Pratite nas

Naši u svijetu

Posjet Predsjednice pokrajini Antofagasti

Objavljeno

na

Posljednjeg dana službenog boravka u Republici Čileu Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je Antofagastu, pokrajinu na krajnjem sjeveru Čilea, gdje se susrela s upraviteljem pokrajine Marcom Antoniom Diazom Muñozom, predstavnicima hrvatske zajednice te gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla.

Prilikom susreta s upraviteljem pokrajine Antofagasta Marcom Antoniom Díazom Muñozom, predsjednica Grabar-Kitarović razgovarala je o znanstvenoj i obrazovnoj te sveučilišnoj suradnji Republike Hrvatske i pokrajine Antofagasta, kojoj Hrvatska pridaje veliku važnost.

U tom smislu, Predsjednica je spomenula Memorandum o suglasnosti Sveučilišta u Antofagasti i Sveučilišta u Zagrebu kao i posjet izaslanstva Rudarsko – geološko – naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Pokrajini radi mogućnosti suradnje s Fakultetom za strojarstvo Sveučilišta u Antofagasti, Udrugom industrijalaca Antofagaste te tvrtkom Antofagasta Minerals.

Govoreći o kulturnoj suradnji, hrvatska Predsjednica izrazila je zadovoljstvo što je prigodom njezinog službenog posjeta potpisan Program kulturne suradnje 2018.-2021. između Republike Hrvatske i Republike Čilea.

Nakon susreta s upraviteljem pokrajine Antofagasta, predsjednica Grabar-Kitarović susrela se s predstavnicima hrvatske zajednice, kojima je poručila kako zajedno s njima želi raditi na stvaranju klime u kojoj će se svaki iseljenik osjećati dobrodošao u zemlju svojih predaka.

„Danas mi je osobita čast i zadovoljstvo dodijeliti odlikovanja i priznanja pojedincima, kulturnim i sportskim udrugama i klubovima koji su kontinuirano uz mnogo požrtvovnosti, od zaborava čuvali tragove koje su ostavili vaši preci u Čileu i koji dan danas u trećoj, pa čak i četvrtoj generaciji njeguju veze s matičnom Domovinom. Posebno mi je drago što ćemo se podsjetiti i Hrvatica koje su prije mnogo godina dosegnule ugledno mjesto u čileanskom društvu i bile predvodnice društvenog razvoja“, kazala je Predsjednica.

Zahvalivši svima na svemu što su učinili i što će i nadalje činiti na čast i ponos svoje Hrvatske i na dobrobit svoga Čilea, predsjednica Grabar-Kitarović posthumno je Lenki Franulic Zlatar dodijelila odlikovanje Reda hrvatskog pletera, za osobiti doprinos u promicanju hrvatske baštine i kulture kroz dugogodišnji iznimno uspješan književni i novinarski rad te Povelje Republike Hrvatske za izniman i dugogodišnji doprinos u promicanju hrvatske baštine, jezika, kulture, obrazovanja, znanosti i sporta, jačanju gospodarske suradnje, te očuvanja hrvatskog identiteta u Republici Čile udrugama SOCIEDAD CROATA DE SOCORROS MUTUOS i CLUB DE DEPORTES „HRVATSKI SOKOL“.

U nastavku boravka u gradu Antofagasta predsjednica Grabar-Kitarović zasadit će maslinu u Hrvatskom parku Parque Croacia, posjetiti dobrovoljno vatrogasno društvo Dalmacija te posjetom Društvu „Hrvatski sokol“ i Hrvatskom klubu Antofagasta završiti službeni posjet Republici Čileu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Milas zabrinut: Hrvatska manjina najomraženija etnička skupina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izrazio je u petak zabrinutost zbog medijskih napada na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji koja je, tvrdi, najomraženija etnička skupina u Srbiji.

Milas je priopćio kako je u četvrtak iznošenje nastavnih sadržaja o povijesti hrvatskog jezika u 20. stoljeću za učenike 8. razreda, koje su odobrile nadležne institucije Srbije, interpretirano kao veličanje NDH, što nije činila ni učiteljica ni Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), a niti to čini bilo koja hrvatska institucija.

Žaloste, ističe, takvi neutemeljeni medijski napadi na hrvatsku nacionalnu manjinu, “po nekim istraživanjima najomraženiju etničku skupinu u Srbiji”.

Posebno razočaravajuće što nema primjerene reakcije institucija Srbije

No, posebno je razočaravajućim tumači to što nema primjerene i adekvatne reakcije institucija Republike Srbije, koja bi išla u smjeru razjašnjavanja i smirivanja stanja te zaštićivanja Hrvata, lojalnih građana.

“Štoviše, i najviši predstavnici vlasti Republike Srbije često i sami sudjeluju u takvim napadima“, navodi državni tajnik.

Srbijanske je institucije stoga pozvao da učine dodatne napore kako bi, u skladu s međunarodnim konvencijama, bilateralnim sporazumima i svojim zakonodavstvom, zaštitili pripadnike hrvatske  manjine koji žele aktivno sudjelovati i doprinositi razvoju srbijanskog društva.

Izvrsna komunikacija s izabranim predstavnicima Hrvata u Srbiji

Milas je izrazio zadovoljstvo izvrsnom komunikacijom s izabranim predstavnicima Hrvata, predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić i zastupnikom u Narodnoj skupštini Srbije Tomislavom Žigmanovom.

Istaknuo je kako u suradnji s njima i brojnim drugim hrvatskim udrugama i organizacijama njegov Ured provodi različite aktivnosti koje doprinose očuvanju identiteta i opstojnosti Hrvata.

Naglasio je i kako je hrvatska Vlada udvostručila potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u svih 12 europskih država, te daje potporu strateškim projektima Hrvata u Srbiji – izgradnji Hrvatske kuće u Subotici i kadrovskom osnaživanju Hrvatskog nacionalnog vijeća. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Asić: Digitalni jaz ne postoji. Uvedite e-glasovanje

Objavljeno

na

Objavio

„Uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!“

Piše: Anto PRANJKIĆ

Predsjednik Australsko-hrvatskog kongresa Stjepan Asić uputio je pismo Premijeru Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću a povodom neprihvaćnja  Vlade Republike Hrvatske Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnim izborima te Prijedloga zakona o uvođenju e-glasovanja i dopisnog glasovanja. U svom pismu, predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa ističe da je iznošenje činjenice o digitalnom jazu kao točnoj preptostavci, u najmanju ruku vrlo upitno. Jer, prema njegovim riječima ta tehnologija nije nova i kroz godine, ljudi su imali mogućnost da se toj tehnologiji priviknu, pa čak i starije osobe, o kojima je ovdje riječ, naglasio je  u pismu Asić te napomenuo da bi baš takav Zakon donio povoljno rješenje upravo starijim osobama.

Također u pismu ističe i drugu mogućnsot:

„Druga mogućnost je dopisno glasovanje, koje već postoji u raznim državama u svijetu. Tako primjerice u nedavnim lokalnim izborima u Washington State, SAD, od 4.4 milijuna dopisnih glasova manje od stotinu bilo je nevažećih, a niti jedan da je zaslužio kriminalnu istragu! U Njemačkoj je na posljednjim parlamentarnim izborima taj način glasovanja koristilo 20 posto birača, znači veliki dio njih koji žive stalno u svojoj zemlji. Dopisno glasovanje bilo bi od od ogromne važnosti za hrvatske državljane u inozemstvu, pogotovo one prekomorske, koji žive na prostranim kontinentima i kojima je skoro nemoguće putovati stotine, pa i tisuće, kilometra da bi, prvo registrirali svoj glas a zatim glasovali. Možda ne bi bilo loše, za početak, uvesti dopisno glasovanje baš za te daleke zemlje kao jednu od opcija. Čak i ne bi trebalo mijenjati Ustav jer bi diplomatska i konzularna mjesta i dalje ostali biračka središta i dopisni bi se glasovi tu trebali registrirati.

Suprotno nedavno izraženoj bojazni zastupnik SDP-a da: “neće podržati izmjene Ustava koje bi išle na elektronsko i dopisno glasovanje iz vrlo jednostavnog razloga – smatramo da bi se na taj način dramatično promijenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore!”, ove promjene bi imale minimalni učinak“, istaknuo je Asić i napomenuo da s obzirom na broj hrvatskih državljana koji su na zadnje predsjedničke izbore izašli na tri kontinenta nije prešao niti tisuću, da bi se uvođenjem dopisnog glasovanja ta brojka udvostručila, a učinak izbora bi bio bolji.

„Drugim riječima uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!”, napisao je u svom pismu premijeru Plenkoviću predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa Stjepan Asić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari