Pratite nas

Iz Svijeta

Potpora konzervativcima Angele Merkel rekordno niska

Objavljeno

na

Potpora njemačkih građana konzervativcima kancelarke Angele Merkel rekordno je niska, pokazuje anketa objavljena u subotu, i dodatno su zaostali za Zelenima.

Sve je veća sumnja da će vladajuća koalicija kancelarke, koju čine njezini konzervativci i socijaldemokrati (SPD), ostati na vlasti do 2021. godine. SPD, koji također bilježi rekordno loše rezultate, u kaosu je nakon što je 2. lipnja odstupila čelnica Andrea Nahles. Mnogi zbog toga vjeruju kako će se parlamentarni izbori održati već iduće godine.

Anketa agencije Forsa konzervativnom bloku daje 24 posto podrške, što je za dva postotna boda manje nego prije tjedan dana.

Socijaldemokrati su i dalje na 12 posto, čime su izjednačeni s krajnje desnom Alternativom za Njemačku.

Zeleni, ojačani sve većom zabrinutošću diljem Europe zbog klimatskih promjena, zbog čega su završili na drugom mjestu na nedavnim europskim izborima, ostaju najpopularnija stranka s 27 posto potpore.

“Zeleni su profitirali od snažnije mobilizacije glasača, samouništenja SPD-a i pokušaja konzervativaca da se s njima raspravljaju o klimatskim promjenama”, tvrdi šef Forse Manfred Guellner.

Ako se vladajuća koalicija raspadne, Njemačku očekuju prijevremeni izbori, manjinska vlada ili savez triju blokova.

Bilo koji od ta tri scenarija vjerojatno će ubrzati odlazak Merkel koja je na vlasti već 14 godina i koju je na čelu stranke zamijenila Annegret Kramp-Karrenbauer. I sama je najavila kako se neće više kandidirati za kancelarku.

Kramp-Karrenbauer nije uspjela podići podršku svojoj stranci, a samo 19 posto ispitanika reklo je da bi ju na izravnom glasovanju podržali za kancelarku, što je također dva postotna boda manje nego u anketi prije tjedan dana.

SPD tek treba odabrati kako će izabrati svog novog čelnika, a za tu funkciju se još nitko nije javio.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump: Kim Jong Un riskira izgubiti ‘sve’ nakon što je Sj. Koreja objavila test

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump je rekao u nedjelju da vođa Sjeverne Koreje Kim Jon Un riskira izgubiti “sve” ako nastavi s neprijateljskim postupcima i da se njegova zemlja mora denuklearizirati, nakon što je Pyongyang objavio da je izveo “uspješan test velike važnosti.

“Kim Jong Un je previše pametan i može previše izgubiti, zapravo sve, ako postupa na neprijateljski način. On je potpisao snažan sporazum o denuklearizaciji sa mnom u Singapuru”, napisao je Trump na Twitteru govoreći o njegovu prvom summitu s Kimom u Singapuru 2018.

“On ne želi pokvariti svoj privilegirani odnos s američkim predsjednikom niti se miješati u američke predsjedničke izbore u studenom”, rekao je.

Pyongyang je ranije u nedjelju objavio da je sjevernokorejska vojska u subotu provela “vrlo važan test” na poligonu za lansiranje projektila Sohae.

“Sjeverna Koreja, pod vodstvom Kim Jong Una raspolaže ogromnim gospodarskim potencijalom, ali mora se denuklearizirati kao što je obećala”, nastavio je Trump. “NATO, Kina, Rusija, Japan i cijeli svijet se slažu u vezi toga”.

Nakon opasnog porasta napetosti, Sjedinjene Države i Sjeverna Koreja su pokrenuli dijalog nakon povijesnog susreta dvojice čelnika u lipnju 2018. u Singapuru.

Ali drugi sastanak na vrhu, u veljači u Hanoju, nije polučio uspjeh i pregovori su od tada u zastoju.

Predsjednik Trump je u subotu izrazio zadovoljstvo svojim jako dobrim odnosima sa sjevernokorejskim čelnikom.

“Mislim da obojica želimo da tako ostane. On zna da me čekaju izbori”, rekao je i dodao da bi bio iznenađen da Sjeverna Koreja postupi neprijateljski”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin i Zelenskij žele ponovno pokrenuti mirovne pregovore o Ukrajini

Objavljeno

na

Objavio

EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij sastaju se u ponedjeljak u Parizu pod francusko-njemačkim pokroviteljstvom kako bi ponovno pokrenuli mirovne pregovore o istočnoj Ukrajini, gdje se vodi jedini aktivni oružani sukob u Europi.

Nakon tri godine paralize pregovora na najvišoj razini, veteran Putin prvi će se put rukovati sa Zelenskijem, bivšim glumcem koji je na vlast došao u svibnju.

Premda nitko ne očekuje pomak odmah, sam nastavak pregovora promatra se s optimizmom s obzirom na to koliko se francuski predsjednik Emmanuel Macron, zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, borio za provedbu mirovnih sporazuma iz Minska sklopljenih prije oko pet godina.

To će biti i prilika da Pariz procijeni kakve izglede imaju Macronove ambicije da ponovno oživi rusko-europske odnose, gotovo paralizirane od ruske aneksije Krima 2014., nakon čega je uslijedio sukob na istoku Ukrajine.

“Iskreno, ne znam hoće li biti uspješan, ali prvi uspjeh je da se taj sastanak uopće održava”, ocijenio je ovaj tjedan novinarima Zelenskij.

Analitičar Mark Galeotti iz londonskog instituta za međunarodnu obranu i sigurnost RUSI kazao je kako je “promjena ozračja prvi korak”. “Rusi šalju puno signala koji pokazuju da su bolje raspoloženi.”

Rat između Kijeva i proruskih separatista odnio je u više od pet godina više od 13.000 života. Zapad i Ukrajina optužuju Moskvu da financira i naoružava pobunjenike, što Rusija niječe, tvrdeći da ima političko-humanitarnu ulogu i da želi zaštititi mjesno stanovništvo.

Pregovori u Parizu u “normandijskom formatu” fokusirat će se na sadržaj sporazuma iz Minska: trenutačni prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja, vraćanje kontrole Kijeva na granici s Rusijom, širu autonomiju za teritorije koje kontroliraju separatisti.

Premda je dogovor iz Minska zaustavio najteže borbe, politički aspekti nisu nimalo napredovali jer su Putin i prethodni ukrajinski predsjednik Petro Porošenko bili u groznim odnosima.

Od Zelenskijeva dolaska osjeća se stanovito popuštanje: razmijenjeno je 70 zatvorenika, među kojima jako simboličke osobe, postrojbe zaraćenih snaga povukle su se u tri mala sektora bojišnice i vraćeni su ukrajinski ratni brodovi koje je Rusija zaplijenila.

Putin je za svojeg kolegu kazao da je “iskren” i “simpatičan”.

Zelenskij želi da se pregovori fokusiraju na tri točke: novu razmjenu zatvorenika, provedbu trajnog prekida vatre i rasformiranje svih oružanih skupina koje se “ilegalno” nalaze na ukrajinskom teritoriju. Uključujući proruske separatiste i njihove ruske pokrovitelje.

Putin je oprezniji kada je riječ o njegovim namjerama, ali Moskva je kao prioritete odredila napredak u pitanju autonomije i održavanje izbora u regijama Donjecku i Luhansku.

Druga tema koja bi mogla biti dotaknuta pitanje je tranzita ruskog plina preko Ukrajine prema Europi kako bi se izbjegao prekid u opskrbi za Novu godinu.

Zelenskija očekuje težak zadatak jer se nalazi u procjepu između svojeg obećanja da neće “kapitulirati” pred Putinom i želje da brzo okonča oružani sukob. Njegovi protivnici, bilo da su nacionalisti ili pristaše njegova prethodnika, obećali su da će spriječiti da učini bilo kakav veći ustupak.

Uostalom, njegovo važno savezništvo sa SAD-om potkopano je skandalom zbog kojeg američkom predsjedniku Donaldu Trumpu prijeti opoziv. Sumnjiči ga se, naime, da je Zelenskija pokušao ucijeniti vojnom pomoći kako bi eliminirao svojeg suparnika Joea Bidena na predsjedničkim izborima 2020. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari