Pratite nas

Gospodarstvo

Potpisani novi ugovori za izgradnju sustava navodnjavanja

Objavljeno

na

Posljedice klimatskih promjena ostavljaju sve više traga na poljoprivrednu proizvodnju, pa posljednjih godina Osječko-baranjska županija intenzivno radi na pripremi i izgradnji sustava navodnjavanja kako poljoprivredna godina ne bi ovisila o vremenskim uvjetima. Prošle je godine potpisan Sporazum o sufinanciranju izgradnje sustava navodnjavanja Puškaš tijekom tri godine, a danas ugovor za 2020. godinu kojim se za izgradnju osigurava 8,75 milijuna kuna.

Trogodišnji Ugovor o sufinanciranju Programa izgradnje Sustava navodnjavanja Puškaš, vrijedan je 17 milijuna kuna, a prema današnjem ugovoru koji su potpisali župan Ivan Anušić i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković obveza Županije iznosi 1,75 milijuna kuna, a Hrvatskih voda 7 milijuna kuna.

– Nastavak je to intenzivne suradnje s Hrvatskim vodama s kojima razvijamo brojne, višemilijunske projekte  poput aglomeracija, sustava navodnjavanja, odvodnje i vodoopskrbe. Riječ je o kapitalnim projektima koji će osigurati kvalitetu života i rada na našem području. Kada govorimo o sustavima navodnjavanja, važno je istaknuti kako su oni Slavoniji i Baranji kao poljoprivrednom kraju neophodni – rekao je župan Ivan Anušić.

Sustav navodnjavanja Puškaš obuhvaća 916 hektara na području Općine Draž, a potrebne količina vode za navodnjavanje osigurat će se iz akumulacije Topoljski Dunavac, pa je predviđena izgradnja 11 novih ustava s odgovarajućim propustima na kanalskoj mreži melioracijskog sustava Puškaš.

– Budući da je uočeno da se crpljenjem vode iz Topoljskog Dunavca narušava njegov biološki minimum, planirana je i izgradnja crpne stanica Šarkanj na Šarkanjskom Dunavcu kako bi se osiguralo potrebne količine vode za biološki minimum, kao i za optimalno stanje vode za navodnjavanje za vrijeme sušnih razdoblja – rekao je Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda.

Izrade projektne dokumentacije za 6 novih sustava navodnjavanja

Danas je potpisan i Ugovor o sufinanciranju izrade projektne i druge dokumentacije za 6 sustava navodnjavanja na području Osječko-baranjske županije za 2020. godinu u vrijednosti 3,22 milijuna kuna. Županija kao Naručitelj osigurava 30 % što iznosi milijun kuna, dok  Hrvatske vode osiguravaju  2,2 milijuna kuna.

Ugovori o komisionom vođenju tri projekta

Potpisali su i ugovore o komisionom vođenju tri projekta iz Programa izgradnje sustava javnog navodnjavanja. Naime, Osječko-baranjska županija izgradnju sustava navodnjavanja najvećim dijelom provodi iz sredstava Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. godine, pa je na natječaj Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podnijela zahtjeve za potpore za izgradnju još tri sustava, što je usvojeno donošenjem odluka o prihvatljivosti ulaganja. Županija je s Agencijom 20. prosinca 2019. godine zaključila ugovore o financiranju tih projekta, a danas su potpisani ugovori kojima se komisiono vođenje projekata povjerava Hrvatskim vodama.

– Sjajne vijesti za poljoprivrednike jer smo došli do trenutka da su osigurana sredstva za tri sustava navodnjavanja za koje su korisnici već potpisali ugovor o priključenju i svjesni su da će biti u obvezi platiti naknadu, no ozbiljna poljoprivredna proizvodnja nije moguća bez navodnjavanja – rekla je pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Silva Wendling i dodala kako će benefiti ipak biti značajno veći od samih troškova koje će poljoprivrednici imati.

Agencija je za Sustav navodnjavanja Budimci-Krndija na području Općine Podgorač odobrila potporu od 26.26 milijuna kuna, za Sustav navodnjavanja Poljoprivredni institut Osijek na području Grada Osijeka 13 milijuna kuna, a za Sustav navodnjavanja Mala šuma-Velik vrt na području Općine Ernestinovo 9,5 milijuna kuna.

Intenzitet potpore iznosi 100% svih prihvatljivih troškova, pa je ukupan iznos potpore gotovo 49 milijuna kuna, a ukupni obuhvat tih sustava navodnjavanja je 854,50 hektara.

Što vi mislite o ovoj temi?

Gospodarstvo

MMF: Slijedi najgora ekonomska kriza nakon Velike depresije

Objavljeno

na

Objavio

Pandemija koronavirusa pretvorit će ovogodišnji ekonomski rast u negativan, rekla je u četvrtak čelnica Međunarodnog monetarnog fonda, upozorivši da se svijet suočava s najgorom ekonomskom krizom od Velike depresije 30-tih godina prošlog stoljeća.

Pandemija će imati “najgore ekonomske posljedice od Velike depresije” 1929., rekla je Georgieva koja je svoju procjenu dala uoči proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke.

Najpogođenije će biti zemlje u razvoju i brzorastuća tržišta, dodala je, i oni će trebati stotine millijardi dolara strane pomoći.

“Prije samo tri mjeseca, očekivali smo rast prihoda po glavi stanovnika u 160 naših zemalja članica u 2020”, rekla je.

“Sada su se stvari okrenule naopako: očekujemo pad prihoda ove godine po glavi stanovnika u preko 170 zemalja”, kazala je.

Georgieva je dodala da očekuje djelomični oporavak sljedeće godine, ako se pandemija ublaži u drugoj polovici ove godine. Ali je upozorila i da se situacija može i pogoršati.

Karantene koje su nametnule brojne vlade natjerale su kompanije na zatvaranje i otpuštanje ljudi.

Ranije ovaj tjedan, UN-ova studija pokazala je da se 81 posto od svjetske radne snage, njih 3,3 milijarde, zbog epidemije suočilo s djelomičnim ili potpunim zatvaranjem radnog mjesta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Preraspodijeljena 2,1 milijarda proračunskih kuna za posljedice koronavirusa

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je u četvrtak donijela odluku o preraspodjeli sredstava planiranih u državnom proračunu za 2020. godinu, kojom se radi saniranja posljedica epidemije koronavirusa ukupno preraspodjeluje 2,1 milijarda kuna, od čega najviše za mjeru očuvanje radnih mjesta.

Preraspodjelom se osiguravaju uštede, odnosno financijska sredstva u iznosu od 2,1 milijarde kuna, rekao je ministar financija Zdravko Marić, uz napomenu da se radi o prvoj preraspodjeli te da će za dva do tri tjedna uslijediti i druge.

Gotovo 90 posto preraspodijeljenih sredstava odnosno 1,87 milijardi kuna namijenjeno je za provedbu mjere očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane epidemijom koronavirusom narušena gospodarska aktivnost.

Za provedbu mjera Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) vezanih uz odobrenje novih kredita za likvidnost gospodarskim subjektima osigurano je 80 milijuna kuna, a za financiranje nabave opreme za mikrobiološku dijagnostiku novog korona virusa, zaštitne opreme i dezinficijensa te za dežurstvo na telefonskim linijama u sklopu Službe za zaraznu epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 53,2 milijuna kuna.

Za provedbu mjere za očuvanje radnih mjesta u pravnim osobama u sustavu sporta namijenjeno je 40 milijuna kuna, a za potpore samostalnim umjetnicima, samozaposlenima i fizičkim i pravnim osobama u kulturnim i kreativnim industrijama te osiguranja sredstava fizičkim i pravnim osobama u području kulture za produženo razdoblje pripremnih aktivnosti za odobrene projekte u kulturi planira se 34 milijuna kuna.

Za mjere potpore za programe financiranja obrtnih sredstava i poboljšanja likvidnosti ugroženih gospodarstvenika u turizmu preraspodijeljeno je 25 milijuna kuna, a 20 milijuna kuna za provedbu mjere pomoći sektoru poljoprivrede zbog ograničenja prometa i povećanja manipulativnih troškova.

Nadalje, 16,2 milijuna kuna osigurano je za nabavu zaštitne opreme, najam viličara i eko WC-a te deratizaciju sukladno zahtjevima Nacionalnog stožera civilne zaštite u situaciji epidemije koronavirusa, a za financiranje ostalih mjera namijenjeno je šest milijuna kuna.

Potrebna sredstva za provedbu navedenih mjera osiguravaju se uštedama odnosno smanjenjem rashoda i to najvećim dijelom smanjenjem financijskih planova Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, za 305 milijuna kuna, Ministarstva znanosti i obrazovanja, za 294,8 milijuna kuna, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske Unije, za 152,9 milijuna kuna, Ministarstva unutarnjih poslova, za 129,5 milijuna kuna, Ministarstva hrvatskih branitelja, za 77,2 milijuna kuna te Ministarstva zaštite okoliša i energetike, za 75,9 milijuna kuna.

Preraspodjela je provedena na temelju Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2020. godinu, sukladno kojem se sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa mogu odlukom Vlade, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja, odnosno u iznosu većem od propisanoga zakonom kojim se uređuje proračun. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari