Pratite nas

Kolumne

Poštenje se ne testira, nego iskazuje

Objavljeno

na

Banke namjeravaju kredite podvrgnuti isplativosti sa aspekta dužnika. Što je sa isplativošću nekog kredita iz perspektive banke?

Priopćenja udruge Franak glavni mediji prenose nam na kapaljku, ali zato do Javnosti dopire svaka riječ Zorana Bohačeka iz Hrvatske udruge banaka. Poslovne banke u svojim dopisima dužnicima relativiziraju pravomoćnu presudu VTS-a. Iako je donesena na štetu dužnika! Banke namjeravaju kredite podvrgnuti isplativosti sa aspekta dužnika. Što je sa isplativošću nekog kredita iz perspektive banke?

Banke će predati žalbe i stati pred test poštenja – tako glasi krupno otiskani sažetak redatelja Zorana Bohačeka, nedavno objavljen u Večernjaku. Kako banke stoje ispred nekog testa? Kako se to radi? Iz higijenskih razloga posudite od policije čak osam balona, za test osam bankara, svakog od njih zasebno. Ako je samo jedan bankar pijan, svi su pošteni! Bohačekova ponuda podsjeća na srednjovjekovni test nevinosti.

Nova igra: isplativost

franakBohaček preskače činjenicu da su nama susjedne zemlje pozitivno riješile problem kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku, pa nam nudi jedan zaseban “primjer Austrije gdje je kreditna posrednica prevarila useljeničku obitelj te je osuđena zbog prijevare. No nema odštete, a moguća će biti tek onda kada se vidi je li štete bilo. Jer možda se pokaže da te investicije u japanskom jenu ili švicarskom franku na kraju budu profitabilne. Novac se još vrti i stoga se ne može sada tražiti odšteta. Može se dogoditi da oni na kraju i zarade. To je primjer pravne države.” Jeli Radovan Dobronić trebao osuditi osam poslovnih banaka zbog prijevare? Što je isplativost nekog kredita?

Udruga Franak i prevareni građani u Hrvatskoj (Bohaček slijedi takvu kvalifikaciju) mogu zahtijevati da se u svezi kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku ispita njihova isplativost sa aspekta kreditora. Banke su se debelo osigurale odmah na početku, kroz hipoteke i visoke kamate, čak i za slučaj da tečaj švicarskog franka osjetno padne. Potrebna je odgovarajuća intervencija izvršne vlasti: kuna je bila stabilna, pa bankama pripada očekivana dobit, a za to koliko su ubrale više trebaju smanjiti glavnice kredita – valutna klauzula dozvoljena je kao pozitivna garancija, kao osiguranje za slučaj pada kune! Ako Vrhovni sud presudi u tome smislu, ili Vlada pozitivno iskoristi svoja ustavna i zakonska ovlaštenja, još uvijek imamo beskamatno financiranje banaka od strane dužnika, u proteklom razdoblju. “Može se dogoditi da se tečaj franka vrati na onaj prije krize” – kaže nam Bohaček. Zar je to loše? Tu maske padaju, pa bi pravna država trebala zaštiti svoje građane.

Podjarmljivanje pravne struke

Možemo li očekivati nove šprance za izračune kamata i rata, i korekcije svih znanosti i struka, koje će pogodovati poslovnim bankama? “Na skupu pravnika u Opatiji u svibnju, dakle dva mjeseca prije donošenja odluke (Visokog trgovačkog) suda, razrađeno je u jednom pravnom radu pitanje promjenjive kamatne stope. Presuda (VTS-a) je potvrdila zaključke iz tog rada. U njoj se kaže da promjenjiva kamatna stopa nije ništetna, a ne bavi se ni time kako je pojedinačno primjenjivana, nego samo načelom određivanja promjenjive kamatne stope kako je uneseno u ugovore. Tj. pogrešan je način ugovaranja, ali rezultat ugovaranja nije nužno netočan. Ili, krivom metodom mogli ste doći do pravilnog rezultata. Sud nigdje nije rekao da je došlo do štete.” Dakle, od profesionalno obrazložene presude Radovana Dobronića, do poništavanja iste od strane VTS-a, bez dovoljnog obrazloženja, provedena je prilagodba pravne znanosti i pravne struke, prema željama poslovnih banaka.

Zanimljivo, “direktor Udruge poslovnih banaka” ne zna hoće li banke tražiti reviziju presude Visokog trgovačkog suda na Vrhovnom sudu. Valjda ne razgovara sa šefovima banaka. Ali, pretpostavlja da će se banke žaliti! Bohaček je ničim izazvan sebe stavio na test poštenja. Kakav je vaš dojam? Zna li Bohaček što će banke tražiti? Bohačeka svakako trebamo staviti na neko srednjovjekovno testiranje. Bohaček zapravo izokreće Dobronićevu presudu, u kojoj stoji da banke moraju postupati po savjesti i poštenju. Ta Dobronićeva maksima odnosi se i na razdoblje nakon presude. Primjerice, potrebito je ispitati jesu li banke financirale neki nemoralan pritisak na pravnu struku i pravnu državu. Kao što je farmaceutska industrija sve više u funkciji uništavanja zdravlja, tako je i bankarstvo izgubilo bilo kakav pozitivan smisao.

Je li HNB strana poslovna banka?

Prema Zoranu Bohačeku, ako banke ne prođu test poštenja, opet se mora dokazati da je šteta nastala, a već je uništeno na desetke tisuća dužnika banaka. Možda su neki dužnici stambene kredite potrošili nenamjenski? Znači li to da ih treba kazniti sa udvostručenjem rate? Tko će financirati složene ekspertize za svaki pojedini slučaj? Banke očigledno idu na odugovlačenje procesa, što produbljuje krizu. Negdje oko milijun državljana RH, direktno ili posredno ugroženih s kreditima s valutnom klauzulom u švicarskom franku, ostali su u egzistencijalnoj i investicijskoj slijepoj ulici. Mogu imati najbolje poslovne ideje, ali ne mogu namiriti dovoljno novaca niti za dospjelu ratu. Nije u tijeku samo porobljavanje, nego i bacanje u lance. Posebno je smiješna tvrdnja Bohačeka da bi dužnici platili šest rata manje da je udruga Franak prihvatila ponudu banaka. Linićeva korekcija ZPK-a napravljena je kao djelomično udovoljavanje zahtjevima udruge Franak, u sklopu širih nastojanja da se zahtjevi udruga Potrošač i Franak relativiziraju i odbace.

Bohaček priznaje da su rate kredita narasle iznad 50 posto, ali izbjegava polemiku o valutnoj klauzuli i napuhanim glavnicama, što je najveći problem. Kako se rate kredita mogu napuhati, a cijene i procjene pripadnih stanova prepoloviti? Napuhane rate nemoguće je podmirivati, jer su klijenti početno opterećeni maksimalno, računajući na njihove prihode. Napuhane kredite nemoguće je prebiti, jer se u medijima stalno provodi kampanja za pad cijena stanova, od skoro istih novinara koji su “advokati banaka”, što je sve kreditirane stambene projekte učinilo neisplativim – nije potreban nikakav test isplativosti, osim ako treba poslužiti bankama za novo zamagljivanje očiglednog.

Javila se i Hrvatska narodna banka – potvrdila je kako nije bilo otvorene valutne izloženosti banaka, odnosno da je pokrivenost franka bila u skladu s propisima. Jeli HNB zapravo središnja strana poslovna banka? Jer, banke su isplaćivale svoje klijente u kunama, a ne u francima. Tu je tajna pokrivenosti. Banke se nisu zaduživale u franku, jer su znale da će franak rasti! Sama bankarska manipulacija u svezi te činjenice nameće potrebu da DORH ispita koliko HNB izlazi izvan svojih ustavnih okvira. U kojoj je mjeri “stabilna monetarna politika HNB-a” zapravo okosnica financijske korupcije u ovoj zemlji? Monetarnu samostalnost možemo uspostaviti samo ako pozitivno riješimo pitanje kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku.

Tvrtko Dolić/dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Barbara Jonjić: Crvena banda omogućava Aci emisiju iz godine u godinu…

Objavljeno

na

Objavio

Mirna reintegracija
Taj pojam mi je sam po sebi
Čudo jedno

Obljetnica jon je ovi’ dana

Nu
Ivan Penava reka’ ton prigodon
Kako je Vukovar epicentar puzajuće velikosrpske agresije
Ha
Svaštatićeš
Ne bi ja to baš tako rekla moj Ivane

Meščini
Kako su se oni odavno uspravili
Nit’ više puzu
Nit’ se kriju
Uvik dubu

Sidu jedino kad naša himna svira

Nego
Sve se propeli na zadnje noge
Pa zaskaču
I vrtu repicon
K’o ćuko kad mu sve od ruke iđe

Plenki se raspištoljijo na našega Ivana
Dašta
Pa ‘ko je ikad vidijo da se Plenki rećemo raspištoljijo na nekoga Jovana

Ja nisan

Što se mene tiče
Ima i pravo
On se satraje oko Pupija
A
Svako zeru nađe se ne’ki mudrijaš Hrvat koji mu na Pupija i Srbe urta

Što ni zere nije ured
Zna se
On sunjima najozbiljnije posle sklada
Radi na miru i ustavljanju mržnje
I to u dvi a ne samo u jednoj državi
A manitovi ga davu su nekakvin puzajućin agresijama
Nestalima
Poginulima
Pobunjenima

Ma
Živu u prošlosti i gotovo

Došlo dotlen da Plenkiju ruke i Brkić mora dat

Nisi ti moj Ivane ured
Nit’ u trendu
Nikako
Di su ti brajo heštegovi
Nema u tebe k’o u Bojana – Ja ne mrzin
Nema u tebe k’o u Čovića – Stop mržnji
Sve se nešto okrićeš prošlosti
Pa kopaš grebe i zamećeš smutnju
Umisto da k’o svaki pošteni i kohezivni Hrvat pričaš o budućnosti i EU fondovima u interesu naroda

Saberi se brate zeru
Vakat je
Nisi dugovit u stranki nastaviš li ‘vako
Ne more stranka bit’ taoc jednoga čovika

Jesi ti to smetnijo?

Neboj se
Sitit će te Plenki toga, kad se već sam sitit ne znaš

Lipo ti je Plenki reka’ kako ti ne krojiš politiku hdz-a
Dašta
Istina živa
Tek je triba ovako nadodat pa reć, zeru ušire

– Ti i tak’i ne krojite politiku hdz-a! Krojimo je mi kohezivni!

Jerbo nisi samo ti sporan Ivane
Sporan je i svaki oni koji ti plješće
I svaki oni koji daje prostora tin tvojin zaostalin idejama

Ae
Manitiji ste od oni Pernarovi’ pacijenata
Što se zasiplju vitaminin iz De eM kutijica

Nego
Komšo zvani Rupa u izbornomu zakonu Nan stiže

Vrcon na HTV
Tako čujen
Šta?
Niste čuli za Komšu?
On van je nekako najviše Obuljenka đir Samo iz BiH
Ono, ni’ko ga od Hrvata k’liko se meni čini nije tijo a ni bira
Al eto, baš on se na postolju Hrvata ukaza

Zanimljivo, ne iđe obać’ Plenkiju spornu Bujicu
Nego baš na nespornu državnu televiziju koju naš proračun plaća
Čudo jedno

Aaaaaa ‘ko’no proračun izglasava?
Ih
I ja mislin

Kažu kako će se razgovorit su Acon okolo dva

Ma ne virujen u to niti zere
Očekujen velike prosvjede
Na ti dan
Iste onak’e k’o kad je Aca ima emisije su raznin četnikima ili kad je vriđa
Provinciju neuku i Domovinski rat
Gorilo sve od prosvjeda

Cila baza našega hdz-a digla se u taj vakat na noge pa oplela po njemu
Odman mu emisiju vjerodostojno makli
Zavidila
A vratijo je tek sdp
Ae
‘Taćeš
HDZ makne, SDP vrati
Crvena banda omogućava Aci emisiju
Iz godine u godinu
Ne more tute HDZ, neka se trsi
Baš ništa

Već vidin
Gotov je Komšo kad ga se Plenkijevi Pretorijanci dočepaju
Zna se kako oni nikako ne podnosu kad se ne poštuje volja naroda
Ništa nji’ ne ljuti k’o to

Ako ništa drugo
Skočit će oni barenko nekon
Prosvjednon noton
Samo ne znan oće li ta nota bit’ polovinka ili četvrtinka
‘Oće’l bit’ povisilice prid njon il’ snizilice

Vrime će pokazat’ ‘oće li bunt bit’ našaran heštegon na tviteriću
Ili statuson na fejsu

Uglavnon, čut će se gusle

A Komšo će pobić glavon brez obzira
Brzin vlakon za uru u Split
Pa unda
Morskin puton kući
Plovit će kruzeron iz Splita u međunarodnu luku Neum
Bit’ će to uplovljavanje
U bobu
Prvi red stabala popilat će se za te zgode
Poradi bolje vidljivosti cile te razvedene obale
Pa će unda Komšo nabacit selfi su onin prvin stupon u moru
Tako da ima šta pokazat svojin gazdama u Sarajevu
Ae
Znade on kako njizi ništa na svitu ne veseli k’o naš most u izgradnji

Eto, tako će Komši u Zagrebu bit’
Tako il’ nikako

Ako i’ko,
Plenki i njegova Vlada znaju skočit’ za svoj narod

I ne sikiran se kad to znaden
Ni za Vukovarce
Ni za Hrvate u BiH
Ni za se’

Pridala san sve Plenkiju u ruke
Tamo je najsigur’ije

Lipo naš narod kaže
Daj dite materi
I sve ured

Pa ja lipo na lašnje teme
Cenin od smija
Doklen čitan šta naša Mirela Holy piše
Ona Oraj gospoja
Ona, što je moj svekar koludricon zove

Mirelu sikiraju diviji gudini
Lov
I biskupi
Pa unda
Uspoređuje divije gudine i malešnu dicu
Ono, živa bića njoj su baš sva ista
I maovina i dite
Ubit dite i izist list salate
Po njoj
Isto je

A meni palo na pamet
Kako bi vrvo bilo
Komšu i Mirelu metnit
Na naslovnicu Novosti

Uparit nekako ta dva lipa, topla, urbana pogleda

Jerbo kako san na novo s’vatila
Nakon onoga derneka SNV
Novosti u biti samo promiču kršćansku satiru

To in je na prvomu mistu

Tek na drugomu mistu in je pokazivanje ljubavi prema Državi u kojoj izlazu

Jerbo da nije tako
Nikad oni kune iz našega proračuna vidili ne bi
Nikad

Ova Vlada
To se znade
Ne da ti ni kune ako kršćanin i domoljub nisi

Ni kune

I ima i pravo
Pa jesmo li Država su većinskin kršćanskin narodon ili nismo

E,
A kad već jesmo
I red je da se to vidi u svemu što se iz proračuna plaća

Bravo Plenki
Priznan ti i tuten rađu maksimalno

Pusti ti Ivane
Raznorazne
Dezerteri neka predaju od neki puzajući agresija

Za te straja nema
Svaku agresiju ti i u mraku pripoznaš i razabireš

Iskustvo je to veliko
Ne dolazi to tek tako

‘Ko to ne konta neka komodno su Mirelon, Beron, Komšon i tak’ima drće i komentira

Neka lipo šara o tomu
Doklen sve upiru
Duševni, diviji gudini
I koje bi sve nacijonalnosti mogli bit’ Komšini Jugo glasači

Il’ neka broji otoke
Na Komšinoj razvedenoj obali kojoj
Jedan most u izgradnji
Osinj
Odman iza ručka pravi.

 

Barbara Jonjić / Narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kolumne

Mladen Pavković: Ako ne žele hrvatsku himnu, onda se zna što žele!

Objavljeno

na

Objavio

Učenici nekih škola srpske nacionalnosti u Vukovaru, kazao je gradonačelnik ovog Grada Ivan Penova, ne žele ustati dok se izvodi svečana hrvatska pjesma – himna „Lijepa naša Domovino“, niti žele sudjelovati na predavanjima o hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu.

Vijence nose i svijeće pale samo u spomen na svoje „pomozbog“ junake!
Tako ih valjda uče njihovi roditelji. Ali, ako je to tako, a jeste, onda Vinko Brešan ima pravo kad se u svom filmu zapitao: Kakva je ovo država?

U drugim državama je nešto takvoga nezamislivo. Crnogorci će kažnjavati svakoga tko ne ustane za vrijeme izvođenja himne. Platit će kaznu između 300 i 2000 eura.
Amerikanci i slični s takvim stvarima nemaju problema jer je nezamislivo da netko ne ustane dok se izvodi ova svečana pjesma.

Oni, kao kod nas, koji ne žele ustati na „Lijepu našu Domovinu“ naprosto i javno daju do znanja da ne poštuju državne simbole, od Ustava, zastave, grba do himne.
To je njihovo pravo ili kako bi netko rekao „to je nama naša borba dala“.

Činjenica je da se već godinama ovakvi i još teži problemi u Vukovaru stavljaju pod tepih i da mnogi nisu naviknuti da se o njima javno govori i raspravlja.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo kulture RH također „žmire“ na ono što se svakodnevno događa u vukovarskim školama, koje (odvojeno!) pohađaju učenici srpske nacionalnosti, kao da ne živimo u istoj državi.

I u Republici Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj sigurno ima i djece Hrvata koja tamo polaze škole, ali nismo čuli da netko od njih ne poštuje državne simbole zemlje u kojoj živi.
Bojimo se da je to moguće samo kod nas.

Umjesto da se razno razni pupovci i slični zalažu da se takve stvari ne događaju, oni ih podržavaju, pa čak i potiču mržnju.

Mladen Pavković

 

Penava: Hoćemo li mi danas šutiti na činjenicu da učenici koji školu pohađaju na srpskom jeziku sjede kada se izvodi hrvatska himna

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari