičnost izbora u kojima ne može sudjelovati pet milijuna birača postaje krajnje upitna. Izbora sigurno neće biti na Krimu, poluotoku koji je Rusija anektirala u ožujku i gdje bi pravo glasa imalo još 1,8 milijuna birača.

Privremenoj prozapadno orijentiranoj vladi u Kijevu izbori su od presudne važnosti, jer bi joj predsjednik kojega izabere narod dao dodatni legitimitet i možda olakšao pregovore s pobunjenim istokom zemlje.

Zapad svesredno podupire održavanje izbora u Ukrajini i smatra ih ključnom etapom u procesu rješavanja krize u toj zemlji. Izbore prati gotovo 2800 promatrača iz 19 zemalja (SAD, Kanada, 14 europskih zemalja, Turska, Kazahstan i Japan) i 19 međunarodnih organizacija. Nadzire ih i 100 stalnih i 900 privremenih promatrača ODIHR-a, agencije OESS-a za nadzor izbora, što će biti najveća misija ODIHR-a u njegovoj povijesti. Deset posto promatrača bit će državljani SAD-a, koji je za provedbu ukrajinskih izbora izdvojio 11,4 milijuna dolara.

Ukrajinske vlasti omogućile su stanovnicima Krima koji to žele da glasuju izvan poluotoka, a građanima Slovjanska da to učine neposredno izvan samoga grada.
Ako nitko od kandidata ne osvoji 50 posto plus jedan glas u prvom krugu, drugi će se održati 8. lipnja.

hrt

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Sabor: Odbor za Ustav o referendumskim pitanjima građanske inicijative ‘Narod odlučuje’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Odbor za Ustav o referendumskim pitanjima građanske inicijative ‘Narod odlučuje’

Hrvatski sabor u srijedu će zasjedanje nastaviti raspravom o izmjenama i dopunama statuta Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, a održat će se i sjednica saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav na čijem su dnevnom redu referendumska pitanja građanske inicijative “Narod odlučuje” za promjenu izbornog sustava.

Na sjednici Odbor za ustav raspravljat će se o zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma građanske inicijative “Narod odlučuje ” o dopuni Ustava RH člankom 72a te izmjeni članka 72. Ustava .

Predstavnici građanske inicijative “Narod odlučuje” prošlog tjedna su tajniku Hrvatskog sabora Davoru Orloviću i Povjerenstvu za preuzimanje knjiga s potpisima za raspisivanje referenduma predali 38 kutija s 405.342 potpisa za referendumsko pitanje o promjeni izbornog zakonodavstva te 407.469 potpisa za pitanje kojim se zastupnicima nacionalnih manjina oduzima pravo da odlučuju o Vladi i državnom proračunu.

U srijedu će sjednicu održati i saborski Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na kojoj bi se pobliže trebalo znati o rezultatima natječaja, odnosno kandidaturama pristiglim na javni poziv za imenovanje predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

(Hina)

 

Biskup Košić: Narod je pobijedio

 

 

UŽIVO – GI Narod odlučuje predaje potpise Hrvatskom saboru

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Predsjednik Vlade RH primio člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragana Čovića.

Na susretu je razgovarano o europskoj perspektivi BiH, Izbornom zakonu, gospodarskoj suradnji naših dviju zemalja, ali i o trenutačnoj migracijskoj krizi koja je zahvatila naše podneblje.

Predsjednik Čović je i ovom prigodom istaknuo nužnost poštivanja ustavnog principa legitimnog predstavljanja na svim administrativno-političkim razinama u BiH, na čemu Hrvati Bosne i Hercegovine neće prestati inzistirati. Bez njegove dosljedne primjene, sukladno Ustavu BiH i odluci Ustavnog suda u slučaju „Ljubić“, nije moguće postići trajnu stabilnost političkog sustava BiH i osigurati vladavinu prava.

Kazao je također da će u poslijeizbornom razdoblju upravo najvažnije biti očuvati stabilnost, čemu je predsjednik Vlade RH Plenković pružio svoju punu potporu.

Bilo je govora i o migracijskog krizi, koja je posebno vidljiva na sjevernoj granici BiH i Republike Hrvatske. Usuglašena je neophodnost jačanja suradnje nadležnih tijela dviju država, kako bi se ovaj problem riješio na zadovoljavajući način.

Kada je u pitanju gospodarska suradnja, naglasak je stavljen na što skorijem realiziranju mnogobrojnih projekata, čija vrijednost premašuje milijardu eura.

Na kraju susreta, predsjednik Plenković je istaknuo kako je Hrvatska do sada nebrojeno puta  pokazala da joj je suradnja s BiH prioritet, te će tako biti i u budućnosti.

Posdsjetimo, danas je Sveučilište u Zagrebu, na čelu s rektorom Sveučilišta prof. dr. sc. Damirom Borasom, dodijelilo počasni doktorat hrvatskom članu Predsjedništva BiH i predsjedniku HDZ-a BiH akademiku Draganu Čoviću.

Počasni doktorat dodijeljen mu je na temelju izvješća Stručnoga povjerenstva za dodjelu počasnoga doktorata, u kojem se navodi kako akademik Čović neprijeporno zaslužuje i ispunjava uvjete za dodjelu počasnoga doktorata (honoris causa) zbog doprinosa jačanju bilateralnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, očuvanja hrvatskoga identiteta, promicanja demokratskih vrijednosti i afirmacije hrvatske obrazovne, znanstvene i kulturne baštine u Europi i svijetu.

Nakon što ga je rektor proglasio počasnim doktorom Sveučilišta u Zagrebu, akademik Čović se upisao u Knjigu počasnih doktora, te prigodnim govorom obratio uzvanicima.

Kazao je, između ostalog, kako će mu ovaj počasni doktorat, koji za njega predstavlja neponovljivu čast, poslužiti kao dodatno osnaženje da primarno služi čovjeku, te će svoje znanje i iskustvo bezrezervno i predano staviti u funkciju takve misije.

Na kraju svoga obraćanja, akademik Čović se zahvalio svojoj obitelji, prijateljima, suradnicima i svima onima koji su mu pružili potporu svih proteklih godina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori