Pratite nas

BiH

Poštujte stranačke znakove

Objavljeno

na

[pullquote_left]Što su u stvarnosti današnje stranke, a što bi trebale biti? Koja je filozofija razmišljanja i način djelovanja, a što bi trebao biti. Kakve poruke mladeži u stvarnosti šalju današnje stranke?[/pullquote_left]

Ne smijete imati svoga mišljenja na bilo kakvu temu, jedino mišljenje koje smijete imati jeste mišljenje stranačkih šefova i vrha stranke.

Svako kritičko mišljenje i/ili sugestija je nepoželjno i kategorički se mora osuditi. U slučaju inzistiranja na mišljenju koje nije kolektivno, mora ga se osuditi kao neprijateljsko, udbaško, plaćeničko i dr.

Nema potrebe da učite razne škole, ukoliko budete prepoznati po prva dva načela, stranka će omogućiti da vam spremi sve razine obrazovanja koje su vam potrebne.

Ukoliko se dokažete kao vojnici stranke, natječaji za posao, redovi na birou za zapošljavanje, redovi za potpis kod profesora itd. biti će prošlost. Nećete se prijavljivati na natječaje, natječaji će se pisati za vas. Nikakav Zakon ili pravilnik neće onemogućiti prijave i mimo natječaja, jer će te vi, uzorni pokorni Borgovi, praviti pravilnike i biti zakoni.

Što ste niže u stranačkoj hijerarhiji, intenzitet ulizivanja i klimanja glavom na sve što stranački šefovi misle/tvrde/govore mora biti veći. Ženskim osobama je preporučljivo da dobro promisle i o drugim vidovima „ulizivanja“, to će im se vratiti kao iznimna vrlina i sposobnost. Svaki početak je težak, pa i uključivanje u stranku, ali dovoljno je ostati dosljedan u poštivanju ovih načela, te pričekati na red, dok se ne riješe djeca, rodbina i kumovi osoba sa viših hijerarhijskih razina stranke.

Ostavimo sarkazam na stranu. Osnovni problem današnje politike, osobito kada su Hrvati u pitanju, nije ujedinjeni stav bošnjačke političke elite da se nipošto i ni u kojem slučaju ne odustane od unitarističkog viđenja BiH gdje većina diktira živo i egzistenciju onima kojih ima manje. Problem je što običan čovjek, običan hrvatski narod kada su u Hrvati u pitanju, ne razumije uopće problem majorizacije Hrvata, koji je stvaran i realan. Upitajte bilo koga na cesti što je to u biti problem „Sejdić Finci“ i čemu tolika buka oko toga, neće nitko znati. Što običan čovjek vidi, pogotovo kada su Hrvati u pitanju?

Vidi da se reafirmirao HNS, čiji se zaključci ne poštuju, koji nema ni adrese, ni broja na kojeg ga se može kontaktirati. Vidi protuustavno imenovanog predsjednika Federacije, vidi ilegalnu federalnu vladu koji rade isključivo za interese bošnjačke elite, ali što je u nekom trenutku najednom postala legalna i legitimna, budući da u odlukama imenuju kadrove „legitimnih“ predstavnika Hrvata, premijeri županija, načelnici općina sa hrvatskom većinom se redovito sastaju sa Nerminom Nikšićem i njegovim ministrima, kao da su on i oni legalno izabrani. Zukan Helez, Zoran Mikulić, Jerko Lijanović i ostali daju izjave i intervjue u Večernjem listu i drugim medijima koji se zovu, makar nominalno, hrvatskim kao legalni predstavnici federalne izvršne vlasti.

Običan čovjek vidi da je politika u drugom planu, a da je u prvom planu situiranje stranačkih kadrova. Stranke su prestale biti političke stranke, nego su postale zavodi za zapošljavanje i tu dolazimo do razloga zašto je običan čovjek indiferentan. Iz prostog razloga što se realni problemi svih slučajeva majorizacije Hrvata u BiH u svakoj pori federalnog života ljudi identificiraju sa ljudima koji o tome govore, pričaju i teže ka rješavanju tog problema, a kojima to nije primarna obveza, nego se prema tome odnose kao prema nužnom zlu.

U potpunosti izvrnute vrijednosti, nedosljednost u djelovanju i politička licemjernost. Dok god je tako, prolaznik na cesti neće imati pojma, a mladež će percepirati sasvim pogrešne poruke koje današnji dušobrižnici definiraju kao društvene norme.

Dakle, mladeži, ukoliko želite biti netko i nešto u današnjem društvu u kojem živimo, učlanite se u stranku, po mogućnosti onu na vlasti i poštujte stranačke znakove. Ako budete uzorni, možda baš vi dobijete posao gdje će te dobivati plaću, a ništa ne raditi.

Slaven Raguž

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Jaklićkoj planini snimani kadrovi filma o ”Duvandžijama”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ramski vjesnik

Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale teški život duvandžija i borbu za preživljavanje stanovništa.

Na Jaklićkoj planini i Makljenu u Rami, proteklog su vikenda snimani kadrovi dokumentarnog filma o duhanskim putovima koji su vodili iz Hercegovine prema Bosni i obrnuto, kada se iz Bosne išlo u Hercegovinu po duhan.

Već ranije, snimani su dijelovi filma u Grudama tijekom sadnje duhana, zatim misa za ”Duvandžije” na Blidinju, obavljeno je niz razgovora sa još uvijek živućim  Duvandžijama.

U subotu su snimljene zanimljive scene na Blidinju.  Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale taj teški život i borbu za preživljavanje. U tim scenama  širem gledateljstvu bit će vidljive ne samo teškoće duvandžijskog puta, nego i života stanovništva Rame i drugih mjesta kuda su se kretale duvandžijske družine na svojoj ruti.

U Jaklićkoj planini snimane su scene u autohtonoj obiteljskoj kući Tadića i njezinu okruženju.  Ta ambijentalnost dat će sigurno posebnost igranim scenama ovog dokumentarnog filma.

Projekt snimanja filma o Duvandžijama ideja je Ivice Perića Maradone iz Ždrimaca, Uskoplje. Perić je dobio zanimljiv nadimak Maradona ne zato što svojim izgledom podsjeća na njega, nego zato što je baratao nogometnom loptom kao Maradona. Nažalost, u ratu je ranjen u nogu te se morao oprostiti od nogometa.

Za Ramski vjesnik Perić je o svojoj produkciji za film kazao: ”Ideja za film je došla od mojih djedova i oca, jer su i oni išli u Hercegovinu po duhan kako bi ga dalje preprodavali i tako zarađivali za život. Zanimljivo je da su do sada uglavnom snimani filmovi o švercu duhanom u Hercegovini. Ovo je prvi slučaj da je Bosna vezana za taj duhan. Ljudi su odavde iz Bosne išli u Hercegovinu i vraćali se sa duhanom. Zamolio sam Josipa Mlakića da napiše scenarij i projekt je dobro podržan od Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i HAVC-a iz Republike Hrvatske.

Ljudi su ovdje preživljavali od šverca duhanom, a mlađi to ne znaju. U filmu ćemo vidjeti kroz koja su sve područja ljudi prolazili i što su sve doživljavali. Započeli smo snimanje u Grudama gdje se najviše duhana i sadilo te smo obavili niz razgovora sa živućim švercerima duhana iz Hercegovine, ali i iz Bosne.

Snimali smo upravo taj put kuda se nosilo duhan. Najviše materijala za film dobili smo upravo od samih sudionika šverca duhanom i pokušavamo praviti rekonstrukciju njihova putovanja i svega što su na tim putovima proživjeli.” Scenarij za film je napravio naš poznati književnik i scenarista Josip Mlakić, također iz Uskoplja.

O svom radu na scenariju Mlakić je za Ramski vjesnik rekao: ”Što se tiče ove teme dosta sam je istraživao. Ali to nije trebalo puno istraživati jer mit o švercu duhanom živi u svim ovim krajevima, od Hercegovine, pa preko Rame i sve do Srednje Bosne odakle su ljudi odlazili u Hercegovinu po duhan i krijumčarili ga, jer je to jedno vrijeme bio jedini način opstanka za pojedine ljude. U tim istraživanjima naišao sam na dosta zanimljivih podataka. Jedan od takvih je da je tog hercegovačkog duhana koji se švercao bio ljubitelj i Staljin.

Nedavno sam čuo i da je ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov ljubitelj hercegovačkog duhana”. Za pripremu scenarija Mlakić je istraživao povijest sadnje duhana na ovim prostorima, dolazak duhana u Europu i ove krajeve u 17. stoljeću kada se pojavio. Zanimljivo je da je u tim prvim danima pojave duhana u nekim europskim zemljama bila propisana smrtna kazna za uživanje u njemu.   ”Do sada je snimljeno sve od samog početak, od sadnje, branja i sušenja duhana i razgovaralo se sa jako puno sudionika tih događanja.

To su mahom ljudi u kasnoj životnoj dobi i čini mi se da smo se za ovaj film odlučili u posljednji čas. Sniman je također i dio razgovora u Uskoplju s ljudima koji su se time bavili. Završne scene su ovdje, jer su putovi išli preko Vrana, Draševa, Raduše i Vranice, a odatle dalje”, kazao je Josip Mlakić o dosadašnjem snimanju filma. Projekt snimanja filma duhanskih putova dobio je podršku iz Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i dio sredstava stigao je iz Hrvatskog audio-vizualnog centra.

Na taj način financijska konstrukcija za ovaj film je zatvorena. Snimatelj filma je većim dijelom Mirko Pivčević, poznati hrvatski snimatelj koji radi sa Kristijanom Milićem, Arsenom Oremovićem i nizom drugih hrvatskih i svjetskih redatelja. Određene scene je snimao i Zdenko Jurilj koji je do sada snimio cijeli niz dokumentarnih filmova među kojima se izdvaja Bijeli put. Ovaj film je nedavno premijerno prikazan. Tu je i njegov film Dom koji je na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu dobio specijalno  priznanje žirija. Statisti za film su uglavnom iz Uskoplja.

Drugi dio ekipe je iz producentske kuće Kadar iz Širokog Brijega gdje će se film, najvjerojatnije i montirati sa kompletnom postprodukcijom. Budući da je riječ tek o snimanju još se ne može govoriti o tome gdje će biti i kada prikazan ovaj film. Ovo snimanje na Jaklićkoj planini još jednom je pokazalo da ovakve lokacije u Rami mogu ponuditi originalnu scenografiju bez bilo kakvih kulisa. Dodajmo ovome da je na Draševu snimljen jedan od najvećih filmskih kadrova u duljini od pet kilometara koji je napravi Veljko Bulajić u filmu ”Neretva”.

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Da nije bilo Herceg Bosne Hrvati ne bi opstali u BiH

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i hrvatski član državnoga vrha, izjavio je u subotu u Mostaru da su utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne na današnji dan 1991. Hrvati osigurali opstanak u BiH te je poručio kako će se razočarati oni koji očekuju da će Haaški tribunal pravomoćnom presudom šestorici dužnosnika Herceg Bosne kriminalizirati sve Hrvate.

“Da nije bilo toga (Herceg Bosne) teško da bi bilo hrvatskog naroda. Hrvati sigurno ne bi bili politički narod niti bi mogli zagovarati jednakopravnost. S te strane, velika zahvala onima koji su imali snage i mudrosti da donesu ključne odluke kako bi se zaštitio hrvatski narod”, rekao je Čović u izjavi za medije.

On je sa čelnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, te predstavnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosne položio vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

“Diljem BiH i Hrvatske danas se pale svijeće i prisjećamo se teških vremena, vremena za povijest. Hrvatska zajednica Herceg Bosne je vrijeme ponosa, ona ima prevelik značaj”, rekao je Čović.

Upitan što očekuje od drugostupanjske presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne, Čović je kazao kako se radi o časnim ljudima koji osobno nisu počinili nijedan zločin ili udruženi zločinački pothvat.

Izrazio je očekivanje kako će u sudskom pravorijeku biti uklonjeni navodi o kolektivnoj krivnji bh. Hrvata. “Mnogi očekuju da se kriminalizira sve što ima veze sa hrvatskim narodom, no bit će razočarani”, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari