Pratite nas

Razno

Posadite pšenicu na Svetu Luciju

Objavljeno

na

Na dan zaštitnice vida, svetice i mučenice Svete Lucije, 13. prosinca, sije se pšenica, simbol života u katolika. Njezine proklijale vlati zasjat će uz svjetlost svijeća u svom zelenilu na sam Božić.

13. Prosinca je blagdan Svete Lucije i to je dan na koji se u svakoj katoličkoj kući već tradicionalno obavlja sijanje božićne pšenice. U našoj obitelji sijanje božićne pšenice mi djeca smo to posebno doživljavali jer kako nas je bilo mnogo pa je mama uvijek imala puno posla i obveza, tako da bi joj olakšali mi djeca smo preuzimali brigu oko pšenice i svaki smo dan do Božića zalijevali pšenicu provjeravajući da li dobro napreduje. Omogućimo takav doživljaj i danas svoj djeci ili unučadi. Stoga ne zaboravimo ovu našu lijepu tradiciju i običaj i nemojmo u trgovačkim centrima kupovati „gotove“ kineske pšenice nego to učinimo zajedno sa svojom djecom i unučadi.

Smisao sijanja božićne pšenice je u našem pučkom vjerovanju da će cijela nadolazeća godina biti uspješnija i plodnija ako se pšenica do Božića lijepo zazeleni i bude gusta i visoka.

Od svete Lucije do Božića ima još samo 12 dana. Ime Lucija znači “svijetla”. Ona kao da na neki način već naviješta veliko svjetlo božićne noći. U našem puku vlada i uvjerenje da će naredne godine u pojedinim mjesecima biti onakvo vrijeme kakvo je kroz 12 dana od Svete Lucije do Božića.

U našem puku pored starog tradicijskog imena Lucija ženskoj djeci daje se i zamjensko „modernije“ ime Svjetlana. Djeca su nam sama po sebi svjetlo, obiteljska sreća, toplina, nježnost, nevinost i život, pa neka nam stoga današnja Sveta Lucija pomogne da budemo kao djeca.

[box_light]
Kako posijati pšenicu?

Pšenicu staviti u malo vode preko noći kako bi nabubrila i kasnije uspješno klijala. Sljedećeg dana ona se stavlja u posudu sa zemljom (dva prsta manje od vrha), raspoređuje se po rahloj zemlji po cijeloj površini, a u sredini se ostavi malo prostora za stavljanje svijeća. Zatim se posuda stavlja uglavnom u prozor radi svijetla i topline za klijanje.

Što je pšenica gušća godina će biti bolja, rodnija, bogatija…

Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom ili uz jaslice. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.

Običaji i tradicija

Običaj sijanja pšenice vezan je uz bijeg Svete Obitelji. Bogorodica je, naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, kaže legenda, zamolila težaka koji je na svojoj njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kad je sijao. Kad su progonitelji stigli, pšenica je čudesno izrasla, zbog čega su odustali od daljnje potjere.

Inače, spomendan Svete Lucije je usred došašća, a kako joj ime dolazi od latinske riječi “lux, lucis” i znači “svjetlo”, simbolizira svjetlo u zimskoj tami i navješćuje Božić, kao rođendan Svjetla. Puk je rado spominje kao navjestiteljicu boljih vremena jer iza njezina spomendana dani su sve duži, pa se kaže i “sveta Lucija, mrak ubija”. Štuje se kao zaštitnica očiju, slijepih i nevino osuđenih, a uz blagdan Sv. Lucije povezani su mnogi pučki običaji i razne pobožnosti.

Od Lucije do Božića je 12 dana pa se, prema “brojanicama”, može predvidjeti vrijeme svakoga mjeseca sljedeće godine. Neudane djevojke, kako bi saznale hoće li se sljedeće godine udati, i za koga, na dan sv. Lucije ispisuju 11 papirića s imenima momaka koje priželjkuju, a jedna ostaje prazna. Papirići se potom preklope i zalijepe, svaki dan se spali po jedan, a ime momka na posljednjoj ime je njezina budućega muža. Ako ostane prazan papirić, ništa od udaje u dolazećoj godini. Prosinac nosi baš to ime zbog, blagdana svete Lucije. Na taj dan bi momci djevojkama davali naranču, a ako im ona ne bi vratila do Božića iduće bi godine bila svadba.

[/box_light] kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Razno

Donacija ribočuvarima za još bolje očuvanje prirode OBŽ-a

Objavljeno

na

Objavio

Javna ustanova za zaštitu prirode Osječko – baranjske županije donirala je osječkim ribočuvarima terensko vozilo koje će im olakšati čuvanje ribolovnog područja, ali i područja cjelokupnog regionalnog parka o kojem brine ta javna ustanova.

Novim zakonom koji stupa na snagu s prvim danom 2021. godine, Javna ustanova za zaštitu prirode Osječko – baranjske županije počinje tješnju suradnju s ribočuvarskom službom Šporsko ribolovne zajednice Osijek koja ima 10 pripadnika, volontera, na Dravi, i dvojicu na području Dunava. Dunavski ribočuvari od slijedeće godine osim ribiča moći će kontrolirati ulov i gospodarskih ribara.

Davor Mikulić ravnatelj javne ustanove zaštitu prirode Osječko – baranjske županije rekao je nakon predaje terenskog vozila ribočuvarima kako su obnovom svog voznog parka došli u prigodu donirati vozilo Zajednici športskih ribolovnih društava Osijek i njihovoj ribočuvarskoj službi koja će biti dio službe čuvara prirode. Naime, novi zakon donosi obvezu i čuvarske službe te javne ustanove koja brine o području Regionalnog parka i Parka prirode ekološke mreže Natura 2000.

„Zajedničkom uspostavom nadzora na cijelom ribolovnom području, vozilima na kopnu i skorom nabavom plovila, naša i ribočuvarska služba lakše će i na kopnu, i na vodi, provoditi Zakon o slatkovodnom ribarstvu i Zakon o zaštiti prirode. Ribočuvari će nam biti od izuzetnog značaja jer imaju puno više iskustva pa će i nadzor i sankcioniranje počinitelja biti puno učinkovitije.”, rekao je Mikulić

Igor Lončar, predsjednik Zajednice sportskih ribolovnih društava Osijek uvjeren je kako će ta suradnja donijeti još učinkovitije spriječavanje korištenja neovlaštenih alata u ribolovu, a sama činjenica da će ribočuvari moći kontrolirati gospodarski ribolov i u plovilima, smanjit će nekontrolirani izlov ribe.

„Vrške, struja, plin, mreža, haklanje (korištenje trokuke s laganim olovom i nasumično potezanje) i druga nedozvoljena sredstva izlova ribe lakše ćemo kontrolirati, a i novi zakon donosi promjene u gospodarskom ribolovu kako bi se što više očuvao riblji fond. Primjerice prošle godine smo spalili 3 kilometra mreža kojima se neovlašteno pregrađuju rukavci i izlovljava riba, čak i u vrijeme lovostaja.”, rekao je Lončar, piše HRT radio Osijek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Domovinski pokret Miroslava Škore okrenuo vola u Gornjoj Dubravi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: direktno.hr

Kod kružnog toka u Granešini u zagrebačkoj Dubravi Domovinski pokret krenuo je u predizbornu kampanju. Iz te je četvrti, podsjetimo, na  prve višestranačke izbore krenuo i prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, piše Direktno.hr

Čelnik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro sa svojim je pristašama uz zvukove tamburice u nedjelju predao izbornu listu DIP-u s kojom će izići na parlamentarne izbore 5. srpnja.

Tom je prilikom najavio da njegova stranka neće više biti treća opcija u Hrvatskoj, već jedina nakon izbora i poručio svojim oponentima ” a posebice svim političkim protivnicima koji šalju poruke da se ja bojim njih, sučeljavanja ili razgovora s njima: pozivam vas da izaberete stadion, sportsku dvoranu ili bilo što u ovoj Hrvatskoj da se nađemo i da razgovaramo pred narodom!”

Kako portal Direktno doznaje, nakon Markovog trga, Škorina ekipa zaputila se u zagrebačku Dubravu na feštu koja je organizirala mladež Domovinskog pokreta. Na proslavi se za goste okrenuo vol na ražnju i svirali tamburaši, a među 300-tinjak uzvanika bili su i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava te Igor Peternel dok je Miroslav Škoro došao na slavlje uz zvukove njegove pjesme ‘Sude mi’.

DPMŠ predaje kandidacijske liste DIP-u – Došli su i tamburaši

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari