Pratite nas

Politika

Posljedice referendumske inicijative – dvostruko biračko pravo srpske manjine i diskriminacija hrvatskog iseljeništva bile bi ‘cementirane’

Objavljeno

na

Onog trenutka kada je aktualni predsjednik Ivo Josipović, govoreći o svojim izgledima za još jednim predsjedničkim mandatom, kazao kako nikoga ne treba iznenaditi potpora koju će dobiti na desnici, postalo mi je više nego očito da predizborni predsjednički ciklus sasvim otvoreno kreće prema filigranski precizno planiranim razračunavanjima u sferi specijalnih operacija.

Razmišljajući u tim trenucima što to zapravo znači i kamo bi to sve trebalo otići, došao sam do zaključka da Ivo Josipović i njegov izborni stožer zapravo niti nemaju drugog manevarskog prostora osim onog iz domene  specijalnih operacija.

josipovickolindaoperacijabarbikaPredsjednik Republike u čijem su mandatu sigurnosni i obrambeni aspekti države na čijem je čelu došli na vrlo niske grane, a vanjska politika postala nalik onoj jugoslavenskoj iz druge polovice osamdesetih, svakako će nastojati izbjeći predizborne  rasprave o ovim temama. Kad se tome dodaju katastrofalni rezultati SDP-ove vlade, obilježeni brojnim aferama u kojima su glavne uloge imali Josipovićevi osobni prijatelji i dugogodišnji partijski drugovi, onda se sasvim logičnim čini odabir strategije koja se upravo na političkoj i medijskoj sceni.

Javno obznanjivanje plana „Barbika“, kreiranog u neposrednoj blizini Ive Josipovića a plasiranog preko nekakvih navodnih desničara uposlenih u tijelima državne uprave, bio je prvi jasan pokazatelj kakvu  ćemo vrstu kampanje gledati do konca ove godine.

S partizanima – partizan, s pederima-peder …

Predsjednik koji se izravno ne miješa u bilo što, i koji se tijekom susreta sa različitim svjetonazorskim skupinama ponaša dodvornički, tako da je, kako to slikovito pojasni Slaven Letica, s partizanima – partizan, s književnicima-književnik, s vjernicima-vjernik, s teistima-ateist, s braniteljima-branitelj a s pederima-peder, nekome drugom svjesno i potpuno planirano prepušta određene segmente posla.

Usporedo s izgradnjom takvom imagea u javnosti, glavninu svojih aktivnosti aktualni predsjednik provodi preko medija i razgranatih mreža svog iznimno brojnog i dobro plaćenog savjetničkog tima. Preko te dvije ključne poluge, gdje svakako ključnu ulogu igraju ostaci mreže Josipa Perkovića, aktualni je predsjednik  sve podredio jednom cilju – drugom predsjedničkom mandatu.

Simbiozom ovih dviju udarnih poluga  moći na hrvatskoj je javnoj  sceni pokrenut cijeli niz specijalnih operacija, uključujući i dobro poznati Lex Perković, operaciju „Barbika“,  jačanje opcije trećeg puta i mnoge druge.

I najnoviju referendumsku inicijativu „U ime obitelji“ svakako treba staviti u taj isti kontekst, bez obzira što mnogi ne žele niti čuti za takvu poveznicu. Da je cijela priča s najnovijom referendumskom inicijativom osmišljena kao veo koji će pokušati „zamračiti“  bilo kakvu raspravu  o dosadašnjem mandatu Ive Josipovića bilo je logično već kod odabira timinga za prikupljanje potpisa.

Josipovićevi lobisti naklonjeni Željki Markić

Iznenadno i potpuno otvaranje medija kojima upravljaju Ninoslav Pavić, Goran Radman, Ivan Tolj, ili njemački ljevičarski RTL, prema „novoj čelnici desnice“ Željki Markić, drugi je ključni pokazatelj na temelju koga se može doći do zaključka od kud se upravlja procesima sve upornijeg  stvaranja „novog lidera desnice“.

Referendumsko pitanje sročeno na način da se izravne političke takmace optuži za liderstvo, istodobno se na sve načine pokušavajući probiti u poziciju novog čimbenika  i vođu tzv. trećeg puta, koga je Josipović već ranije „mesijanski“ najavio, također je vrlo bitan dokaz od kud ideja za jednim ovakvim potezom.

Ipak, najviše pozornosti hrvatska bi javnost trebala obratiti na dvije zamke koje sa sobom nosi ovako formulirano referendumsko pitanje. Riječ je o odnosu referendumske inicijative prema pitanju dvostrukog biračkog prava srpske manjine u Hrvatskoj ali i diskriminatorskim odrednicama Ustava i izbornog zakona prema hrvatskom iseljeništvu.

To su ujedno i ključne sumnje zbog kojih mnogi vide sličnost između referendumske inicijative koja je medijski zasjenila sve druge teme i političkog svjetonazora aktualnog predsjednika i rodočelnika „nove pravednosti“ Ive Josipovića.

Srpske manjina s dvostrukim pravom glasa

Posljednjih nekoliko godina u dijelu javnosti su se mogle čuti kritike na račun broja Srba u Vladi i Saboru, što je bez bilo kakve sumnje izravna posljedica dvostrukog biračkog prava  politikantski i putem ucjene dodijeljenog srpskoj manjini u Hrvatskoj. Takve kritike najčešće su se čule od skupina i pojedinaca  bliskih organizatorima najnovije referendumske inicijativu, pri čemu su kritike išle uglavnom prema HDZ-u.

Međutim, nelogično je jednu stranku optuživati za nešto što je konsenzusom izglasovano u Saboru, a bilo je od strane Vesne Pusić, Ive Josipovića i Zorana Milanovića prethodno uvjetovano ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Ne želeći ulaziti  u nagađanja  o tome da li je tadašnja predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor popustila ucjenama zbog prevelike želje da kao potpisnica ugovora o ulasku Hrvatske u EU postane dio povijesti, zbog čega je zanemarila sve negativne posljedice koje će dugoročno nastupiti po stranku na čijem je čelu, šteta je počinjena.

Stranke lijeve Kukuriku koalicije , odnosno SDP, HNS, IDS, i njihovi partneri, na svojim su listama za protekle izbore imali dosta veliki broj predstavnika srpske manjine, što je uz trojicu njihovih sunarodnjaka biranih na manjinskim listama doveli do prevelike zastupljenosti Srba u Hrvatskom saboru u odnosu na njihovo participiranje u ukupnom broju stanovnika. Naravno, slijedom takvog razvoja događaja, nešto se slično dogodilo i kod sastavljanja Kukuriku Vlade, pa je broj Srba u izvršnoj vlasti debelo premašivao postotak Srba u ukupnom pučanstvu Hrvatske., što je na svoj način slikovito primijetio čak i jedan Zdravko Mamić, zbog čega je prenoćio u pritvoru.

Objektivni promatrači političkih prilika jednoglasni su u ocjenama  da je konzumiranje dvostrukog  biračkog prava koje Srbi imaju u Republici Hrvatskoj nešto potpuno licemjerno  i potpuno neodrživo, što će dugoročno gledano imati iznimno štetne posljedice za hrvatski narod i Državu.

Međutim,  to nije smetnja jedino aktualnoj SDP-ovoj vlasti i predsjedniku Josipoviću, a na žalost niti inicijativu „U ime obitelji“ koja ne samo da nema ništa protiv te vrlo opasne činjenice, nego je otišla toliko daleko da je ovom referendumskom inicijativom spremna od naroda dobiti blagoslov za SDP-ovu ucjenu u Saboru.

Žele „cementirati“ ograničenja nametnuta hrvatskom iseljeništvu

Od samog početka višestranačja u Hrvatskoj, stranke ljevice su bile veliki protivnici biračkog prava za hrvatske državljane s prebivalištem u inozemstvu. Pravdajući to različitim, uglavnom neuvjerljivim a često i protuustavnim, razlozima zapravo su nastojali  ograničiti utjecaj  brojnog hrvatskog iseljeništva koje u najvećoj mjeri nije prošlo partijsko ispiranje mozga u bivšoj državi.

Na isti način odnosili su se prema hrvatskim državljanima s prebivalištem u BiH. Poručujući im da svoja prava realiziraju u Sarajevu i Banja Luci, prepuštali su ih majorizaciji i asimilaciji brojnijih naroda koji tamo žive. U takvu političku  retoriku „upecao“ se svojedobno i Sanader-Kosoričin „demokratizirani“ HDZ, čija su tadašnja „demokratska“ dostignuća zdušno hvalili Stjepan Mesić, Budimir Lončar, Ivica Račan, ili novinarska pera poput Butkovića, Plešea, Pilsela i njima sličnih. Potpuno na isti način kako današnja „demokratska“ dostignuća Davora Ive Stiera hvali aktualni predsjednik Ivo Josipović.

Upravo takva politika dovela je i do ucjene Vesne Pusić i Ive Josipovića po pitanju ustavnih promjena  u kojima je srpska manjina dobila dvostruko pravo glasa, dok je  brojno hrvatsko iseljeništvo svedeno na svega tri predstavnika u Saboru. Istodobno, održavanje izbora izvan RH ograničeno je isključivo na diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske, što je klasični primjer pokušaja ograničavanja temeljnih ljudskih prava.

Činjenica je da se kao i po pitanju uvođenja dvostrukog biračkog prava Srbima, i po ovom pitanju kritike čuju isključivo na račun HDZ-a, a nikako na račun tadašnje predsjednice Jadranke Kosor, ili pogotovo Ive Josipovića ili Vesne Pusić koji su sustavno insistirali na ograničavanju prava hrvatskog iseljeništva, posluživši se u konačnici i golom ucjenom.

Zanimljivo je, vrlo znakovito i politički jako opasno da inicijativa „U ime obitelji“ ne samo da ovo pitanje nije sagledala u kontekstu otvorenog diskriminiranja jednog djela hrvatskih građana, nego ga nije niti navela u svom vrlo široko formuliranom referendumskom pitanju. Umjesto toga u javnosti se čuju ocjene kako je to posljedica „vladavine HDZ-a“, što je jasan pokazatelj stvarnih ciljeva.

Sličnost između gosp. Stockingera i gđe. Markić

Bolji poznavatelji ustavne materije skloni su vjerovanju da to nije niti malo slučajno. Sudeći prema njihovom tumačenju ovo pitanje u slučaju prolaska najnovije referendumske inicijative će ostati na duži vremenski period  cementirano u ustavu. Jedini način promjene ovog pitanja u budućnosti bio bi novi izlazak na referendum i  izjašnjavanje o temeljnim pravima jednog djela hrvatskih državljana.

Politički analitičari skloni su vjerovanju kako sve ovo nije nimalo naivno niti slučajno. Upozoravajući kako se sve ovo događa u trenucima kada novo vodstvo HDZ-a na čelu s Tomislavom Karamarkom najavljuje spektar političkih poteza i novu politiku prema BiH, analitičari ukazuju na vrlo veliku mogućnost kako je najnovije referendumsko pitanje zapravo pokušaj zaustavljanja povratka na temelje Tuđmanove politike u čije je vrijeme u Hrvatskom državnom saboru sjedilo 12 zastupnika hrvatskog naroda.

Sumirajući rečeno nameće se bojazan da organizatori najnovije referendumske inicijative nisu uopće sagledali sve posljedice i zamke koje mogu uslijediti nakon aktivnosti u koje su ishitreno, pompozno  i  vrlo brzopleto krenuli.

Ovih dana sam čuo jedan zanimljiv komentar na tu temu. Komentirajući događanja oko referenduma, kolega mi u šali reče kako ga gđa. Željka Markić neodoljivo podsjeća na Tomislava Stockingera.

-Kako to misliš? – upitah ga po malo začuđeno.

-Lijepo! Jedno i drugo su u ruke dobili gotov materijal. On „Barbiku“ a ona referendumsko pitanje s planom aktivnosti – pojasni mi poslovično dobro informirani kolega šeretski se smješkajući.

Josip Zdunić/hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Stier: Jača utjecaj Rusije i Turske u BiH

Objavljeno

na

Objavio

O važnosti izbora za BiH te o budućnosti zemlje nakon njih, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvogovorili su bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Davor Ivo Stier te međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Što se tiče kampanje za izbore u BiH nadate se najboljem, a situacija je vrlo teška i napeta. Pritisci sa svih strana su veliki. Jugoistočna Europa, a BiH pogotovo su arena međunarodnog nadmetanja nekih puno većih aktera nego što su sami sudionici izbora u BiH. To se vidi iz međunarodne prisutnosti i iz razine napetosti. Izbori su i inače, ne samo u BiH, postali nasilniji, kampanje su grublje i žešće, nego prije 10 godina, rekla je u emisiji Hrvatskog radija u Mreži prvog bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Potencirano je nezadovoljstvom pravilima i politizacijom pravila, a onda možda i međunarodnim prisustvom i korištenjem BiH kao područja međunarodnog sukoba, smatra Pusić.

Jasno je da se zadnjih godina jača utjecaj Rusije i Turske u BiH. To su svi uočili pa je i EU počela otvorenije o tome govoriti. Što se tiče incidenata primjerice imali smo slučaj na izborima u Stocu gdje se htjelo se inscenirati određene incidente, a sada je to i na ovim općim izborima.

Dva su elementa ovih izbora. Jedan je mogućnost je institucionalne odnosno ustavne krize – ide se na izbore, a nema novog izbornog zakona. Čak je i sud ukinuo jedan dio izbornog zakona, naložio donošenje novog zakona, no to se nije dogodilo. Može doći do institucionalne krize jer se neće moći konstituirati Dom naroda, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Druga dimenzija izbora važna je s političkog aspekta – novi pokušaj politike koja se predstavlja kao građanska, a u funkciji je centralizma ili unitarizma. to se vidi oko izbora hrvatskog člana predsjedništva. Izglede za pobjedu ima Željko Komšić koji računa na bošnjačke glasove, a ne na hrvatske, da ga izabreru za hrvatskog člana. Kod takozvane građanske opcije u bošnjačkom korpusu se vidi fragmentacija.

SDA ima puno problema, puno je fragmentirana, Radončić se kandidira, i treći koji se kandidira, koji je možda malo u sjeni, Denis Bećirović koji je kandidat SDP-a, a ima veliku potporu vrlo utjecajnih krugova islamske zajednice, a opet bi se predstavio kao neka građanska opcija. Ako bi oni dobili i kod hrvatskog i kod bošnjačkog člana onda bi kompletirali neku poruku koju bi prikazali prema vani kao evo visdite imamo pomak prema Europi. A u biti iza te građanske opcije je stoji unitaristička, centralistička politika. Ustavnom krizom moglo bi se doći do eskalacije i imamo novi pokušaj građanske opcije za koju ćemo vidjeti hoće li ili neće uspjeti, rekao je Stier.

Kampanja u smislu nepravilnosti nije puno drugačija od prethodnih izbornih kampanja u BiH. No ona je puno drugačija nego izbori u okruženju jer tamo nepravilnosti u izbornoj kampanji budu adekvatno sankcionirane. Kad pogledamo nepravilnosti one nisu u BiH adekvatno sankcioniranie. Važno je napomenti da se na izborni dan održava šest vrsta izbora za različite nivoe vlasti i da su birački odbori sastavljeni isključivo od predstavnika stranaka.

Nakon što im se dodijele pozicije u biračkim odborima istima trguju odnosno iste prodaju ili zamjenjuju za mjesta u biračkim odobrima za mjesta u sredinama kojima je to njima interesantno. Ono što se događa da ti isti mahom stranački birački odbori na izborni dan u odsustvu bilo kakvih kontrola vrše manipulacije izbornih rezultata na samim biračkim mjestima, rekla je međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Po prvi puta će se objaviti imena i prezimena te stranačka pripadnost biračkih odbora da se spriječi ta trgovina i da se ne dopusti da jedna stranaka ima većinu u odborima. Također se uvode prozirne glasačke kutije kako bi se spriječilo da se u nju ubaci više glasačkih listića, rekla je Kuratko Pani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari