Pratite nas

Politika

Posljedice referendumske inicijative – dvostruko biračko pravo srpske manjine i diskriminacija hrvatskog iseljeništva bile bi ‘cementirane’

Objavljeno

na

Onog trenutka kada je aktualni predsjednik Ivo Josipović, govoreći o svojim izgledima za još jednim predsjedničkim mandatom, kazao kako nikoga ne treba iznenaditi potpora koju će dobiti na desnici, postalo mi je više nego očito da predizborni predsjednički ciklus sasvim otvoreno kreće prema filigranski precizno planiranim razračunavanjima u sferi specijalnih operacija.

Razmišljajući u tim trenucima što to zapravo znači i kamo bi to sve trebalo otići, došao sam do zaključka da Ivo Josipović i njegov izborni stožer zapravo niti nemaju drugog manevarskog prostora osim onog iz domene  specijalnih operacija.

josipovickolindaoperacijabarbikaPredsjednik Republike u čijem su mandatu sigurnosni i obrambeni aspekti države na čijem je čelu došli na vrlo niske grane, a vanjska politika postala nalik onoj jugoslavenskoj iz druge polovice osamdesetih, svakako će nastojati izbjeći predizborne  rasprave o ovim temama. Kad se tome dodaju katastrofalni rezultati SDP-ove vlade, obilježeni brojnim aferama u kojima su glavne uloge imali Josipovićevi osobni prijatelji i dugogodišnji partijski drugovi, onda se sasvim logičnim čini odabir strategije koja se upravo na političkoj i medijskoj sceni.

Javno obznanjivanje plana „Barbika“, kreiranog u neposrednoj blizini Ive Josipovića a plasiranog preko nekakvih navodnih desničara uposlenih u tijelima državne uprave, bio je prvi jasan pokazatelj kakvu  ćemo vrstu kampanje gledati do konca ove godine.

S partizanima – partizan, s pederima-peder …

Predsjednik koji se izravno ne miješa u bilo što, i koji se tijekom susreta sa različitim svjetonazorskim skupinama ponaša dodvornički, tako da je, kako to slikovito pojasni Slaven Letica, s partizanima – partizan, s književnicima-književnik, s vjernicima-vjernik, s teistima-ateist, s braniteljima-branitelj a s pederima-peder, nekome drugom svjesno i potpuno planirano prepušta određene segmente posla.

Usporedo s izgradnjom takvom imagea u javnosti, glavninu svojih aktivnosti aktualni predsjednik provodi preko medija i razgranatih mreža svog iznimno brojnog i dobro plaćenog savjetničkog tima. Preko te dvije ključne poluge, gdje svakako ključnu ulogu igraju ostaci mreže Josipa Perkovića, aktualni je predsjednik  sve podredio jednom cilju – drugom predsjedničkom mandatu.

Simbiozom ovih dviju udarnih poluga  moći na hrvatskoj je javnoj  sceni pokrenut cijeli niz specijalnih operacija, uključujući i dobro poznati Lex Perković, operaciju „Barbika“,  jačanje opcije trećeg puta i mnoge druge.

I najnoviju referendumsku inicijativu „U ime obitelji“ svakako treba staviti u taj isti kontekst, bez obzira što mnogi ne žele niti čuti za takvu poveznicu. Da je cijela priča s najnovijom referendumskom inicijativom osmišljena kao veo koji će pokušati „zamračiti“  bilo kakvu raspravu  o dosadašnjem mandatu Ive Josipovića bilo je logično već kod odabira timinga za prikupljanje potpisa.

Josipovićevi lobisti naklonjeni Željki Markić

Iznenadno i potpuno otvaranje medija kojima upravljaju Ninoslav Pavić, Goran Radman, Ivan Tolj, ili njemački ljevičarski RTL, prema „novoj čelnici desnice“ Željki Markić, drugi je ključni pokazatelj na temelju koga se može doći do zaključka od kud se upravlja procesima sve upornijeg  stvaranja „novog lidera desnice“.

Referendumsko pitanje sročeno na način da se izravne političke takmace optuži za liderstvo, istodobno se na sve načine pokušavajući probiti u poziciju novog čimbenika  i vođu tzv. trećeg puta, koga je Josipović već ranije „mesijanski“ najavio, također je vrlo bitan dokaz od kud ideja za jednim ovakvim potezom.

Ipak, najviše pozornosti hrvatska bi javnost trebala obratiti na dvije zamke koje sa sobom nosi ovako formulirano referendumsko pitanje. Riječ je o odnosu referendumske inicijative prema pitanju dvostrukog biračkog prava srpske manjine u Hrvatskoj ali i diskriminatorskim odrednicama Ustava i izbornog zakona prema hrvatskom iseljeništvu.

To su ujedno i ključne sumnje zbog kojih mnogi vide sličnost između referendumske inicijative koja je medijski zasjenila sve druge teme i političkog svjetonazora aktualnog predsjednika i rodočelnika „nove pravednosti“ Ive Josipovića.

Srpske manjina s dvostrukim pravom glasa

Posljednjih nekoliko godina u dijelu javnosti su se mogle čuti kritike na račun broja Srba u Vladi i Saboru, što je bez bilo kakve sumnje izravna posljedica dvostrukog biračkog prava  politikantski i putem ucjene dodijeljenog srpskoj manjini u Hrvatskoj. Takve kritike najčešće su se čule od skupina i pojedinaca  bliskih organizatorima najnovije referendumske inicijativu, pri čemu su kritike išle uglavnom prema HDZ-u.

Međutim, nelogično je jednu stranku optuživati za nešto što je konsenzusom izglasovano u Saboru, a bilo je od strane Vesne Pusić, Ive Josipovića i Zorana Milanovića prethodno uvjetovano ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Ne želeći ulaziti  u nagađanja  o tome da li je tadašnja predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor popustila ucjenama zbog prevelike želje da kao potpisnica ugovora o ulasku Hrvatske u EU postane dio povijesti, zbog čega je zanemarila sve negativne posljedice koje će dugoročno nastupiti po stranku na čijem je čelu, šteta je počinjena.

Stranke lijeve Kukuriku koalicije , odnosno SDP, HNS, IDS, i njihovi partneri, na svojim su listama za protekle izbore imali dosta veliki broj predstavnika srpske manjine, što je uz trojicu njihovih sunarodnjaka biranih na manjinskim listama doveli do prevelike zastupljenosti Srba u Hrvatskom saboru u odnosu na njihovo participiranje u ukupnom broju stanovnika. Naravno, slijedom takvog razvoja događaja, nešto se slično dogodilo i kod sastavljanja Kukuriku Vlade, pa je broj Srba u izvršnoj vlasti debelo premašivao postotak Srba u ukupnom pučanstvu Hrvatske., što je na svoj način slikovito primijetio čak i jedan Zdravko Mamić, zbog čega je prenoćio u pritvoru.

Objektivni promatrači političkih prilika jednoglasni su u ocjenama  da je konzumiranje dvostrukog  biračkog prava koje Srbi imaju u Republici Hrvatskoj nešto potpuno licemjerno  i potpuno neodrživo, što će dugoročno gledano imati iznimno štetne posljedice za hrvatski narod i Državu.

Međutim,  to nije smetnja jedino aktualnoj SDP-ovoj vlasti i predsjedniku Josipoviću, a na žalost niti inicijativu „U ime obitelji“ koja ne samo da nema ništa protiv te vrlo opasne činjenice, nego je otišla toliko daleko da je ovom referendumskom inicijativom spremna od naroda dobiti blagoslov za SDP-ovu ucjenu u Saboru.

Žele „cementirati“ ograničenja nametnuta hrvatskom iseljeništvu

Od samog početka višestranačja u Hrvatskoj, stranke ljevice su bile veliki protivnici biračkog prava za hrvatske državljane s prebivalištem u inozemstvu. Pravdajući to različitim, uglavnom neuvjerljivim a često i protuustavnim, razlozima zapravo su nastojali  ograničiti utjecaj  brojnog hrvatskog iseljeništva koje u najvećoj mjeri nije prošlo partijsko ispiranje mozga u bivšoj državi.

Na isti način odnosili su se prema hrvatskim državljanima s prebivalištem u BiH. Poručujući im da svoja prava realiziraju u Sarajevu i Banja Luci, prepuštali su ih majorizaciji i asimilaciji brojnijih naroda koji tamo žive. U takvu političku  retoriku „upecao“ se svojedobno i Sanader-Kosoričin „demokratizirani“ HDZ, čija su tadašnja „demokratska“ dostignuća zdušno hvalili Stjepan Mesić, Budimir Lončar, Ivica Račan, ili novinarska pera poput Butkovića, Plešea, Pilsela i njima sličnih. Potpuno na isti način kako današnja „demokratska“ dostignuća Davora Ive Stiera hvali aktualni predsjednik Ivo Josipović.

Upravo takva politika dovela je i do ucjene Vesne Pusić i Ive Josipovića po pitanju ustavnih promjena  u kojima je srpska manjina dobila dvostruko pravo glasa, dok je  brojno hrvatsko iseljeništvo svedeno na svega tri predstavnika u Saboru. Istodobno, održavanje izbora izvan RH ograničeno je isključivo na diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske, što je klasični primjer pokušaja ograničavanja temeljnih ljudskih prava.

Činjenica je da se kao i po pitanju uvođenja dvostrukog biračkog prava Srbima, i po ovom pitanju kritike čuju isključivo na račun HDZ-a, a nikako na račun tadašnje predsjednice Jadranke Kosor, ili pogotovo Ive Josipovića ili Vesne Pusić koji su sustavno insistirali na ograničavanju prava hrvatskog iseljeništva, posluživši se u konačnici i golom ucjenom.

Zanimljivo je, vrlo znakovito i politički jako opasno da inicijativa „U ime obitelji“ ne samo da ovo pitanje nije sagledala u kontekstu otvorenog diskriminiranja jednog djela hrvatskih građana, nego ga nije niti navela u svom vrlo široko formuliranom referendumskom pitanju. Umjesto toga u javnosti se čuju ocjene kako je to posljedica „vladavine HDZ-a“, što je jasan pokazatelj stvarnih ciljeva.

Sličnost između gosp. Stockingera i gđe. Markić

Bolji poznavatelji ustavne materije skloni su vjerovanju da to nije niti malo slučajno. Sudeći prema njihovom tumačenju ovo pitanje u slučaju prolaska najnovije referendumske inicijative će ostati na duži vremenski period  cementirano u ustavu. Jedini način promjene ovog pitanja u budućnosti bio bi novi izlazak na referendum i  izjašnjavanje o temeljnim pravima jednog djela hrvatskih državljana.

Politički analitičari skloni su vjerovanju kako sve ovo nije nimalo naivno niti slučajno. Upozoravajući kako se sve ovo događa u trenucima kada novo vodstvo HDZ-a na čelu s Tomislavom Karamarkom najavljuje spektar političkih poteza i novu politiku prema BiH, analitičari ukazuju na vrlo veliku mogućnost kako je najnovije referendumsko pitanje zapravo pokušaj zaustavljanja povratka na temelje Tuđmanove politike u čije je vrijeme u Hrvatskom državnom saboru sjedilo 12 zastupnika hrvatskog naroda.

Sumirajući rečeno nameće se bojazan da organizatori najnovije referendumske inicijative nisu uopće sagledali sve posljedice i zamke koje mogu uslijediti nakon aktivnosti u koje su ishitreno, pompozno  i  vrlo brzopleto krenuli.

Ovih dana sam čuo jedan zanimljiv komentar na tu temu. Komentirajući događanja oko referenduma, kolega mi u šali reče kako ga gđa. Željka Markić neodoljivo podsjeća na Tomislava Stockingera.

-Kako to misliš? – upitah ga po malo začuđeno.

-Lijepo! Jedno i drugo su u ruke dobili gotov materijal. On „Barbiku“ a ona referendumsko pitanje s planom aktivnosti – pojasni mi poslovično dobro informirani kolega šeretski se smješkajući.

Josip Zdunić/hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Sabor: Plenkovićevo četiri ‘ne’ Bernardiću

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić u srijedu je, na saborskom ‘aktualcu’, premijera Andreja Plenkovića pitao što je „tajno petljao na sastanku s Orbanom”, je li dogovarao da Mađari u potpunosti preuzmu Inu te da ona ode iz Hrvatske, je li dogovorio zatvaranje sisačke Rafineriju te je li predmet razgovora bio i Hernadi, no Plenković mu je tek kratko uzvratio: „Poštovani zastupniče Bernardić, odgovor je – četiri ne!”

„Nakon najnovijih informacijama da će izmjenama zakona Ina u potpunosti pripasti Mađarima podsjećam Vas da ste prije dvije godine obećali vratiti Inu u hrvatske ruke, no danas je više nego jasno da ste lagali. Isto kao što su lagali i župan Žinić i ministar Marić kada su za potrebu predizborne kampanje 2016. tvrdili da nikada neće dopustiti zatvaranje sisačke Rafinerije, a onaj koji to dopusti više nema što tražiti u hrvatskoj politici, a koliko vidim Vi ste još uvijek u njoj”, prozivao je Bernardić Plenkovića.

Optužio ga je i jer je, kako tvrdi, spreman izdati vitalne hrvatske interese. „Što ste to tajno petljali na sastanku s Orbanom. Jeste li dogovarali da Mađari u potpunosti preuzmu Inu. Jeste li dogovorili zatvaranje sisačke Rafineriju, jeste li dogovorili da kada Mađari u potpunosti preuzmu Inu ona ode iz Hrvatske te je li predmet razgovora bio i Hernardi koji je optužen za davanje mita bivšem predsjedniku HDZ-a i HDZ-ove vlade Ivi Sanaderu upravo zbog preuzimanja Ine”, raščlanio je Bernardić svoje pitanje oko Ine na četiri pitanja.

Prozvani premijer tek mu je kratko uzvratio: „Poštovani zastupniče Bernardić, odgovor je četiri ne!”

Bernardić se potom obrušio na premijera poručivši mu kako će on i njegova vlada ostati upamćeni kao oni koji su tjerali radnike na cestu iz Uljanika, 3. maja, sisačke rafinerije.

Petrov: Dosta ste spašavali, nemojte više

I čelnika Mosta Božu Petrova brinula je sisačka Rafinerija kao i Rafinerija u Rijeci te je premijera pitao tko je i zašto donio odluku o gašenju sisačke Rafinerije. „Gdje će se prerađivati nafta s hrvatskih naftnih polja – u Mađarskoj, BiH ili Srbiji i kako će to utjecati na energetesku neovisnost Hrvatske?”, pitao je Petrov.

Čelnika Mosta također je zanimalo i što se događa s rafinerijom u Rijeci.

„Kad je riječ o Rafineriji Sisak i o Ini, vlada stoji kod svog stava da želi vratiti Inu u hrvatske ruke, a odluke o tome što će biti s rafinerijom Sisak donosi uprava kompanije na temelju poslovne analize”, odgovorio je Plenković.

Niz godina je, kazao je, unutar kompanije analizirano kako da Sisak opstane, ali da se transformira. „Želimo da Ina bude uspješna, profitabilna vertikalno integrirana kompanija koja će osigurati modernizaciju Rafinerije u Rijeci. Želimo da Sisak ostane važno poslovno sjedište Ine, da dobije transformacijskih karakter i proizvodnjom nekih nekih drugih stvari osim Rafinerije… Želimo da sve što kompanija radi bude u duhu razgovora ključnih dioničara – MOL-a i hrvatske države”, nabrajao je premijer.

Sve poslovne odluke, naglasio je, moraju biti utemeljene na analizama, a one to, kako kaže, i jesu. „Naš je cilj da Hrvatska ima opskrbu energenata da nam osigura energetsku sigurnost i zato želimo i projekt LNG na Krku jer samo tako možemo prevenirati neke buduće krize”, zaključio je Plenković.

Petrov nije bio zadovoljan odgovorom te je ironično ustvrdio kako je on bio „elokventan i informativan”, a premijeru je, parafrazirajući scenu iz vatrogasne vježbe na Mjesnoj zajednici u seriji ‘Malo misto’, vladi poručio: „Dosta ste spašavali, nemojte više, jer će kompletan narod uteći u Irsku”.

„Pokušao sam se prisjetiti po čemu će ostati upamćeni ova vlada – brodogradnja je u stečaju, Rafinerija u Sisku je pred gašenjem, u 100-postotnom vlasništvu će biti Mađari glede Ine, a umalo ste nabavili i F16”, rekao je Petrov.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Esih: Vrlo je izvjesno da budem nositeljica liste za EU izbore

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Neovisnih za Hrvatsku Bruna Esih dala je 11. siječnja 2019. intervju za Jutarnji list i najavila izlazak NHR-a na skorašnje izbore za Europski parlament.

Hoće li Neovisni za Hrvatsku na izbore za Europski parlament izaći samostalno ili u koaliciji? Hoćete li biti nositeljica liste? Pretpostavljamo da će na listi biti i Zlatko Hasanbegović, hoćete li vi i/ili on ako osvojite mandat otići u Bruxelles na zastupničko mjesto u Parlamentu ili ćete ostati u Saboru, a u Bruxelles poslati nekoga drugoga s liste?

– NHR se ozbiljno priprema za EU izbore na koje, po svemu sudeći, izlazimo samostalno, jer nastojanja da dođe do okupljanja i zajedničkog nastupa suverenističkih snaga zasad nisu urodila plodom. Iako to ne isključuje moguću suradnju sa srodnim grupacijama, smatramo da je samostalan izlazak važan jer su svaki izbori, između ostalog, najbolji način za odmjeravanje stvarne snage, odnosno uporišta u biračkom tijelu. Ovi će izbori ujedno biti i pokazatelj odnosa birača prema dosadašnjoj Plenkovićevoj svjetonazorskoj politici koja je umnogome obilježena upravo onim što on naziva ‘europskim mainstream politikama’, a ustvari je u potpunosti slijep na mijenjanje europskih smjerova.
Na temelju povratnih informacija s terena vrlo je izvjesno da je budem nositeljica liste. Listu ćemo objaviti na vrijeme, a tko god od nas otišao u Bruxelles, bila to ja, Hasanbegović ili netko treći, dosljedno će predstavljati viziju NHR-a u Europskom parlamentu.

Koje teme ćete nametati u kampanji za euroizbore? Koji rezultat ciljate?

– Teme su raznolike i, iako europske, možda su više nego ikad od nacionalne važnosti, jer već bolujemo od izravnog utjecaja nadnacionalne europske birokracije prema suverenim europskim nacijama. Teme su stoga negiranje tog suvereniteta putem nadzakona, središnjih banaka i zajedničke valute, a osobito stvaranje i održavanje stanja u kojem postoji Europa dviju brzina, pri čemu se nas stavlja u one manje vrijedne.

Tema je zasigurno i sigurnost državnih granica potaknuta novim migrantskim valom, kao i nametanje migrantskih kvota. Zbog katastrofalne politike “otvorenih vrata” Angele Merkel svjedoci smo kako se čitava Europa pretvara u taoca njemačke politike.

Očekujemo dobar rezultat na izborima – radi se sasvim sigurno o osvajanju jednog mandata – jer smo i nastali zauzimanjem čvrstoga stava u obrani interesa vlastite države i nacije, nasuprot europskim dodvoricama. Neka Juncker štipa onoga tko mu to dopušta, ali mi nećemo dopustiti da to čini Hrvatskoj.

Kako komentirate promjenu političkog smjera predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović?

– Početi s inicijativom Tri mora, a završiti na Plenkovićevim balkanskim inicijativama… Nažalost, u Hrvatskoj mnogi imaju problem sa zauzimanjem autentičnog političkog stava, a u tom slučaju lako je izgubiti smjer. Građani su predsjednici davali veliku podršku i zasigurno su ti isti ljudi sada zbunjeni nekim njezinim aktualnim odlukama. Ali vrijeme će pokazati što se zapravo u pozadini događa, a ja osobno i u ovom trenutku nemam potrebu tumačiti kakav je nečiji smjer bio, je li svjesno promijenjen ili ga nikada, u smislu čvrstog vođenja politike, nije niti bilo.

Hoće li Neovisni za Hrvatsku imati svog kandidata/kandidatkinju na predsjedničkim izborima ili ćete možda podržati novu kandidaturu aktualne predsjednice? Biste li (i u kojem slučaju) prihvatili kandidaturu za predsjednicu RH? Odnosno, možete li već sada decidirano ustvrditi da se nećete kandidirati za predsjednicu RH?

– Ponavljam, NHR je nastao s jasnom vizijom države, uvjerenjima i ciljem. Ne mislimo ih mijenjati zbog osobnih ili kratkoročnih i uskih stranačkih probitaka. Ne patimo od potpore bilo koga s političkog spektra, a jednako tako ne mislimo je ni pružati bilo kako, bilo kada i bilo kome. Osim medijskih nagađanja, ne sjećam se da je ijedna stranka, osim par nadobudnih iznimaka, jasno i službeno najavila i predstavila svoga kandidata. Uostalom nije to učinio niti HDZ. Ne znam zašto bismo mi to učinili, pogotovo kada na nas mediji čine pritisak, te neke zainteresirane političke strane, a mi ne sudjelujemo u politici ni prvih ni drugih.

Trenutno se radi o pritiscima na nas i temi koja se nametnula zbog aktualnih događanja na Pantovčaku, a ne zbog približavanja predsjedničkih izbora. To nema nikakve veze s našom politikom nego s određenim političkim okršajima u kojima ne sudjelujemo.

Zastupnici i dalje pretrčavaju u Bandićev klub zastupnika, predsjednik HSS-a obratio se zbog toga i DORH-u. Kako komentirate te prelaske, mislite li i vi da tu ima posla za DORH, odnosno USKOK?

– Predsjednik HSS-a Beljak zaboravlja da je i sam svojevremeno imao problema sa zakonom, baš kao i jedan od njegovih otpadnika. To njihovo zajedničko svojstvo može biti puka slučajnost, pa time manji problem jer, uostalom, on nije jedini koji pokušava zamagliti svoju prošlost. Problem je što tu “sitnicu” uporno prešućuju i mediji istovremeno mu otvarajući prostor kao prvom policajacu države.

Ti prelasci su zapravo koalicija Plenkovićeva HDZ-a i nekadašnje Milanovićeve Kukuriku koalicije, dok je Bandić u tom odnosu jamac materijalne egzistencije. I naravno da bi trebao biti predmet izvida nadležnih institucija. Ali ne samo on. Jer za ulazak u Bandićev klub nije potrebna zakletva Milanu Bandiću, već Plenkoviću, Pupovcu i Vrdoljaku.

Prelazaka je bilo i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, imate li ikakvih saznanja o razlozima i motivima tih prelazaka, između ostalih Bandiću je proračun spasio i glavni tajnik HSS-a Ilija Ćorić.

– Da, i na to smo upozoravali otkako smo najavili da nećemo podržati Bandićev proračun, pa i ranije kada su isti zastupnici kao nominalno dio oporbe, puni ljubavi prema građanima grada Zagreba, dizali ruke za sporne Bandićeve odluke kojima smo mi uskraćivali potporu. Sada su, isključivo zbog naše odluke da istupimo iz skupštinske većine, bili prisiljeni pokazati stvarnu zmijsku narav pred javnošću. Osim Ilije Ćorića iz HSS-a tu su i dvojica dobrotvora iz Kluba HSLS-Sandra Švaljek: Miroslav Polovanec i Jozo Miličević.

Već ranije je Bandićevu klubu prešlo dvoje zastupnika SDP-a. Protiv jednog od tih zastupnika, na temelju rasprave na Antikorupcijskom povjerenstvu, podnesena je i kaznena prijava zbog sumnje na političku korupciju. Zastupnik je priznao da je njegov prelazak već ranije bio kupljen radnim mjestom, odnosno ucjenom. Rasprava s te 2. sjednice povjerenstva, 13. studenoga 2017., kao i priznanje, službeno su snimani! Na to smo upozoravali u više medijskih istupa, ali nikakve reakcije nadležnih institucija nije bilo! Pretpostavljam da smo manje uvjerljivi od Krešimira Beljaka koji u tom segmentu ima određeno iskustvo. Ili je sve oko tih izvida običan igrokaz, jer – USKOK do dan danas nije pozvao članove tog povjerenstva niti je zatražio tonski zapis! Tako se ne vodi istraga koja se doista želi voditi!

Gradonačelnik Milan Bandić je u utorak razriješio Anu Lederer s funkcije pročelnice Ureda za kulturu. Molimo vas da nam i to prokomentirate i odgovorite je li itko od Neovisnih za Hrvatsku ostao na bilo kojoj funkciji u zagrebačkoj Gradskoj upravi nakon što ste se razišli s Bandićem?

– Ovo što je Milan Bandić danas učinio govori samo za sebe o njegovom poimanju i držanju do procedura i zakona. Po potrebi. Nama to i nije neko iznenađenje, ali bilo bi poželjno da objasni javnosti kako se to proceduralni natječajni propust Grada utvrdi tek nakon šest mjeseci?! Naravno, radi se o čistoj izmišljotini, pa ne isključujem da će gospođa Lederer zbog toga tražiti sudsku zaštitu. Drugih funkcija u Gradskoj upravi Neovisni za Hrvatsku nisu niti imali.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari