Pratite nas

Hrvatska

Potpisan sporazum o preventivnim zdravstvenim pregledima branitelja

Objavljeno

na

Foto: Hina

U Ministarstvu hrvatskih branitelja u ponedjeljak je potpisan sporazum o provedbi preventivnih sistematskih pregleda branitelja za ovu godinu, kojim se želi prevenirati pobol i smrtnost te ranjive populacije i pridonijeti zaštiti i očuvanju njihova zdravlja.

Sporazum su potpisali ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar zdravstva Milan Kujundžić, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Tomislav Benjak i čelnici općih i županijskih bolnica, kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara, koji su tom prigodom pozvali sve branitelje da se odazovu na preglede kako bi preveniranje eventualnih bolesti bilo što uspješnije.

Osigurani pregledi za 25.000 branitelja

Pojedinačnim sporazumima o suradnji sa zdravstvenim ustanovama definirani su uvjeti provedbe, trajanje, broj i vrste pregleda te uvjeti i i način plaćanja, a u ovogodišnjem proračunu Ministarstva hrvatskih branitelja u tu je svrhu osigurano 21,3 milijuna kuna, kojima će se osigurati pregledi za oko 25.000 branitelja koji su u borbenom sektoru u Domovinskom ratu sudjelovali više od 300 dana, kao i za one u teškoj financijskoj situaciji.

Otkrivanjem bolesti u što ranijoj fazi značajno se pospješuje mogućnost izlječenja, a dugoročno se smanjuju ukupna financijska sredstva potrebna za liječenje najtežih bolesti, istaknuo je ministar branitelja Tomo Medved i pozvao branitelje da aktivno sudjeluju u očuvanju vlastita zdravlja.

Potpisivanje sporazuma je nastavak programa koji se provodi od prošle godine temeljem preporuka HZJZ-a, podsjetio je Medved i naveo da su lani u 29 bolnica provedena 17.272 preventivna sistematska pregleda, a odazvalo se 27 posto branitelja pozvanih na preglede.

Po završenom pregledu 46,5 posto dobilo je preporuku za dodatne dijagnostičke pretrage, preporuku pregleda/kontrole/daljnjeg tretmana specijaliste dobilo je njih 47,4 posto, dok je kod 5,8 posto branitelja utvrđeno da nije potreban daljnji dijagnostički postupak.

“Na osnovu tih rezultata vidljiva je potreba daljnje provedbe programa u cilju prevencije i ranog otkrivanja onkoloških, kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti, odnosno ukupne zaštite zdravlja hrvatskih branitelja”, kazao je Medved.

Lani su umrla 3693 branitelja pa smo, uvažavajući te poražavajuće činjenice, pristupili donošenju Nacionalne strategije za zaštitu i očuvanje hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata, što je prioritet Ministarstva, dodao je.

Strategijom će se, kaže Medved, definirati ciljevi, potreba poboljšanja ukupne kvalitete života, smanjenje stope pobola i smrtnosti, dostupnost i bolja kvaliteta zdravstvenih usluga za braniteljsku populaciju i razvijanje akcijskog plana palijativne skrbi za braniteljsku populaciju.

Bolnice spremne na sve preglede i dijagnostičke i terapijske postupke

Ministar zdravstva Milan Kujundžić naglasio je da prevencija velikim dijelom znači izlječenje za teže bolesti, a rano prepoznavanje kronične bolesti omogućuje zaustavljanje njezina razvoja i izrazito smanjenje komplikacija i potrebe liječenja. Stoga je pozvao branitelje da se odazovu pozivima za preventivne preglede.

Hrvatske bolnice, bez obzira na bremenitost zdravstvenog sustava, napravit će sve potrebne preventivne preglede, kao i sve kasnije dijagnostičke i terapijske postupke, obećao je Kujundžić.

Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Benjak istaknuo je tu javno-zdravstvenu akciju kao primjer dobre prakse široke suradnje zdravstvenog i braniteljskog sektora.

Naveo je da su najčešći zdravstveni problemi u braniteljskoj populaciji maligne bolesti, dijabetes i kardiovaskularne bolesti, kod kojih je prevencija vrlo važna, a upravo to pokazuje opravdanost ove javno-zdravstvene akcije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministar Božinović: O primanju migranata će se tek razgovarati

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović komentirao je u utorak informaciju da bi Hrvatska iduće godine, nakon što preuzme predsjedanje Vijećem EU-a, mogla početi primati migrante s brodova iz Mediterana, rekavši kako o tom pitanju nema nikakvih dogovora, nego će se tek razgovarati.

Večernji list objavio je da Hrvatska do sada nije primila ni jednog migranta koje brodovi pokupe u Sredozemlju, ali će najvjerojatnije morati uzeti u obzir da su i druge države koje su predsjedale EU-om, poput Bugarske, Rumunjske ili Finske, primale migrante s brodova iz Mediterana.

Hrvatsko primanje migranata kao simbolička gesta

“Raspolažete s informacijom s kojom ne raspolaže nitko u EU-u, pogotovo oni koji su razgovarali. Nema nikakvih dogovora, postoje razgovori”, rekao je Božinović odgovarajući na novinarski upit pri obilasku državne granice u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Podsjetio je da Hrvatska od prvog dana iskazuje spremnost poštivanja europskog načela solidarnosti, koje nam ne omogućilo milijardu kuna investicija u zaštitu hrvatske granice.

Napomenuo je da sada pregovaramo o dodatnih 20 milijuna eura za tehničko opremanje hrvatske granice.

Božinović smatra kako će EU po pitanju migranata naći uravnoteženo rješenje
“Mislim da će Europa, kao i uvijek, naći balansirano rješenje.

Na Hrvatsku nitko ne vrši, i ne može vršiti, pritisak, niti smo se mi na bilo što obvezali. Ukoliko budemo doprinosili, to će biti simbolička gesta”, kazao je.

Ministar je također istaknuo da policija zaštiti hrvatske granice pristupa planski, sistematski, sustavno i dugoročno, te se iz dana u dan oprema, prije svega tehničkim sredstvima, kako bi bila spremna odgovoriti svim izazovima.

“Uz pomoć kamera detektiramo kretanje ilegalnih migranata u dubini bosansko-hercegovačkog teritorija i pravovremenim rasporedom ljudi vršimo odvraćanje na granici između Hrvatske i BiH”, rekao je Božinović novinarima.

Zadaća je to koja uključuje visok stupanj uvježbanosti, profesionalnosti i umreženosti s drugim institucijama, poručio je Božinović posebno pohvalivši suradnju Policijske uprave sisačko-moslavačke sa svim gradovima i općinama.

EU je duboko zahvalan hrvatskoj policiji

Božinović drži da je Hrvatska spremna za Schengen, a komunikacija s Europskom komisijom na tragu je takve ocjene. “Od osam poglavlja koje smo trebali zadovoljiti u evaluaciji sedam je već zatvoreno, osmo je pri kraju, a šengenski evaluatori bili su i na ovom dijelu hrvatske granice”, kazao je.

Božinović je pritom ustvrdio kako “u Europskoj komisiji i EU-u postoji duboko poštovanje i zahvalnost hrvatskoj policiji na svemu što radi”.

Na novinarski upit provodi li hrvatska policija “pushback”, kako je rekla predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, Božinović je odgovorio da, koliko je on razumio, predsjednica to nije rekla.

“Postoje dijelovi granica koji su još uvijek minsko sumnjivo područje i pozivamo sve koji su u komunikaciji s migrantskom populacijom da ih ne ohrabruju na taj put koji nosi brojne rizike, pa i rizik gubitka života.

Hrvatska policija u minsko sumnjivo područje neće ulaziti i ako je cijena toga da djeluje izvan tog područja i tu vrši odvraćanje – to ćemo činiti i ubuduće”, rekao je ministar unutarnjih poslova.

MUP provjerava navode iz anonimnog pisma pučkoj pravobraniteljici

Upitan je li zabrinut zbog navoda u anonimnom pismu pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović, u kojem neimenovani policajac govori o nehumanom ponašanju hrvatske policije prema migrantima, Božinović je rekao kako se odmah počelo provjeravati istinitost tih navoda, no zabrinjava ga to što je pismo dospjelo u javnost.

“Sve službe ravnateljstva se bave istraživanjem. No, teško je kada ne znate tko je osoba koja je to prijavila i na što se konkretno odnosi”, kazao je.

MUP je dosad, a činit će to i ubuduće, provjeravati svako upozorenje o nezakonitostima u postupanju, a tamo gdje je potvrđena opravdanost takvih navoda, policija i disciplinski sudovi unutar MUP-a su promptno reagirali.

Božinović je istaknuo kako godišnje u MUP-u vode od 300 do 500 disciplinskih postupaka, a rezultat su različite sankcije za policajce – od najblažih do gubitka službe.

Poruke iz Vukovara su ohrabrujuće

Komentirajući stanje u Vukovaru nakon odluke Ustavnog suda i reakcije gradskih vlasti ustvrdio je kako je Vlada pokazala otvorenost za rješavanje svih pitanja koja mogu opterećivati odnose u Hrvatskoj.

“Mi to radimo kroz dijalog sa svim zainteresiranim stranama”, kazao je.
“Poruke koje dolaze iz Vukovara zadnjih dana su ohrabrujuće, no prije svega treba saslušati ljude koji žive tamo i njihove predstavnike u Gradskoj skupštini, jer oni najbolje znaju kojom dinamikom mogu ići u ostvarivanje ili podizanje standarda kojem svi težimo”, naglasio je Božinović.

Vlada će, kao i do sada, poštivati odluke Ustavnog suda, a do rješenja će doći kroz dijalog za koji su mnoge strane pokazale zainteresiranost i spremnost, poručio je Božinović.
(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte trailer za film ‘General’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH

Od kada je najavljeno prikazivanje filma ‘General’ redatelja Antuna Vrdoljaka već od 5. kolovoza, simbolično, na Dan domovinske zahvalnosti, na društvenim mrežama ne prestaju komentari koji dokazuju izniman interes publike za filmom.

Kinoulaznice su u prodaji od prošlog tjedna, a najveći je interes za film o životu generala Ante Gotovine upravo na područjima Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije.

U naslovnoj ulozi je naša holivudska zvijezda Goran Višnjić, a u filmu igraju i Mustafa Nadarević u ulozi generala Janka Bobetka, Tarik Filipović kao general Davor Domazet Lošo, Boris Svrtan kao general Ante Roso, a tu su i Armand Assante, Borko Perić, Marijana Mikulić, Sreten Mokrović, Rene Bitorajac, Nataša Janjić, Goran Navojec te mnogi drugi.

‘General’ je film u kojem su svoje posljednje uloge odigrali velikan Ivo Gregurević te mladi talentirani glumac Robert Budak. ‘General’ je nastao u koprodukciji tvrtke Kiklop film i HRT-a, a podržan je od strane Hrvatskog audiovizualnog centra.

U kino distribuciju kreće pretpremijerno od ponedjeljka, 5. kolovoza.

 

Mladen Pavković: Kakav je to festival gdje Goran Višnjić ne može dobiti nagradu ni za ‘specijalne efekte’?

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari