Pratite nas

Politika

Porošenko izabran za predsjednika Ukrajine

Objavljeno

na

Na ukrajinskim predsjedničkim izborima Petro Porošenko mogao bi već u prvome krugu dobiti apsolutnu većinu glasova, predviđaju izlazne ankete. Po njima, nakon zatvaranja biračkih mjesta, 48-godišnji ‘kralj čokolade’ Porošenko dobio bi 55,9 posto glasova, što je znatno više od bivše premijerke Julije Timošenko koja bi bila druga s 12,9 posto glasova. Potvrde li se ti rezultati sutra, neće biti potrebe za lipanjskim drugim krugom izbora. Mogućnost pogreške izlaznih anketa je 3,5 posto.

Ukrainian businessman, politician and presidential candidate Poroshenko addresses supporters in Cherkasy
Uvjeravam vas da predsjednika Ukrajine ne biraju ni zapadni ni istočni čelnici, nego narod ove zemlje. Velik odaziv dokaz je da su se Ukrajinci odlučili za svoj izbor. Samo teroristi ne shvaćaju da ljudi imaju pravo glasovati pa automatskim puškama onemogućavaju pristup biralištima u nekim područjima, izjavio je danas predsjednički kandidat Petro Porošenko.

Danas sam glasovala za europsku Ukrajinu koja može promijeniti život svakog Ukrajinca. Takva, europska Ukrajina znači mir i pravdu u našoj zemlji. Sigurna sam da Ukrajina može biti snažna, sretna i bogata ako postane dio Europske unije, poručila je kandidatkinja Julija Timošenko.

36 milijuna Ukrajinaca s pravom glasa mogli su birati novog predsjednika na izborima ključnima za opstanak zemlje suočene s pobunom proruskih separatista na istoku. Glasovanje je počelo u 8 sati po mjesnom, odnosno u 7 po srednjoeuropskom vremenu u toj bivšoj sovjetskoj republici s 45 milijuna ljudi, a zatvorena 12 sati poslije.

Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova izvijestilo je da predsjednički izbori protječu uz izgrede na istoku zemlje, koji je pod nadzorom proruskih separatista, gdje je onemogućeno glasovanje na nekim biralištima te uništavan ili oduziman materijal izbornim povjerenstvima, prenosi ukrajinski Kijev Post.

Do podneva je stiglo 19 prijava izgreda, kazao je savjetnik ministra unutarnjih poslova Stanislav Rečinski na konferenciji za novinare u Kijevu. Objasnio je da se najvećim dijelom radi o izgredima u Donjecku i Luhansku gdje su nepoznate osobe uništavale ili oduzimale materijale izbornih povjerenstava te tražile zatvaranje birališta.

Europski promatrači uglavnom su se povukli iz pokrajine Donjecka gdje se, kako navode, provodi kampanja terora protiv ukrajinskih dužnosnika.

Pravičnost i demokratičnost izbora u kojima ne može sudjelovati pet milijuna birača postaje krajnje upitna. Izbora sigurno neće biti na Krimu, poluotoku koji je Rusija anektirala u ožujku i gdje bi pravo glasa imalo još 1,8 milijuna birača.

Privremenoj prozapadno orijentiranoj vladi u Kijevu izbori su od presudne važnosti, jer bi joj predsjednik kojega izabere narod dao dodatni legitimitet i možda olakšao pregovore s pobunjenim istokom zemlje.

Zapad svesredno podupire održavanje izbora u Ukrajini i smatra ih ključnom etapom u procesu rješavanja krize u toj zemlji. Izbore prati gotovo 2800 promatrača iz 19 zemalja (SAD, Kanada, 14 europskih zemalja, Turska, Kazahstan i Japan) i 19 međunarodnih organizacija. Nadzire ih i 100 stalnih i 900 privremenih promatrača ODIHR-a, agencije OESS-a za nadzor izbora, što će biti najveća misija ODIHR-a u njegovoj povijesti. Deset posto promatrača bit će državljani SAD-a, koji je za provedbu ukrajinskih izbora izdvojio 11,4 milijuna dolara.

Ukrajinske vlasti omogućile su stanovnicima Krima koji to žele da glasuju izvan poluotoka, a građanima Slovjanska da to učine neposredno izvan samoga grada.
Ako nitko od kandidata ne osvoji 50 posto plus jedan glas u prvom krugu, drugi će se održati 8. lipnja.

hrt

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari