Pratite nas

Vijesti

Potpredsjednik EK Borrell – ‘Uplaćujemo novac migrantima u Turskoj’

Objavljeno

na

“Ne plaćamo turskim vlastima, nego uplaćujemo novac migrantima u Turskoj. Svaki migrant dobio je kreditnu karticu sa sredstvima za kupnju hrane, plaćanje smještaja, školovanja. Naravno da ćemo im nastaviti slati novac”, priznao je potpredsjednik EK Borrell.

Za novog visokog predstavnika za europsku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Europske komisije Josepa Borrella Fontellesa nitko ne može reći da ne posjeduje znanje i iskustvo potrebno za jednu od najviših dužnosti u Europskoj uniji. 72-godišnji Borrell, socijalist, četiri je desetljeća u španjolskoj i europskoj politici; na novu dužnost dolazi s mjesta šefa španjolske diplomacije u vladi Pedra Sáncheza, a bio je i predsjednik Europskog parlamenta od 2004. do 2007. godine. Studirao je u Parizu i Stanfordu, a jedno je vrijeme živio i u izraelskom kibucu. Od 2010. do 2012. bio je na čelu Europskog sveučilišnog instituta u Firenci, piše vecernji.hr

Iako Katalonac, Borrell je čvrst zagovornik španjolskog jedinstva i protivnik odcjepljenja Katalonije. Za diplomata izražava se neuobičajeno otvoreno i direktno, što je vidljivo i u prvom ekskluzivnom intervjuu što ga je na novoj dužnosti dao za Večernji list. S novim šefom europske diplomacije razgovarali smo u rezidenciji španjolskog veleposlanika u Strasbourgu na dan kad je potvrđena nova Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen. Borrell smatra da je to što je nova Komisija potvrđena s više glasova nego što ih je dobila sama predsjednica Komisije dobra vijest. “Kao član Komisije mogu samo biti zadovoljan tom činjenicom”, kaže Borrell.

(…)

Kakav je vaš plan za rješavanje problema migracija?

Osim što je to problem unutarnjih poslova i kontrole granica, to je i pitanje sporazuma s drugim državama. Lako je reći da oni koji nemaju pravo ostati u EU trebaju biti poslani natrag, ali zemlje odakle su došli moraju ih prihvatiti. Zato moramo otići u te zemlje, primjerice u Africi, i razgovarati s njima o tom problemu. Jer ako ne budemo imali dogovore s tim zemljama, nećemo moći vraćati ljude odakle su došli. Pri rješavanju ovog problema morat ću surađivati s povjerenicima zaduženima za ovu problematiku. Prošle je godine dogovorena uspostava prihvatnih centara za izbjeglice u zemljama izvan EU, ali se malo od toga ostvarilo, jer druge zemlje uglavnom ne žele takve centre na svom teritoriju.

Planirate li i dalje inzistirati na tom planu?

Iskreno govoreći, moram vidjeti i razgovarati s povjerenikom zaduženim za migracije. Ne želim anticipirati bilo kakvu odluku o tom pitanju bez suradnje s kolegama povjerenicima. Ali jasno je da takav plan nije moguće provesti bez dogovora s drugim zemljama. Moramo uspostaviti dublji dijalog s drugim zemljama po ovom pitanju, koje na to moraju pristati, jer u protivnom je riječ samo o našim lijepim željama.

Ovih će se dana o krizi o Ukrajini održati sastanak normandijske četvorice, Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke. Tko je zapravo u Europi zadužen za vanjsku politiku, vi ili najmoćnije zemlje?

Zadužen sam za zajedničku vanjsku politiku, a zajednička vanjska politika ne znači i jedinstvena vanjska politika. Možemo povući paralelu s valutom, jer imamo zajedničku valutu, ali istodobno imamo i nacionalne valute. To znači da zajednička vanjska politika koegzistira s nacionalnim vanjskim politikama, koje su, kao što vidimo, očite. No, to nije u nesuglasju s europskim ugovorima. Jednog dana, ne znam kad će to biti, zajednička vanjska politika postat će jedinstvena. To se neće dogoditi uskoro. Ovdje je riječ o njemačko-francuskoj inicijativi i to što visoki predstavnik u njoj nije angažiran je životna činjenica. Zajednička vanjska politika znači da je riječ o politici koju svi prihvaćaju. One članice koje imaju veće kapacitete imaju i inicijativu na ovom području. Zadovoljan sam zbog toga, no moja je zadaća izgraditi zajedničku vanjsku politiku i zajednički pristup, premda znamo da je to u nekim slučajevima jako teško jer pojedina pitanja izazivaju podjele.

Kad je riječ o Rusiji, kakvu ćete politiku zastupati?

Dio članica želi normalizaciju odnosa s Rusijom, dok se druge tome protive. Jasno je da samo sankcije ne donose rezultat, jer same sankcije nisu vanjska politika. Vanjska politika mora biti šira od samih sankcija. No, o tome se moramo usuglasiti, što u ovoj situaciji nije jednostavno, s obzirom na to da su jedni za trenutačnu normalizaciju, a drugi za zadržavanje ovakvog stanja. Moramo razgovarati o tome.

(…)

Spomenuli ste da je Europa uglavnom riješila probleme unutar Europe. A što je sa zapadnim Balkanom? Što će se dogoditi nakon blokade Sjeverne Makedonije i Albanije? Što mislite o procesu proširenja?

Uvijek sam kao Španjolac smatrao da je bila velika greška što nismo uspjeli spriječiti imploziju Jugoslavije i jugoslavenske ratove, koji su među povijesno najgorim događajima u Europi s više od 150 tisuća ubijenih. Ipak, ne želimo premotavati povijest. U sadašnjoj bi situaciji zemlje bivše Jugoslavija trebale imati europsku perspektivu. Ne znam koliko će im za to trebati. I Španjolskoj je nakon Francove smrti trebalo dugo da postane članica EU. No trebamo prilagoditi europske metode i mehanizme i manje oklijevati kako bismo bili efektivniji u okvirima balkanskog problema, na čemu ću raditi sa svojim kolegama. Mijenjanje metode ne znači mijenjanje konačnog cilja koji, za mene, ostaje isti, ali razumijem razočaranje s obje strane.

Prvo što ću napraviti, kada Kosovo bude imalo vladu, jest posjetiti Kosovo, gdje nikad nisam bio. Posjetit ću i Srbiju, u kojoj sam već nekoliko puta bio, kako bih razgovarao s obje strane o novom pristupu rješavanja problema na Balkanu, što je za nas jedan od prioriteta.

Je li problem što Španjolska ne priznaje neovisnost Kosova? 

Ne, zašto bi to bio problem?

Ne stvara li Španjolska tako presedan koji bi joj se mogao obiti u glavu pri rješavanju situacije s Katalonijom?

Ne djelujem u tom pogledu kao španjolski ministar, jer preuzimam druge dužnosti. Razumijem da ljudi zaključuju da ako moja zemlja ne priznaje Kosovo, Kosovari me neće voljeti. Zamislite, s druge strane, da dolazim iz zemlje koja priznaje Kosovo. U tom bi slučaju smatrali da Srbi neće biti zadovoljni mnome. Postoji određena asimetrija. Priznajem Kosovo, netko je nezadovoljan. Ne priznajem Kosovo, netko drugi je nezadovoljan.

(…)

Kakav je europski odgovor na turski napad na sjeveru Sirije?

Nije bilo nikakvog odgovora Europe.

Je li to bila pogreška?

Možete to nazvati i uspjehom. Ali činjenica je da EU nije reagirala.

Hoće li EU i dalje plaćati turskim vlastima za zadržavanje migranata?

Ne plaćamo turskim vlastima, nego uplaćujemo novac migrantima u Turskoj. Svaki migrant dobio je kreditnu karticu sa sredstvima za kupnju hrane, plaćanje smještaja, školovanja. Naravno da ćemo im nastaviti slati novac. Kako bismo im sada odjednom mogli okrenuti leđa?!

Izvor: vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Petrov komentirao Škorinu izjavu: Želimo imati jasne programske smjernice

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji Hrvatskog radija Oporbeni zarez predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov osvrnuo se na izjavu Miroslava Škore, koji je za Jutarnji list rekao da će stranke koje su ga podržale na predsjedničkim izborima na parlamentarne izbore izaći pod njegovim zaštitnim znakom.

– Što se tiče Mosta, mi ćemo uvijek biti otvoreni za razgovor s onima kojima je interes RH na prvom mjestu. Za nas su bitne ideje i ljudi. Što se tiče ideja, mi želimo imati jasne programske smjernice za koje ćemo vidjeti da stvarno donose dobrobit RH. To smo svojim djelovanjem do sada i pokazali, rekao je Petrov, piše HRT.

Hasanbegović o Škorinom političkom pokretu: O konačnom sadržaju tog pokreta će se tek pričati

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Otvara se 50. jubilarni Svjetski gospodarski forum (WEF) u Davosu

Objavljeno

na

Objavio

wef davos

Jubilarni 50. godišnji summit Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), koji počinje u ponedjeljak u Davosu, i ove će godine okupiti pripadnike svjetske političke i gospodarske elite koji će u idiličnom alpskom okruženju imati priliku razmijeniti mišljenja o najaktualnijim globalnim izazovima.

Uz neke od najmoćnijih čelnika svijeta, među kojima su američki predsjednik Donald Trump i njemačka kancelarka Angela Merkel, na petodnevnom samitu koji se od 1971. svake godine održava u tom selu u švicarskim Alpama sudjelovat će i hrvatski premijer Andrej Plenković. Kako je najavljeno, Plenković će u utorak i srijedu u Davosu sudjelovati u tri rasprave, a također bi trebao održati niz bilateralnih sastanaka s uglednim svjetskim državnicima i gospodarstvenicima.

Očekuje se da će sudionici najpoznatijeg foruma svjetske elite, koji se ove godine u švicarskom zimovalištu održava od 20. do 24. siječnja, voditi rasprave o nizu tema, među kojima su klimatske promjene, usporavanje globalnog rasta, trgovinski ratovi, te sukobi i napetosti na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i u istočnoj Aziji.

U ponedjeljak će WEF biti formalno otvoren govorima utemeljitelja foruma Klausa Schwaba i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, te prigodnim koncertom povodom 250. obljetnice rođenja Ludwiga von Beethovena. Radni dio samita počinje u utorak kada se, između ostaloga, očekuje govor američkog predsjednika Trumpa.

Kako se globalna moć više ne mjeri samo vojnom ili gospodarskom snagom već jednako tako i utjecajem na društvenim medijima, ton sastanka mogla bi odrediti još jedna slavna sudionica, 17-godišnja švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg. U otvorenom pismu objavljenom uoči Svjetskog gospodarskog foruma, Thunberg i skupina mladih aktivista za klimu zatražili su hitnu globalnu obustavu subvencioniranja i ulaganja vezanih uz fosilna goriva.

“U slučaju nužde, potrebno je iskoračiti iz zone ugode i donositi odluke koje ne moraju biti osobito ugodne”, stoji u njihovom otvorenom pismu objavljenom u britanskom Guardianu.

Svjetskom gospodarskom forumu često se predbacuje da proizvodi puno buke, ali malo konkretnih rezultata. Dok globalna mladež zahtijeva aktivno suočavanje s klimatskim promjenama i drugim gorućim problemima, organizatori godišnjega samita u Davosu njegov 50. rođendan planiraju proslaviti s opipljivim rezultatima.

Utemeljitelj WEF-a, 81-godišnji Schwab, koji svake godine na svoj forum poziva svjetsku političku, gospodarsku i intelektualnu elitu, ne samo da je drugu godinu za redom pozvao Thunberg u Davos, već je i sam preuzeo dio njezine retorike. Na konferenciji za tisak prošli tjedan podsjetio je novinare da se svijet nalazi u “izvanrednom stanju”. “Ne želimo dosegnuti kritičnu točku po pitanju klimatskih promjena”, rekao je tom prilikom Schwab. “Ne želimo budućim generacijama ostaviti u nasljeđe neprijateljski svijet koji postaje sve neprikladniji za život – samo se prisjetite požara koji divljaju Australijom”, upozorio je Schwab, prenosi Reuters.

U fokusu radnog dijela samita, od utorka do petka, bit će i druge goruće teme, među kojima usporavanje globalnog gospodarskog rasta, trgovinski ratovi, geopolitičke napetosti u Istočnoj Aziji i bliskoistočne žarišne točke.

Popis sudionika uključuje čelnike država i vlada iz Jordana, Palestine, Iraka, Afganistana i Pakistana, ali uz jednu upečatljivu odsutnost: svoju nazočnost na jubilarnom 50. sastanku u Davosu otkazao je iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Javad Zarif. To znači da islamska regionalna sila uključena u rastući nuklearni sraz sa svjetskim silama i različite bliskoistočne krize neće imati svojega predstavnika na ovogodišnjem WEF-u.

Svjetski gospodarski forum ponosan je na svoju sad već 50-godišnju ulogu njegovatelja diplomatskih rješenja, među kojima je i govor ministra vanjskih poslova Zapadne Njemačke Hansa-Dietricha Genschera 1987., koji je smatran presudnim za okončanje Hladnoga rata, prenosi agencija dpa. Godinu dana kasnije, sastanci turskih i grčkih čelnika u Davosu pridonijeli su sprječavanju rata između dvaju sredozemnih rivala.

Povrh toga, godišnji samit svjetske elite u Švicarskoj pridonio je rađanju nekoliko međunarodnih inicijativa, kao što je skupina G20 vodećih razvijenih i gospodarstava u razvoju. Globalni savez za cjepiva (GAVI) i Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije (GFATM) također su inicirani u Davosu.

Bez obzira na ta postignuća, kritičari Davos smatraju mjestom na kojemu se svjetske elite igraju velikim novim idejama, ali bez konkretnih rezultata.

Schwab ulaže velike napore kako bi dokazao suprotno.

Program ovogodišnjega sastanka organiziran je oko koncepta “dioničkog kapitalizma” prema kojemu treba uzeti u obzir interese svih dionika, odnosno čimbenika i interesnih skupina, za razliku od “dioničarskog kapitalizma” u kojemu se tvrtkama upravlja samo na temelju interesa vlasnika dionica. Schwab već duže vrijeme promovira tu ideju kao način da se tvrtke natjera da se odgovorno ponašaju prema društvu i okolišu, a ne samo prema dioničarima.

Uz to, najavio je da će na samitu biti pokrenuta globalna inicijativa u sklopu koje će tijekom sljedećeg desetljeća milijarda ljudi biti osposobljena za suočavanje s digitalizacijom posredovanim promjenama na radnom mjestu, kao i novi plan sadnje tisuću milijarda stabala do 2030. (Hina)

Premijer Plenković u utorak i srijedu u Davosu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari