Pratite nas

Politika

Postizborno uhljebljivanje – Upravno vijeće odobrio aneks ugovora aktualnoj ravnateljici Hine

Objavljeno

na

Zapisnik sa sjednice Upravnog vijeća Hine od 13. studenog 2015., i potpisivanje aneksa ugovora o radu za aktualnu ravnateljicu i bivšu glasnogovornicu Silvana Hrelje, zoran je pokazatelj što se u poduzećima pod vlašću kukuriku koalicije događa nakon parlamentarnih izbora.

[ad id=”68099″]

Sudeći prema zapisniku, koji javno objavljujemo, ravnateljica Branka Gabriela Valentić na 27. sjednici informirala je Upravno vijeće o planiranoj isplati prigodnih nagradu u prosincu (božićnica) ali i trajnom zapošljavanju određenog broja novih djelatnika koji su do sad radili kao vanjski suradnici Hine.

Na prijedlog predsjednika Upravnog vijeća, Josipa Vebera, na dnevnom redu sjednice našla se i rasprava o aneksu ugovora koji je ravnateljica povukla na jednoj od ranijih sjednica. Nakon otvaranja rasprave o ovoj temi, sudeći prema zapisniku, ravnateljica je napustila sjednicu, a isto je postupila i članica Vijeća Slavica Cvitanić, obrazloživši kako ne želi sudjelovati u raspravi o aneksu ugovora za ravnateljicu.

Međutim, četvero ostalih članova Vijeća na koncu je donijelo odluku da predsjednik Upravnog vijeća, Josip Veber, potpiše aneks ugovoru o radu za ravnateljicu Hine, što je i učinjeno.

Pokušavajući doznati što aneks ugovora, potpisan nakon izbora, sadrži, obratili smo se za pomoć osobama bliskim državnoj novinskoj agenciji, koje su nam bile voljne pojasniti, ali uz zajamčenu diskreciju.

Aneksom ugovora želi se bivšu glasnogovornicu Kukuriku koalicije uhljebiti u Hini jer će u protivnom završiti na cesti. Njezina politička opcija je izgubila izbore i sad je u tijeku zaštita svojih kadrova – pojasnio nam je naš insiderski izvor.

20 posto manje uposlenih, izdaci za plaće jednaki

Inače, članovi stranaka Kukuriku koalicije su od početka mandata bivše glasnogovornice Silvana Hrelje na čelu Hine bili puni hvale za promjene u poslovanju koje su se tamo navodno dogodile.

U razgovoru s poznavateljima stanja u Hini pokušali smo doznati o kakvim je pomacima riječ.

Hina se naime financira s 50 posto proračunskih sredstava, dok drugih 50 posto dolazi od prodaje korisničkih usluga. Iz državnog proracuna, Hina dobiva 30 milijuna kuna godisnje i trenutno ima oko 120 zaposlenih, koliko je dobivala i 2013., prije tzv. restrukturiranja, kada je imala 151 zaposlenika, odnosno 20 posto više.

-U razdoblju prije restrukturiranja na plaće se trošilo 75 posto proračuna, dok se nakon restrukturiranja, i smanjenja broja uposlenih za 20 posto, na plaće troši 73 posto proračuna, odnosno dva posto manje – pojašnjava naš sugovornik.

Tvrdi da se iza pojma restrukturiranja Hine, provedenog 2013.., u biti skrivao progon političkih neistomišljenika.

– Novcima isplaćenim za plaće treba dodati i po2000 kn netto božićnice po uposleniku, isplaćene u prosincu. Kad se suma isplaćena na ime božićnica u jednoj državnoj tvrtki pridoda sumi plaća, nejasno je o kakvim je uštedama u poslovanju riječ. Restrukturiranjem 2013. godine mi domoljubi bačeni smo na cestu a novci ušteđeni našim uklanjanjem iz sustava, ili premještanjem na slabije plaćena mjesta, djele se politički podobnima, potpisuje se aneks ugovora za ravnateljicu, a kao što vidimo događa se i zapoljšljavanje novih politički podobnih uhljeba – navodi naš insiderski izvor.

Glasnogovornica Hreljinog HSU-a na čelu državne agencije

Dotadašnja glasnogovornica Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i jedna od glasnogovornica Kukuriku koalicije, Branka Gabriela Valentić, inače bivša supruga glumca Duška Valentića, na mjesto ravnatelja Hine imenovana je koncem prosinca 2012.

Na čelo Hine došla je zahvaljujući kvotama, odnosno podjeli plijena, dogovorenom između čelnika strankama Kukuriku koalicije. Zahvaljujući činjenici da je bila glasnogovornica i osoba od osobitog povjerenja Silvana Hrelje, ova nekadašnja novinarka Vjesnika se s pozicije glasnogovornice jedne od stranaka Kukuriku koalicije premjestila na čelno mjesto državne novinske agencije.

Prvu ozbiljniju aferu imala je već kod imenovanja glavnog urednika, kada je Upravnom vijeću predložila svog kućnog prijatelja Damira Margetića, inače supruga Tamare Marinković, glasnogovornice ministra zdravlja, s kojom je devet mjeseci i formalno radila na zajedničkim poslovima medijske promocije Kukuriku koalicije. Međutim, Upravno vijeće je odlučilo poništiti taj postupak i provesti novi natječaj.

Na novi natječaj javio i Serđo Obratovpa je na prijedlog ravnateljice Hine 21. ožujka 2013. imenovan na dužnost glavnog urednika Hine.

Previše “involvirani” kum Ranka Ostojića

Zanimljivo je da je Serđo Obratov samo nekoliko mjeseci ranije tražio od tadašnjeg glavnog urednika Darka Odorčića da ga se poštedi praćenja afere ‘prisluškivanje’ i afere u svezi sa stanom ministra policije Ranka Ostojića koji mu je iznajmio tadašnji predsjednik Uprave EPH-a Ninoslav Pavić, obrazloživši svoj zahtjev ‘prevelikom involviranošću’.

Kasnije se ispostavilo da je Serđo Obratov u biti obiteljski prijatelj i kum aktualnog ministra Ranka Ostojića koji se u međuvremenu, od podstanara kod Ninoslava Pavića, prometnuo u sveprisutnog i dobro poznatog “Ranka motorolu”.

Zanimljivo je također da je Serđo Obradov u svom programu, koji je priložio uz natječaj za glavnog urednika Hine, izrijekom obećao da u njegovom mandatu neće biti napredovanja po političkoj ili prijateljskoj liniji.

Nakon što je Obratov, imenovan za glavnog urednika Hine, Damir Margetić je odmah napredovao na mjesto pomoćnika urednice Osnovnog servisa vijesti – što u naravi posla znači poziciju pomoćnika urednice unutarnje politike.

Čim je zasjeo na funkciju, Obratov je promptno unaprijedio i svog kuma Andreja Matijaševića sindikalnog povjerenika u Hini, postavivši ga na svoje dotadašnje mjesto – urednika podrubrike Kronika i društvo.

U startu su odmah unaprijeđena još dvojica Obratovljevih prijatelja i političkih istomišljenika – Tomislav Rubić, koji je s novinarskog mjesta promaknut na mjesto urednika u Desku, a s tog mjesta na mjesto zamjenika urednice Osnovnog servisa vijesti, napredovao je drugi Obratovljev prijatelj Neven Leskovar, inače muž znatno poznatije novinarke HRT-a Nataše Ban Leskovar, koja se “proslavila” svojim prilozima u “Latinici”.

To je samo vrh ledene sante. Nakon što smo dobili novu većinu u Saboru za očekivati je kako će spomenuti uskoro krenuti s javnim tvrdnjama kako su oni samo profesionalci u svom poslu i apolitične osobe – rezignirano će na kraju naš sugovornik.

Vladimir Ljubanić/hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Istinski domoljubi žele jaču Hrvatsku u jačoj Europi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska vlada u protekloj je godini na sastancima Europskog vijeća i Vijeća EU-a nastavila zastupati i braniti hrvatska stajališta i prioritete u svim ključnim aspektima europskih politika, kazao je u srijedu u Hrvatskom saboru premijer Andrej Plenković, odbacivši kritike „kvazi suverenista” da vlada žrtvuje hrvatske interese zbog EU-a.

Prioriteti o kojima su hrvatski predstavnici posebno govorili i vodili računa bila su prava hrvatskih državljana u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon brexita, kao i položaj i prava Hrvata u BiH, kazao je premijer, predstavljajući zastupnicima pisano izvješće o sastancima Europskog vijeća u 2018. godini.

U fokusu su također bili izazovi migracija i sigurnosti, prioriteti novog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., pripreme za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020., pitanje proširenja EU-a, pripreme za kampanju za izbore za Europski parlament u svibnju ove godine, konzultacije s građanima te situacija u susjednim zemljama, kazao je.

Pored četiri redovna sastanka u Bruxellesu u ožujku, lipnju, listopadu i prosincu, održana su bila i tri neformalna sastanka u Bruxellesu, Sofiji i Salzburgu te jedan izvanredni sastanak u Bruxellesu 25. studenoga posvećen brexitu.

Plenković je odbacio teze raznih „svojevrsnih pamfletista” i „kvazi suverenista” da vlada žrtvuje nacionalne interese zbog Europske unije.

„To jednostavno nije točno”, kazao je, istaknuvši da je hrvatski suverenitet osnažen i učvršćen ulaskom u NATO-u i Europsku uniju.

„Naprotiv, da nema ta dva ključna, velika i bitna okvira koji su izgradili europski kontinent i međunarodni poredak, naš bi međunarodni položaj bio znatno slabiji nego što je danas”, kazao je.

„Stoga svaki istinski domoljub može biti samo za jaču Hrvatsku u jačoj Europi jer na taj način bolje štiti nacionalne interese”, naglasio je.

Migracije

Kada je riječ o migracijama, sveukupni europski pristup migracijama temelji se na tri stupa, kazao je, a to su jačanje suradnje s trećim državama, posebice u subsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i Aziji te u jugoistočnoj Europi, zatim učinkovitije suzbijanje nezakonitih migracija i krijumčarskih mreža uz jačanje nadzora vanjske granice EU-a te postizanje dogovora o reformi zajedničke europske politike azila.

Hrvatska se posebice zauzimala za pružanje potpore državama jugoistočne Europe kako bi mogle učinkovitije odgovoriti na migracijske izazove, kazao je.

Hrvatskoj su za jačanje nadzora granice, uz dostupna sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost u iznosu od 35 milijuna eura za granicu, prošle godine odobrena i dodatna sredstva. Riječ je o 10,4 milijuna eura za tehničko opremanje granice s BiH i Crnom Gorom, te 6,8 milijuna eura za povećane operativne troškove granične policije, a od srpnja prošle godine na raspolaganju nam je i zrakoplov Frontexa za nadzor granice, istaknuo je.

Europska komisija u rujnu je predložila da se broj pripadnika Europske granične i obalne straže poveća na 10.000 do 2027. te da se za bolje upravljanje granicama i jačanje sigurnosti u novom Višegodišnjem financijskom okviru izdvoji tri puta više novca odnosno gotovo 35 milijardi eura prema sadašnjih 12,4 milijarda eura, napomenuo je.

Postignut je i značajan napredak u reformi zajedničkog europskog sustava azila. Usuglašeno je pet od sedam predviđenih zakonskih akata, a još je potrebno postići dogovor o Uredbi o postupcima azila i Dublinskoj uredbi, što se očekuje u prvoj polovici ove godine.

„Ključno je postići ravnotežu između solidarnosti i ravnomjerne podjele odgovornosti među državama članicama”, objasnio je.

Schengen

Hrvatska je u protekloj godini ostvarila značajan napredak u ispunjavanju svih preporuka za ulazak u Schengen, kazao je Plenković.

Sada očekujemo od nadležne službe Europske komisije da ocijeni akcijske planove koje je Hrvatska dostavila krajem godine te da za Vijeće EU-a pripremi izvješće o tehničkoj spremnosti Hrvatske kako bi se kasnije moglo na političkoj razini donijeti odgovarajuću političku odluku, objasnio je.

Brexit

Premijer se osvrnuo i na brexit, s obzirom na to da je britanski parlament u utorak velikom većinom glasova odbacio sporazum o brexitu koji je britanska premijerka Theresa May dogovorila s EU-om, a koji su europski čelnici prihvatili.

Ocijenio je da je taj sporazum „vrlo kvalitetan okvir” i da je riječ o „objektivno velikom porazu za premijerku May”.

Sada je moguć brexit bez sporazuma, što bi po njegovu mišljenju bila najgora solucija koja bi sigurno izazvala velike gospodarske i financijske posljedice u Britaniji i šire, ili bi britanska vlada mogla zatražiti produljenje roka za izlazak iz EU-a, predviđen za 29. ožujka.

Hrvatska je u tim pregovorima pravovremeno zaštitila interese hrvatskih državljana u Britaniji i dovela ih u apsolutno jednak status s državljanima ostalih država članica, imajući u vidu da im je Britanija omogućila slobodu kretanja tek tijekom 2018., istaknuo je.

Naglasio je da je brexit gubitak za sve i upozorenje do čega sve loše političke procjene i neodgovorna i lažna kampanja utemeljena na lažnim vijestima i zabludama mogu dovesti.

Proračun

Kada je riječ o novom dugoročnom proračunskom okviru EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., Plenković je kazao da je Komisija predložila proračun od 1135 milijardi eura te da je za Hrvatsku predviđeno 10,6 milijarda eura, što je malo manje nego do sada.

Prijedlog proračuna za Hrvatsku minimalno je smanjen u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe i vlada će raditi na tome da postignemo još bolje uvjete kako bi ubrzala razvoj zemlje, naglasio je.

Napomenuo je da je Hrvatska do sada ugovorila 60 posto dostupnih sredstava iz europskih fondova, a cilj je da 2019. ugovori 85 posto.

Predsjedanje EU-a

Na marginama prosinačkog sastanka Europskog vijeća održan je prvi sastanak Trija koji će predsjedati Vijećem EU-a u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020., a koji čine Rumunjska, Finska i Hrvatska.

Dogovoren je nastavak suradnje i redovni sastanci u ovom formatu te pozdravljen 18-mjesečni program Vijeća koji su pripremila tri predsjedništva, a usvojen je na Vijeću za opće poslove (GAC) u prosincu.

Program ima tri prioriteta – koheziju, konkurentnost i konvergenciju, kazao je Plenković.

Hrvatska, koja će Vijećem EU-a predsjedati u prvoj polovici 2020., svoje prioritete grupirala je u pet područja koja će još biti razrađena.

To su, po njegovim riječima, gospodarski rast i održivi razvoj, zapošljavanje i konkurentnost, unutarnja i vanjska sigurnost, energetska, prometna i digitalna povezanost te proširenje i budućnost Europske unije.

Zapadni Balkan

Plenković je također izdvojio neformalni sastanak Europskog vijeća u Sofiji 17. svibnja na kojem su sudjelovali i čelnici zemalja jugoistočne Europe, prvi put nakon 15 godina, čime je potvrđena važnost njihove europske perspektive.

Na njegovu inicijativu, u zaključcima je najavljen sljedeći sastanak EU–zapadni Balkan tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020.

Hrvati u BiH

Plenković je istaknuo da je Hrvatska na sastancima Europskog vijeća u listopadu i prosincu otvorila pitanje položaja i prava Hrvata u BiH.

Apelirao je na članice Europske unije da pomognu institucijama i političkim strankama u BiH u procesima promjene izbornog zakonodavstva kako bi se izbjegao model preglasavanja političke volje Hrvata, kao jednog od tri konstitutivna naroda.

Naglasio je da će se Hrvatska nastaviti zauzimati na svim razinama za ravnopravnost Hrvata u BiH i njihovu legitimnu zastupljenost u Predsjedništvu BiH dok god se taj problem ne riješi.

Euro

U pogledu uvođenja eura, premijer je kazao da se ono očekuje za tri do pet godina.

Podsjetio je da je u svibnju usvojena Strategija uvođenja eura kao nacionalne valute te istaknuo da će Hrvatska uskoro poslati pismo da želi ući u Europski tečajni mehanizam (ERM II), čekaonicu za euro.

Konzultacije s građanima

Kako bi se Europsku uniju, njezine prednosti i temeljne vrijednosti, približilo građanima, pokrenuta je nova inicijativa konzultacija s građanima o europskim politikama, uz postojeći koncept dijaloga s građanima koji organizira Europska komisija.

Rezultati inicijative, odnosno prikupljena mišljenja predstavit će se na neformalnom sastanku šefova država i vlada u svibnju 2019. u Sibiuu u Rumunjskoj.

U Hrvatskoj je organizirano bilo 30-ak takvih skupova, rekao je Plenković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Vidović: Žao mi je zbog reakcije Krstičevića ali u Saboru smo svi kolege i svi smo jednaki

Objavljeno

na

Objavio

Žao mi je zbog reakcije ministra obrane i potpredsjednika Vlade Damira Krstičevića, kojeg poštujem kao zapovjednika i vojnika, ali u Saboru smo svi kolege i svi smo jednaki, prva je reakcija SDP-ova zastupnika Franka Vidovića nakon što je ministar u srijedu nervozno bacio na pod makete aviona koje mu je Vidović poklonio.

“Nije mi bila namjera isprovocirati ga jer to što sam mu darovao makete bila je šala, a kao šalu je sve shvatio i premijer. No, ministrove reakcije neka govore same za sebe”, rekao je Vidović novinarima neposredno nakon svog performansa.

Rasprava o propaloj nabavi borbenih zrakoplova na saborskom “aktualcu” iznervirala je u jednom trenutku Krstičevića u toj mjeri da je, nakon što mu je Vidović prišao i uručio kutiju sa sklopivom maketom aviona, bijesno bacio maketu na pod i poručio mu: “Goni se, ti i ovo!”.

Nakon incidenta Krstičević se novinarima požalio da ga je Vidović htio poniziti.

“To je poniženje, to nije sportski. Tako se ne radi s vojnikom. Ja to njemu ne bih nikad napravio”, kazao je Krstičević.

(Hina)

 

Krstičević nakon incidenta: Ja sam ratnik, to se ne radi vojniku! (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari