Pratite nas

Vijesti

Udruge za zaštitu potrošača BiH: Traže ukidanje naplate na pismene opomene u BiH

Objavljeno

na

Udruge za zaštitu potrošača pokušavaju na sve načine da u Zakon o zaštiti jamaca uguraju klauzulu po kojoj će bankama u budućnosti biti zabranjeno naplaćivati opomene i obavijesti koje šalju svojim klijentima.

Zakon se gura godinama

[dropcap]O[/dropcap]vakva odredba kojom se štite obični građani gura se bezuspješno već godinama, a kako sad stvari stoje tek kad BiH bude pristupila punopravnom članstvu u EU na obavijestima koje šalju milijune neće više zarađivati banke, javna poduzeća, telekomunikacijski operateri, elektroprivrede… Za razliku od Hrvatske koja je prije nekoliko dana natjerala banke da retroaktivno vrate građanima novac koji su uzeli na ime troškova slanja opomena, u bh. banke uzimaju od jedne do 5 KM po opomeni. Iznos se povećava i do 10 KM, kada se šalju primjerice obavijesti o likvidaciji tekućeg računa, ili kreditne kartice. Tajnik Udruge za zaštitu potrošača BiH Mesud Lakota tvrdi kako je do sada pokrenuto niz inicijativa na izmjeni ovih propisa koje Europska unija zabranjuje. Nije to zgodan postupak, objašnjava Lakota napominjući kako je njihova udruga prije nekoliko godina pokušala nešto promijeniti na tom planu, ali zbog interesa velikih poduzeća i banaka jednostavno nije išlo. “Veliki su to igrači da im netko preko noći uzme milijune maraka koje zarade godišnje na slanju opomena. To je dugotrajnija borba, ili ćemo čekati ERU, pa će morati ukinuti plaćanje opomena jer tako diktiraju europski propisi” ističu u Udruženju za zaštitu potrošača BiH. Do tada na opomenama za naplaćeni račun, kašnjenje rate kredita građani plaćaju od jedne pa sve do 50 ili 70 maraka ovisno o kakvoj se vrsti opomene radi. Banke, primjerice, uzimaju iznose od jedne do deset maraka za opomenu o neplaćenoj rati kredita, ali uzimaju i novac kad netko takvu opomenu primi pogreškom, a nikakve veze nema s ratom kredita. “Opomene za neplaćene komunalne, telekomunikacijske usluge manje se plaćaju od bankarskih, ali su ipak velike.

Hrvatska bez naplate

Udruge ističu da ljudi ostaju bez posla i da je sve teže naplatiti obveze”, ističe Lakota. Vlada u Hrvatskoj je donijela Zakon o zaštiti potrošača po kojem se opomene za dugove više neće smjeti naplaćivati. Navedena mjera značajna je zbog činjenice da su u praksi zabilježeni slučajevi u kojima su opomene naplaćivane od 20 do čak 300 kuna, čime je trošak opomene često bio veći od samog duga. Ovom mjerom potrošači-dužnici će moći platiti svoj stvarni dug bez plaćanja dodatnih iznosa naknade za dugovanje. Za razliku od BiH u Hrvatskoj se jedino može naplatiti iznos duga uvećan za zakonom propisanu najveću zateznu kamatu koju određuje Hrvatska narodna banka. Na takvo zakonsko rješenje odlučilo se jer su primili na tisuće pritužbi građana koji su upozoravali na nepravdu. Bilo je, navode, puno banaka, teleoperatera i tvrtki koje su svaku opomenu naplaćivale na način da je često trošak opomene bio veći od samog duga.

Zdenko Jurilj/ večernji.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari