Pratite nas

Pregled

Posljednji dan suđenja Mustaču i Perkoviću u ovoj godini

Objavljeno

na

Posljednji ovogodišnji dan suđenja Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču pred Visokim zemaljskim sudom u Münchenu protekao je saslušanjem Drage Gašpara i Jandre Vučaka, hrvatskih emigranata koji su se zatekli u Pratesovom stanu na dan kada je pronađeno tijelo Stjepana Đurekovića i izjavama visokog policijskog službenika Schinkea.

Sudac Dauster Mustaču pri pregledu fotografija: ‘Prijatno’

Današnje ročište započelo je pregledom potresnih i uznemirujućih fotografija za sudskim stolom. Pozivajući optužene Perkovića i Mustača da priđu stolu i pogledaju fotografije, sudac Dauster, koji je neko vrijeme proveo i kao sudac u Bosni i Hercegovini, pozvao je Mustača da priđe i u jednom času mu rekao: Prijatno.

Nakon toga, razgledane su i fotografije krivotvorene razglednice sa fotografijama spomenika hrvatskim žrtvama na Bleiburgu i Stjepana Đurekovića kojima je UDBa, u pripremi ubojstva, pokušala kompromitirati Đurekovića prikazujući ga kao osobu koja i najveće hrvatske svetinje pokušava iskoristiti radi zarade. Konačno, pročitani su i neki tekstovi u kojima je dan prikaz hrvatske naftne kompanije INA.

Drago Gašpar svjedočio je da je Krunoslava Pratesa upoznao preko dr. Ivana Jelića 1981. godine kada je došao u Njemačku i zatražio politički azil. Njegovi kontakti s Pratesom bili su prilično površni iako je i Gašpar bio član Hrvatskog narodnog odbora na čijem je čelu bio dr. Ivan Jelić. Prema riječima svjedoka, kada bi postojala potreba za neki ozbiljan razgovor redovito bi se obraćao dr. Jeliću, a ne Pratesu.

Dan kada je pronađeno tijelo Stjepana Đurekovića

Opisujući 29. srpnja 1983. godine, dan kada je pronađeno tijelo ubijenog Stjepana Đurekovića, Gašpar se prisjetio da je za ubojstvo Stjepana Đurekovića saznao iz telefonskog poziva hrvatskog emigranta Kegalja, dok je bio u društvu Jandre Vučaka i Stjepana Duje u jednom minhenskom restoranu. Kako se slična vijest o ubojstvu Đurekovića u Frankfurtu proširila i nekoliko tjedana ranije, odmah su krenuli u Geretsried, mjesto pored Münchena gdje je bilo sjedište HNO, te gdje su stanovali dr. Ivan Jelić i Krunoslav Prates.

Prates se ponašao kao da se ništa nije dogodilo

Tamo su susreli Pratesa i otišli s njime u njegov stan gdje su čekali dolazak dr. Jelića. Prema Gašparovim riječima, tom prilikom Prates, koji je uvijek izbjegavao bilo kakve odgovore na pitanja, ponašao se uobičajeno. Nije bio nervozan, uznemiren, jednostavno ponašao se kao da se ništa nije dogodilo. Na neki način, Prates je djelovao čudno jer se njegova mirnoća ni na kakav način nije uklapala u događaj. Gašpar se prisjetio da je Hrvoje Jelić prigovorio Pratesu nepojavljivanje na ugovorenom sastanku dan prije, ali se ne sjeća detalja. Dr. Ivan Jelić bio je vrlo utučen zbog ubojstva Stjepana Đurekovića.

Pratesove izjave – standardna taktika UDBe

Sudac Dauster je intervenirao i zaustavio odgovor svjedoka na pitanje državnog odvjetnika Weissa koji je upitao je li Gašpar ili netko drugi od prisutnih, kako je to tvrdio Partes, govorio o potrebi osvete za smrt Stjepana Đurekovića. Sudac je upozorio svjedoka da na ovo pitanje ne mora odgovoriti jer odgovorom na to pitanje može optužiti sam sebe. Svjedok je svejedno izjavio da će odgovoriti na ovo pitanje te dodao da su takve Pratesove izjave standardna taktika UDBe s namjerom da prikažu da smo svi mi protivnici tadašnjeg režima teroristi, a o bilo kakvoj osveti, bez obzira što Prates tvrdio, nije bilo ni riječi.

Opet UDBa, još jedan naš…

Drugi današnji svjedok, Jandre Vučak. izjavio je da je za ubojstvo Stjepana Đurekovića saznao u iz telefonskog poziva vlasniku restorana u kojem je bio s Gašparom. Zajedno su otišli u Gretesried s anmjerom da se susretnu s dr. Jelićem ali su slučajno naletjeli na Pratesa na ulici u Geretsriedu. Prates je u ruci držao sliku Stjepana Đurekovića i rekao im je da će sliku objaviti u novinama. Ponašao se apsolutno normalno, kao da se ništa nije dogodilo i pozvao ih u svoj stan. Tamo je bila još jedna, njima nepoznata osoba za koju im je dr. Jelić kasnije rekao da se zove Ivica Abrlić. Sjeća se riječi dr. Jelića: Opet UDBa, još jedan naš… U stanu su ostali 20 do 30 minuta, pili su alkohol i sve to mu je pomalo mutno jer je dosta popio. Nakon toga su se vratili u Münchena.

Đureković je primio pismo u kojem je pisalo da će ga UDBa ubiti

Vučak je dodao da je 2-3 dana kasnije bio u Wolfrathausenu jer je policija htjela razgovarati s njim. Poslije razgovora policija je pretražila njegov stan, on im je dao izjavu i otišli su. Suštinski nije im imao puno za reći jer je Stjepana Đurekovića susreo samo jednom i to na proslavi 10. travnja 1983. godine i znao je da je Đureković bio direktor u INI. Tada kada su se sreli, Đureković im je pokazao pismo u kojem je stajalo da će biti ubijen od strane UDBe.

Svjedok poznaje Pratesa od 1972. godine od kada je bio i član HNO-a. Viđao ga je rijetko, obično jednom godišnje, u društvu dr. Ivana Jelića, na proslavama i sl. Partesa je uvijek doživljavao kao jednostavno novinara, sve odluke je donosio dr. Jelić.

Kriminalistička analiza – potvrda dosadašnjih saznanja

Ročište je završilo kriminalističkom analizom ubojstva koju je u svom iskazu dao policajac Schinke i tako potvrdio sva dosadašnja saznanja o ubojstvu i svoje pisano izvješće. Posebno je naglasio da je ubojstvo detaljno i pozorno planirano. Ubojice su oružje kojim je izvršeno ubojstvo donijeli sa sobom. Najmanje dvojica ubojica sačekali su Stjepana Đurekovića u garaži dok se za trećega ne može sa sigurnošću reći je li bio od samog početka u garaži ili se drugoj dvojici pridružio dok je Đureković pokušavao pobjeći i tako mu prepriječio put za bijeg. Svjedok je ukazao da se ovakve kriminalističke analize rade procjenom vjerojatnosti pojedinog događaja ili dokaza, te nije moguće sasvim isključiti i drugačije scenarije.

Sudsko vijeće je posebno ispitivalo kako je moguće da su iza ubojica ostali krvavi tragovi obuće na podu garaže dok tragova krvi nema izvan garaže ali Scinke nije mogao dati razumno objašnjenje za to.

Đureković odbio zaštitu jer nije htio privlačiti pažnju

Obrana Josipa Perkovića pokušala je ukazati na to da je Đureković imao poštanski pretinac u Wolfrathausen što je, po mišljenju obrane, u kontradikciji s konspirativnim Đurekovićevim ponašanjem. Schinke se usprotivio ovakvom stavu i rekao da on u tome ne vidi kontradikciju. Obrana je dalje inzistirala na tome da Đureković očito nije osjećao da je u opasnosti jer je odbio policijsku zaštitu. Na to je intervenirao tužitelj Weiss koji je podsjetio da su na suđenju izvedeni dokazi iz kojih je jasno da Đureković nije htio privlačiti dodatnu pozornost na sebe i da je to razlog odbijanja zaštite, što je podržalo i sudsko vijeće.

Wagner je svjedoku predočio alternativni mogući scenarij po kojem su se Stjepan Đureković i ubojice poznavale i zajedno ušle u garažu i otišle u zadnji dio garaže. Tamo je situacija eskalirala i dalje su se stvari dogodile kako je opisao svjedok. Svjedok je na to odgovorio da se to, naravno, ne može sasvim isključiti ali da nije vjerojatno jer bi u tom slučaju bilo razumno očekivati da bi Đureković nekome rekao da je dogovorio takav sastanak s ubojicama.

Ovime je suđenje za ovu godinu završeno. Nastavak slijedi 10. siječnja 2015. godine.

Izvor: Narod.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Željko Glasnović protiv ratifikacije Istanbulske konvencije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Željko Glasnović, facebook

Neovisni saborski zastupnik Željko Glasnović u četvrtak se usprotivio ratifikaciji Instanbulske konvencije jer ona promiče rodnu ideologiju kao novu sekularnu religiju.

Glasnović je na konferenciji za novinare u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora upozorio da se radi o suvremenoj pošasti koja se nameće izvana, a bespogovorno je prihvaća “servilna hrvatska vlast”.

Prema Glasnoviću, u tom su ključni ljudi iz bivšeg sustava koji su zamijenili jednu ideologiju drugom. Ako se tome ne odupremo, ovu zemlju čeka duhovna smrt, poručio je.

Sociolog i politolog Tomislav Sunić istaknuo je da rodna ideologija naglašava kako su rasa, spol i seksualnost tzv. socijalne konstrukcije, pa je o njima pozvana govoriti sociologija, a ne biološke znanosti. Iz toga proizlazi i opasna teza da se identitet i pripadnost naciji može birati kako se želi, kazao je Sunić.

Rodna ideologija neko se vrijeme skrivala iz naziva zdravstvenog odgoja, a sada se pojavljuje kroz Istanbulsku konvenciju. Ona se izražava ezopovskim rječnikom, koji u pravi plan stavlja zaštitu žena, kaže Sunić.

Predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj Ružica Ćavar smatra da država na temelju postojećih zakona treba skrbiti o ustavnim pravima svih ljudi i onemogućiti nasilje nad ženama. Država ne treba biti ni sekularna niti vjernička, nego demokratska, sa snažnim humanističkim načelima.

Kazala je da se Istanbulska konvencija želi nametnuti hrvatskom zakonodavstvu kao nova sekularna ideologija, a kroz nju se perfidno nameće rodna ideologija, što je neka vrsta totalitarizma. (Hina)

Karolina Vidović Krišto za Kamenjar: Tri su ključna aspekta zašto je Istanbulska konvencija neprihvatljiva

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Damir Krstičević: Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ K. Brigljević

Područje jugoistoka Europe i dalje je nestabilno, a za jačanje sigurnosti potrebna je veća sinergija institucija unutar države, kao i jača suradnja između zemalja, istaknuo je u četvrtak ministar obrane Damir Krstičević na otvaranju konferencije “Sigurnosni izazovi za Europu” koja se održava u Zagrebu u organizaciji RACVIAC-a i Zaklade Konrad Adenauer.

Cilj ove pete po redu konferencije o sigurnosti je s geopolitičkog stajališta razmotriti sadašnje i buduće sigurnosne izazove i prijetnje za zemlje jugoistočne Europe, kao i mogućnost prevencije istih, imajući u vidu postojeće sigurnosne procjene NATO saveza i vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije, stoji u opisu tog dvodnevnog skupa.

“Europa je danas puno drugačija nego što je bila prije samo nekoliko godina”, rekao je u uvodnom govoru ministar obrane i potpredsjednik vlade Damir Krstičević.

Ministar trenutnim sigurnosnim trendovima u Europi smatra rast nestabilnosti, ubrzane i teško predvidljive promjene, te blisku povezanost unutarnje i vanjske sigurnosti.

Govoreći o sigurnosnoj situaciji na jugoistoku Europe, Krstičević je naglasio kako je po njemu ona i dalje pod utjecajem posljedica raspada Jugoslavije, geopolitičkih interesa na tom području i prelijevanju kriza iz europskog susjedstva.

Situacija je dodatno pogoršana dolaskom novih tehnologija i taktika, ekonomskom nerazvijenošću tih prostora, energetskom ovisnošću, političkim podjelama unutar Europske unije i rastom ekstremističkih ideologija i radikalizama, smatra ministar.

“Na ovom području i dalje nema potpune stabilnosti. Postoje značajna neriješena unutarnja politička pitanja, međuetničke tenzije, sve jači nacionalni i vjerski ekstremizmi, loši ekonomski uvjeti, korupcija unutar državnih institucija i nedostatak konsenzusa o članstvu u euroatlantskim integracijama. Sve to predstavlja izvor pogoršanja sigurnosne situacije”, rekao je Krstičević.

Usprkos tome, ministar naglašava kako je suradnja između država jugoistoka Europe jako dobra.

“U utorak je u Zagrebu bila ministrica obrane Makedonije, prije nekoliko mjeseci ministri obrane Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a idućeg četvrtka idem u Ohrid gdje se održava sastanak ministara obrane Američko-jadranske inicijative. Intenzivno surađujemo u korist mira, stabilnosti i sigurnosti na ovom području”.

Govoreći o Europi općenito, najveće prijetnje njezinoj sigurnosti za Krstičevića su terorizam i ilegalne migracije.

“Ključno je pitanje kako integrirati izbjeglice, kao i drugu generaciju migranata, kako oni ne bi postali članovi izoliranih zajednica u kojima bujaju kriminalne aktivnosti”.

Istaknuo je kako je Hrvatska zbog tih prijetnji prilagodila svoju Strategiju nacionalne sigurnosti i donijela Zakon o sustavu domovinske sigurnosti kako bi se stvorila bolja sinergija između svih uključenih institucija i stvorio koordiniran sustav.

Na međunarodnoj razini potrebno je jačanje bilateralnog i multilateralnog dijaloga i suradnje, a NATO savez, Europska unija i OESS daju dobre okvire za to, zaključio je ministar.

Prvog dana konferencije održavaju se dva panela, “Suvremeni sigurnosni izazovi za Jugoistočnu Europu” i “Terorizam – podrijetlo i učinak”, dok je drugi dan zamišljen kao znanstveni forum na kojem će predstavnici akademske zajednice i stručnjaci iz vladinih i nevladinih organizacija i institucija raspravljati o lekcijama naučenim iz migranske krize i nekontroliranog kretanja izbjeglica u 2015. i 2016. godini.

Na konferenciji, između ostalih, sudjeluju predstavnici Fakulteta političkih znanosti i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za istraživanje migracija iz Mađarske, njemačkog Federalnog ureda za migracije i izbjeglice, Sveučilišta AKEV iz Turske, Vojne akademije “Gen. Mihailo Apostolski” iz Skoplja i Fakulteta za sigurnosne studije Sveučilišta u Beogradu.

Skup organizira RACVIAC – Središte za sigurnosnu suradnju, institucija osnovana 2000. čiji je cilj promicanje dijaloga i suradnje na području sigurnosti na jugoistoku Europe, te Zaklada Konrad Adenauer povezana s Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel. (Hina)

Damir Krstičević: U ratu odlučnost, u poslu ustrajnost, u politici poniznost

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari