Pratite nas

Gospodarstvo

Potpisani ugovori o novim EU-ovim projektima vrijednim više od 204 milijuna kuna

Objavljeno

na

Pet novih ugovora financiranih iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, ukupne vrijednosti iznad 204 milijuna kuna, potpisali su u četvrtak ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a Tomislav Petric s korisnicima projekata.

Žalac je predstavnicima Bjelovara, Siska i Varaždina uručila iodluke kojima se ti gradovi s okolnim područjem utvrđuju područjem za moguće proširenje provedbe mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) u financijskom razdoblju 2021. – 2027.

Potpisom ugovora u Kliniku za dječje bolesti Zagreb, Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Grad Slavonski Brod i Općinu Špišić Bukovica uloženo je ukupno gotovo 166 milijuna kuna bespovratnih EU-ovih sredstava.

“Projekti su to od izuzetne važnosti za lokalne sredine, ali i mnogo šire područje, usmjereni na zajednički cilj – unapređenje kvalitete života građana”, istaknula je Žalac te izrazila zadovoljstvo što se nastavlja širiti ITU mehanizam.

Uz postojećih sedam gradova (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Slavonski Brod i Pula) priliku za korištenje EU-ovih sredstava u okviru ITU mehanizma u novom financijskom razdoblju dobit će još sedam gradova – Karlovac, Dubrovnik, Varaždin, Vinkovci, Sisak, Šibenik i Bjelovar, rekla je Žalac. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Glencore izrazio spremnost spasiti mostarski Aluminij uz povoljnu cijenu struje

Objavljeno

na

Objavio

Čelnici vlade Federacije BiH započeli su u srijedu pregovore sa švicarskim Glencoreom, najvećom svjetskom kompanijom za trgovinu rudama, koja ima ambicije privatizirati posrnulu mostarsku kompaniju Aluminij, no konačni dogovor nije postignut jer je ključno hoće li Federacija BiH zajamčiti isporuku ekonomski prihvatljive cijene električne energije.

Nakon dvoipolsatnog sastanka, sudionici su istaknuli kako je ključno očuvati radna mjesta za oko 900 radnika u nekadašnjem mostarskom divu čija su dugovanja dosegnula 370 milijuna maraka (oko 190 milijuna eura).

“Jedini uvjet koji mi postavljamo sebi jeste očuvanje radnih mjesta i ova vlada se bori za to. Mi smo otvorili pregovore s Glencore Internationalom koji je ‘težak’ stotine miljardi dolara, a uspjeh je samo prisustvo jednog ovakvog globalista današnjem sastanku”, rekao je federalni premijer Fadil Novalić.

Po njegovim riječima sadašnja cijena električne energije koju plaća Aluminij ne jamči nastavak proizvodnje.

Resorni ministar energetike, industrija i rudarstva Nermin Džindić izjavio je kako se razgovaralo o modelu izlaska iz sadašnje situacije budući je kompanija opterećenja velikim dugovanjima.

“Rješenje je vrlo vjerojatno uspostava sasvim nove kompanije, ali bez otpuštanja radnika”, rekao je Džindić i dodao kako se razgovaralo o cijeni električne energije.

Prema medijskim navodima ponudu za spas Aluminija podnio je Glencore koji je višegodišnji dobavljač sirovina te trgovac aluminijeva metala zajedno s konzorcijem u kojemu su još Prvo plinarsko društvo (PPD) iz Zagreba, širokobriješka kompanija FEAL te mostarski SIK.

U ranijem pismu namjere konzorcij je zatražio osiguranje isporuke električne energije po povoljnoj cijeni, dok je s druge strane najavio da je spreman u najmanje sljedećih 20 godina nastaviti razvijati mostarsku kompaniju.

Navode kako se industrija aluminija u protekle dvije godine na globalnoj razini suočava s nepovoljnim uvjetima, a trenutačni gubitak otežava nastavak održivog poslovanja Aluminija.

“Kompanija je u velikim dugovima, prijete joj brojni pravni, okolišni i ostali rizici te postupno gubi mogućnost da s proizvodnjom nastavi na razinama koje je imala u prošlosti”, navodi Glencore.

Prvu mjeru koju su zatražili je restrukturiranje kompanije tako da sva postojeća proizvodna imovina i infrastruktura potrebna za taljenje i lijevanje aluminija bude prebačena u ‘Novu Kompaniju’ koja ne bi imala bilo kakvih opterećenja. Sva pak dugovanja ostala bi u ‘Staroj kompaniji’ koje bi otplaćivali s normaliziranjem proizvodnje i prodaje metala.

Suvlasnici mostarske kompanije su po 44 posto vlada Federacije i mali dioničari, bivši radnici dok 12 posto udjela ima vlada Republike Hrvatske.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Sljedećeg tjedna BiH ostaje bez financiranja!?

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH i političke grupacije hrvatskih stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović ustvrdio je jučer kako bi se kriza u BiH, u kojoj osam mjeseci nisu provedeni rezultati izbora, mogla dodatno produbiti ako se uskoro ne uspostavi novi saziv Vijeća ministara jer krajem lipnja istječe polugodišnje razdoblje privremenog financiranja, piše Večernji list BiH.

Blokada osam mjeseci

“Apsolutno će se ući u nju (krizu). Mi o tome pričamo posljednja tri mjeseca”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru upitan hoće li se kriza dodatno produbiti ako se ne osigura financiranje državnih institucija. Odlazeći saziv Vijeća ministara BiH usvojio je privremeno financiranje državnih institucija do kraja lipnja.

Novu vlast trebale bi činiti, kao i do sada, vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ BiH i SDA, srpski blok trebao bi predvoditi SNSD Milorada Dodika, dok su u odlazećem sazivu srpski ministri okupljeni oko bloka koji je predvodio SDS.

Čović je upozorio kako od sljedećeg tjedna neće biti moguće isplatiti plaće zaposlenicima na državnoj razini. “Ovoga tjedna istječe privremeno financiranje institucija države. Moje pitanje svima: hoćemo li imati novo financiranje institucija ili ako već ne radimo, zašto ćemo dijeliti plaće? Od ponedjeljka privremenog financiranja nema”, objasnio je Čović te je pozvao vodeće bošnjačke i srpske stranke na postizanje dogovora o uspostavi vlasti kako bi se izbjegla još dublja kriza.

“Vrlo ćemo odgovorno sagledati činjenice i bit će potrebno donijeti neku odluku o privremenom financiranju. Hoćemo li je donijeti, hoćemo li participirati u njoj ili ćemo definirati neke rokove s jasnim zadatkom, vidjet ćemo uskoro”, dodao je Čović.

Državni ministar financija je Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a BiH. Vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) uvjetuje uspostavu novog saziva Vijeća ministara BiH aktiviranjem Akcijskog plana za članstvo (MAP) u NATO-u kroz podnošenje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) države BiH ovome savezu, čemu se Dodikov SNSD protivi. Zbog toga je čak osam mjeseci blokirana uspostava novog saziva Vijeća ministara, dok međunarodna uprava poziva na provedbu izbornih rezultata bez ikakva uvjetovanja.

Čović navodi i kako bi se stvari dodatno mogle zakomplicirati kada za mjesec dana predsjedatelj Vijeća ministara Denis Zvizdić preuzme dužnost predsjedanja Zastupničkim domom Parlamenta BiH. “Žurno moram sjesti bez ikakvih jednostranih poteza i tražiti rješenja. Vijeće ministara treba odmah uspostaviti. Ja bih rekao da netko umjetno želi držati jednu onakvu krizu, odnosno da stalno tražimo krivca za nešto što se ne dogovorimo, a što se ispostavilo i ovih dana kad smo željeli, tobože, riješiti pitanje izbora izaslanstva za Vijeće Europe”, objasnio je Čović.

Po njegovim riječima, nastojalo se izvanrednom sjednicom Doma naroda Parlamenta BiH Hrvate postaviti u poziciju da preglasaju jednu stranu, što se, po njemu, neće dogoditi.

Bez preglasavanja

“Predstavnici HNS-a BiH nikad neće stati na jednu ili drugu stranu, kako bi netko želio. Znači, ova ideja o sazivanju sjednice Doma naroda bez dogovora htjela se napraviti uz kršenje procedura i poslovnika. Evidentno je želja bila da se HDZ uvuče u igru, da budemo dvojica protiv trećeg. Stvorili smo sve preduvjete za uspostavu vlasti. Sve drugo je igra onih koji pokušavaju tražiti krivca, a ne riješiti problem”, objasnio je čelnik HDZ-a BiH.

Upitan o sudbini apelacije koju je prošle godine podnijela tadašnja predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH na Ustav Federacije BiH, Čović je potvrdio kako je službeno povučena. “Što se tiče apelacije gospođe Krišto, mislim kako je ona formalno danas povučena kao takva. To bi bio naš doprinos da vodimo dalje raspravu o izbornom zakonodavstvu s partnerima s kojima ćemo formirati vlast”, objasnio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari