Pratite nas

Politika

Posljedice referendumske inicijative – dvostruko biračko pravo srpske manjine i diskriminacija hrvatskog iseljeništva bile bi ‘cementirane’

Objavljeno

na

Onog trenutka kada je aktualni predsjednik Ivo Josipović, govoreći o svojim izgledima za još jednim predsjedničkim mandatom, kazao kako nikoga ne treba iznenaditi potpora koju će dobiti na desnici, postalo mi je više nego očito da predizborni predsjednički ciklus sasvim otvoreno kreće prema filigranski precizno planiranim razračunavanjima u sferi specijalnih operacija.

Razmišljajući u tim trenucima što to zapravo znači i kamo bi to sve trebalo otići, došao sam do zaključka da Ivo Josipović i njegov izborni stožer zapravo niti nemaju drugog manevarskog prostora osim onog iz domene  specijalnih operacija.

josipovickolindaoperacijabarbikaPredsjednik Republike u čijem su mandatu sigurnosni i obrambeni aspekti države na čijem je čelu došli na vrlo niske grane, a vanjska politika postala nalik onoj jugoslavenskoj iz druge polovice osamdesetih, svakako će nastojati izbjeći predizborne  rasprave o ovim temama. Kad se tome dodaju katastrofalni rezultati SDP-ove vlade, obilježeni brojnim aferama u kojima su glavne uloge imali Josipovićevi osobni prijatelji i dugogodišnji partijski drugovi, onda se sasvim logičnim čini odabir strategije koja se upravo na političkoj i medijskoj sceni.

Javno obznanjivanje plana „Barbika“, kreiranog u neposrednoj blizini Ive Josipovića a plasiranog preko nekakvih navodnih desničara uposlenih u tijelima državne uprave, bio je prvi jasan pokazatelj kakvu  ćemo vrstu kampanje gledati do konca ove godine.

S partizanima – partizan, s pederima-peder …

Predsjednik koji se izravno ne miješa u bilo što, i koji se tijekom susreta sa različitim svjetonazorskim skupinama ponaša dodvornički, tako da je, kako to slikovito pojasni Slaven Letica, s partizanima – partizan, s književnicima-književnik, s vjernicima-vjernik, s teistima-ateist, s braniteljima-branitelj a s pederima-peder, nekome drugom svjesno i potpuno planirano prepušta određene segmente posla.

Usporedo s izgradnjom takvom imagea u javnosti, glavninu svojih aktivnosti aktualni predsjednik provodi preko medija i razgranatih mreža svog iznimno brojnog i dobro plaćenog savjetničkog tima. Preko te dvije ključne poluge, gdje svakako ključnu ulogu igraju ostaci mreže Josipa Perkovića, aktualni je predsjednik  sve podredio jednom cilju – drugom predsjedničkom mandatu.

Simbiozom ovih dviju udarnih poluga  moći na hrvatskoj je javnoj  sceni pokrenut cijeli niz specijalnih operacija, uključujući i dobro poznati Lex Perković, operaciju „Barbika“,  jačanje opcije trećeg puta i mnoge druge.

I najnoviju referendumsku inicijativu „U ime obitelji“ svakako treba staviti u taj isti kontekst, bez obzira što mnogi ne žele niti čuti za takvu poveznicu. Da je cijela priča s najnovijom referendumskom inicijativom osmišljena kao veo koji će pokušati „zamračiti“  bilo kakvu raspravu  o dosadašnjem mandatu Ive Josipovića bilo je logično već kod odabira timinga za prikupljanje potpisa.

Josipovićevi lobisti naklonjeni Željki Markić

Iznenadno i potpuno otvaranje medija kojima upravljaju Ninoslav Pavić, Goran Radman, Ivan Tolj, ili njemački ljevičarski RTL, prema „novoj čelnici desnice“ Željki Markić, drugi je ključni pokazatelj na temelju koga se može doći do zaključka od kud se upravlja procesima sve upornijeg  stvaranja „novog lidera desnice“.

Referendumsko pitanje sročeno na način da se izravne političke takmace optuži za liderstvo, istodobno se na sve načine pokušavajući probiti u poziciju novog čimbenika  i vođu tzv. trećeg puta, koga je Josipović već ranije „mesijanski“ najavio, također je vrlo bitan dokaz od kud ideja za jednim ovakvim potezom.

Ipak, najviše pozornosti hrvatska bi javnost trebala obratiti na dvije zamke koje sa sobom nosi ovako formulirano referendumsko pitanje. Riječ je o odnosu referendumske inicijative prema pitanju dvostrukog biračkog prava srpske manjine u Hrvatskoj ali i diskriminatorskim odrednicama Ustava i izbornog zakona prema hrvatskom iseljeništvu.

To su ujedno i ključne sumnje zbog kojih mnogi vide sličnost između referendumske inicijative koja je medijski zasjenila sve druge teme i političkog svjetonazora aktualnog predsjednika i rodočelnika „nove pravednosti“ Ive Josipovića.

Srpske manjina s dvostrukim pravom glasa

Posljednjih nekoliko godina u dijelu javnosti su se mogle čuti kritike na račun broja Srba u Vladi i Saboru, što je bez bilo kakve sumnje izravna posljedica dvostrukog biračkog prava  politikantski i putem ucjene dodijeljenog srpskoj manjini u Hrvatskoj. Takve kritike najčešće su se čule od skupina i pojedinaca  bliskih organizatorima najnovije referendumske inicijativu, pri čemu su kritike išle uglavnom prema HDZ-u.

Međutim, nelogično je jednu stranku optuživati za nešto što je konsenzusom izglasovano u Saboru, a bilo je od strane Vesne Pusić, Ive Josipovića i Zorana Milanovića prethodno uvjetovano ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Ne želeći ulaziti  u nagađanja  o tome da li je tadašnja predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor popustila ucjenama zbog prevelike želje da kao potpisnica ugovora o ulasku Hrvatske u EU postane dio povijesti, zbog čega je zanemarila sve negativne posljedice koje će dugoročno nastupiti po stranku na čijem je čelu, šteta je počinjena.

Stranke lijeve Kukuriku koalicije , odnosno SDP, HNS, IDS, i njihovi partneri, na svojim su listama za protekle izbore imali dosta veliki broj predstavnika srpske manjine, što je uz trojicu njihovih sunarodnjaka biranih na manjinskim listama doveli do prevelike zastupljenosti Srba u Hrvatskom saboru u odnosu na njihovo participiranje u ukupnom broju stanovnika. Naravno, slijedom takvog razvoja događaja, nešto se slično dogodilo i kod sastavljanja Kukuriku Vlade, pa je broj Srba u izvršnoj vlasti debelo premašivao postotak Srba u ukupnom pučanstvu Hrvatske., što je na svoj način slikovito primijetio čak i jedan Zdravko Mamić, zbog čega je prenoćio u pritvoru.

Objektivni promatrači političkih prilika jednoglasni su u ocjenama  da je konzumiranje dvostrukog  biračkog prava koje Srbi imaju u Republici Hrvatskoj nešto potpuno licemjerno  i potpuno neodrživo, što će dugoročno gledano imati iznimno štetne posljedice za hrvatski narod i Državu.

Međutim,  to nije smetnja jedino aktualnoj SDP-ovoj vlasti i predsjedniku Josipoviću, a na žalost niti inicijativu „U ime obitelji“ koja ne samo da nema ništa protiv te vrlo opasne činjenice, nego je otišla toliko daleko da je ovom referendumskom inicijativom spremna od naroda dobiti blagoslov za SDP-ovu ucjenu u Saboru.

Žele „cementirati“ ograničenja nametnuta hrvatskom iseljeništvu

Od samog početka višestranačja u Hrvatskoj, stranke ljevice su bile veliki protivnici biračkog prava za hrvatske državljane s prebivalištem u inozemstvu. Pravdajući to različitim, uglavnom neuvjerljivim a često i protuustavnim, razlozima zapravo su nastojali  ograničiti utjecaj  brojnog hrvatskog iseljeništva koje u najvećoj mjeri nije prošlo partijsko ispiranje mozga u bivšoj državi.

Na isti način odnosili su se prema hrvatskim državljanima s prebivalištem u BiH. Poručujući im da svoja prava realiziraju u Sarajevu i Banja Luci, prepuštali su ih majorizaciji i asimilaciji brojnijih naroda koji tamo žive. U takvu političku  retoriku „upecao“ se svojedobno i Sanader-Kosoričin „demokratizirani“ HDZ, čija su tadašnja „demokratska“ dostignuća zdušno hvalili Stjepan Mesić, Budimir Lončar, Ivica Račan, ili novinarska pera poput Butkovića, Plešea, Pilsela i njima sličnih. Potpuno na isti način kako današnja „demokratska“ dostignuća Davora Ive Stiera hvali aktualni predsjednik Ivo Josipović.

Upravo takva politika dovela je i do ucjene Vesne Pusić i Ive Josipovića po pitanju ustavnih promjena  u kojima je srpska manjina dobila dvostruko pravo glasa, dok je  brojno hrvatsko iseljeništvo svedeno na svega tri predstavnika u Saboru. Istodobno, održavanje izbora izvan RH ograničeno je isključivo na diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske, što je klasični primjer pokušaja ograničavanja temeljnih ljudskih prava.

Činjenica je da se kao i po pitanju uvođenja dvostrukog biračkog prava Srbima, i po ovom pitanju kritike čuju isključivo na račun HDZ-a, a nikako na račun tadašnje predsjednice Jadranke Kosor, ili pogotovo Ive Josipovića ili Vesne Pusić koji su sustavno insistirali na ograničavanju prava hrvatskog iseljeništva, posluživši se u konačnici i golom ucjenom.

Zanimljivo je, vrlo znakovito i politički jako opasno da inicijativa „U ime obitelji“ ne samo da ovo pitanje nije sagledala u kontekstu otvorenog diskriminiranja jednog djela hrvatskih građana, nego ga nije niti navela u svom vrlo široko formuliranom referendumskom pitanju. Umjesto toga u javnosti se čuju ocjene kako je to posljedica „vladavine HDZ-a“, što je jasan pokazatelj stvarnih ciljeva.

Sličnost između gosp. Stockingera i gđe. Markić

Bolji poznavatelji ustavne materije skloni su vjerovanju da to nije niti malo slučajno. Sudeći prema njihovom tumačenju ovo pitanje u slučaju prolaska najnovije referendumske inicijative će ostati na duži vremenski period  cementirano u ustavu. Jedini način promjene ovog pitanja u budućnosti bio bi novi izlazak na referendum i  izjašnjavanje o temeljnim pravima jednog djela hrvatskih državljana.

Politički analitičari skloni su vjerovanju kako sve ovo nije nimalo naivno niti slučajno. Upozoravajući kako se sve ovo događa u trenucima kada novo vodstvo HDZ-a na čelu s Tomislavom Karamarkom najavljuje spektar političkih poteza i novu politiku prema BiH, analitičari ukazuju na vrlo veliku mogućnost kako je najnovije referendumsko pitanje zapravo pokušaj zaustavljanja povratka na temelje Tuđmanove politike u čije je vrijeme u Hrvatskom državnom saboru sjedilo 12 zastupnika hrvatskog naroda.

Sumirajući rečeno nameće se bojazan da organizatori najnovije referendumske inicijative nisu uopće sagledali sve posljedice i zamke koje mogu uslijediti nakon aktivnosti u koje su ishitreno, pompozno  i  vrlo brzopleto krenuli.

Ovih dana sam čuo jedan zanimljiv komentar na tu temu. Komentirajući događanja oko referenduma, kolega mi u šali reče kako ga gđa. Željka Markić neodoljivo podsjeća na Tomislava Stockingera.

-Kako to misliš? – upitah ga po malo začuđeno.

-Lijepo! Jedno i drugo su u ruke dobili gotov materijal. On „Barbiku“ a ona referendumsko pitanje s planom aktivnosti – pojasni mi poslovično dobro informirani kolega šeretski se smješkajući.

Josip Zdunić/hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ruža Tomašić srušila plan EK za uvođenje kvota za srdelu i inćun u Jadranu

Objavljeno

na

Objavio

Europski parlament prihvatio je izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu.

Europski parlament usvojio je u utorak izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu.

Izvješće ide protiv prijedloga Komisije o uvođenju drastičnih kvota za srdelu i inćun te predlaže godišnje smanjenje ulova od 4% s 2014. kao referentnom godinom, kao i nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog napora i ograničenja broja ribolovnih dana po plovilu.

Na taj način riblji će se fond postupno obnavljati bez značajnog negativnog socioekonomskog učinka koji bi izazvale kvote, uvjerava hrvatska zastupnica.

Europska komisija snažno je lobirala za kvote koje nije prihvatila nijedna od država članica na koje bi se ovaj višegodišnji plan trebao odnositi.

“Napori Komisije da progura svoja rješenja u Parlamentu išli su toliko daleko da je preko amandmana nekolicine zastupnika u proceduru uputila i “lakšu” verziju koja je sadržavala tzv. escapement strategiju”, tvrdi Tomašić koja je u povredi Poslovnika prije samog glasovanja kritizirala način na koji se Komisija petljala u rad Parlamenta i još jednom pozvala kolege zastupnike da glasuju sukladno volji građana i dionika uključenih u ovaj proces, a ne Komisije.

“Znala sam da će biti tijesno, ali uspjeli smo! Parlament je bio posljednja crta obrane i zahvaljujući napornom radu zaustavili smo štetan prijedlog Komisije koji bi imao devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, industriju prerade, tunogojilišta, ali i priobalne zajednice koje žive od toga.

Ne mogu vjerovati da bi Europska komisija predložila nešto što ima užasno negativne učinke na europsku ekonomiju, smanjuje domaću proizvodnju i dovodi do gašenja poslova, a u isto vrijeme povećava uvoz i jača treće zemlje na štetu država članica. Parlament je tome rekao odlučno ‘ne’ i sad nam slijedi trijalog na kojemu će se tražiti kompromis”, izjavila je zastupnica Tomašić.

Trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta slijedi, a stajališta Hrvatske u njemu će predstavljati upravo članica Odbora za ribarstvo EP-a Ruža Tomašić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Marijana Petir: Bojim se da nakon Kreše Beljaka od HSS-a neće ostati ništa

Objavljeno

na

Objavio

Europarlamentarka Marijana Petir komentirala je za N1 televiziju europske izbore koji će se dogoditi u svibnju, a osvrnula se i na stanjeu svojoj bivšoj stranci HSS-u.

Hoće li Manfred Weber nastaviti politiku Angele Merkel?

Prije svega, on nije izabran da nastavi politiku Angele Merkel niti ona simbolizira jedinstveno mišljenje EPP-a. EU se i dalje sastoji od 28 država članica. On predsjeda najvećom grupom u EP-u i uspjeva sve dovesti na isti kolosijek.

Rekla bih da je čovjek dijaloga i da nastoji pokazati da svi zajedno jesmo na istom putu i da zajedno trebamo doći do cilja. Njegova politika ne može se preslikati na ono što smo imali prilike vidjeti od Angele Merkel.

Veseli me što prepoznaje naše razlike i da bi trebalo maknuti one koje nas udaljavaju. Obećao je raditi na tome da svi budu jednaki. Važno je reći i da on govori vrlo otvoreno o potrebi očuvanja kršćanskih korijena EU-a.

Hoćete li još jednom sudjelovati na izborima? 

Bili smo koalicija i na toj listi sam bila na petom mjestu i osvojila 43.000 preferencijalnih glasova. Bit ću predstavnica EPP-a bez obzira na okolnosti u Hrvatskoj. Naš izborni zakon dopušta različite modele i uz ljude koji dijele moje vrijednosti i ako se odlučim za kandidaturu mogu ponoviti rezultat.

Jeste li razgovarali s HDZ-om?

U tom smislu nisam imala nikakvu komunikaciju ni s Plenkovićem ni s HDZ-om. U našem izbornom zakonu postoje mogućnosti izlaska sa stranačkom listom, koalicijskim modelima ili model neovisnog kandidiranja. Sasvim sigurno, ako ću se kandidirati ću biti kandidat EPP-a.

HSS i Amsterdamska koalicija?

Mislim da je HSS nažalost sam sebi pomrsio račune. Beljak je 2016. potpisao koaliciju s SDP-om i on sada ulazi u novu koaliciju, pitanje je koliko oni glasova od istinskih HSS-ovaca mogu dobiti.

Beljak je srozao stranku na nekoliko tisuća članova izbacio je ljude koji su zapravo dobivali izbore. Vlada veliko nezadovoljstvo njegovim pristupom politici i faraonskim sustavom. Čudi me da Ministarstvo uprave nije poduzelo nikakve radnje protiv njegovih poteza.

Vidite li se u budućnosti u HSS-u?

HSS je uvijek bio moj prvi izbor, nikad nisam mijenjala svoje boje. Iz HSS-a nisam otišla dobrovoljno, ali bojim se da nakon vladavine Kreše Beljaka od HSS-a neće ostati ništa.

 

Marijana Petir za Kamenjar – BELJAK MORA OTIĆI

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari