Pratite nas

Vijesti

Potpredsjednik EK Borrell – ‘Uplaćujemo novac migrantima u Turskoj’

Objavljeno

na

“Ne plaćamo turskim vlastima, nego uplaćujemo novac migrantima u Turskoj. Svaki migrant dobio je kreditnu karticu sa sredstvima za kupnju hrane, plaćanje smještaja, školovanja. Naravno da ćemo im nastaviti slati novac”, priznao je potpredsjednik EK Borrell.

Za novog visokog predstavnika za europsku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Europske komisije Josepa Borrella Fontellesa nitko ne može reći da ne posjeduje znanje i iskustvo potrebno za jednu od najviših dužnosti u Europskoj uniji. 72-godišnji Borrell, socijalist, četiri je desetljeća u španjolskoj i europskoj politici; na novu dužnost dolazi s mjesta šefa španjolske diplomacije u vladi Pedra Sáncheza, a bio je i predsjednik Europskog parlamenta od 2004. do 2007. godine. Studirao je u Parizu i Stanfordu, a jedno je vrijeme živio i u izraelskom kibucu. Od 2010. do 2012. bio je na čelu Europskog sveučilišnog instituta u Firenci, piše vecernji.hr

Iako Katalonac, Borrell je čvrst zagovornik španjolskog jedinstva i protivnik odcjepljenja Katalonije. Za diplomata izražava se neuobičajeno otvoreno i direktno, što je vidljivo i u prvom ekskluzivnom intervjuu što ga je na novoj dužnosti dao za Večernji list. S novim šefom europske diplomacije razgovarali smo u rezidenciji španjolskog veleposlanika u Strasbourgu na dan kad je potvrđena nova Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen. Borrell smatra da je to što je nova Komisija potvrđena s više glasova nego što ih je dobila sama predsjednica Komisije dobra vijest. “Kao član Komisije mogu samo biti zadovoljan tom činjenicom”, kaže Borrell.

(…)

Kakav je vaš plan za rješavanje problema migracija?

Osim što je to problem unutarnjih poslova i kontrole granica, to je i pitanje sporazuma s drugim državama. Lako je reći da oni koji nemaju pravo ostati u EU trebaju biti poslani natrag, ali zemlje odakle su došli moraju ih prihvatiti. Zato moramo otići u te zemlje, primjerice u Africi, i razgovarati s njima o tom problemu. Jer ako ne budemo imali dogovore s tim zemljama, nećemo moći vraćati ljude odakle su došli. Pri rješavanju ovog problema morat ću surađivati s povjerenicima zaduženima za ovu problematiku. Prošle je godine dogovorena uspostava prihvatnih centara za izbjeglice u zemljama izvan EU, ali se malo od toga ostvarilo, jer druge zemlje uglavnom ne žele takve centre na svom teritoriju.

Planirate li i dalje inzistirati na tom planu?

Iskreno govoreći, moram vidjeti i razgovarati s povjerenikom zaduženim za migracije. Ne želim anticipirati bilo kakvu odluku o tom pitanju bez suradnje s kolegama povjerenicima. Ali jasno je da takav plan nije moguće provesti bez dogovora s drugim zemljama. Moramo uspostaviti dublji dijalog s drugim zemljama po ovom pitanju, koje na to moraju pristati, jer u protivnom je riječ samo o našim lijepim željama.

Ovih će se dana o krizi o Ukrajini održati sastanak normandijske četvorice, Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke. Tko je zapravo u Europi zadužen za vanjsku politiku, vi ili najmoćnije zemlje?

Zadužen sam za zajedničku vanjsku politiku, a zajednička vanjska politika ne znači i jedinstvena vanjska politika. Možemo povući paralelu s valutom, jer imamo zajedničku valutu, ali istodobno imamo i nacionalne valute. To znači da zajednička vanjska politika koegzistira s nacionalnim vanjskim politikama, koje su, kao što vidimo, očite. No, to nije u nesuglasju s europskim ugovorima. Jednog dana, ne znam kad će to biti, zajednička vanjska politika postat će jedinstvena. To se neće dogoditi uskoro. Ovdje je riječ o njemačko-francuskoj inicijativi i to što visoki predstavnik u njoj nije angažiran je životna činjenica. Zajednička vanjska politika znači da je riječ o politici koju svi prihvaćaju. One članice koje imaju veće kapacitete imaju i inicijativu na ovom području. Zadovoljan sam zbog toga, no moja je zadaća izgraditi zajedničku vanjsku politiku i zajednički pristup, premda znamo da je to u nekim slučajevima jako teško jer pojedina pitanja izazivaju podjele.

Kad je riječ o Rusiji, kakvu ćete politiku zastupati?

Dio članica želi normalizaciju odnosa s Rusijom, dok se druge tome protive. Jasno je da samo sankcije ne donose rezultat, jer same sankcije nisu vanjska politika. Vanjska politika mora biti šira od samih sankcija. No, o tome se moramo usuglasiti, što u ovoj situaciji nije jednostavno, s obzirom na to da su jedni za trenutačnu normalizaciju, a drugi za zadržavanje ovakvog stanja. Moramo razgovarati o tome.

(…)

Spomenuli ste da je Europa uglavnom riješila probleme unutar Europe. A što je sa zapadnim Balkanom? Što će se dogoditi nakon blokade Sjeverne Makedonije i Albanije? Što mislite o procesu proširenja?

Uvijek sam kao Španjolac smatrao da je bila velika greška što nismo uspjeli spriječiti imploziju Jugoslavije i jugoslavenske ratove, koji su među povijesno najgorim događajima u Europi s više od 150 tisuća ubijenih. Ipak, ne želimo premotavati povijest. U sadašnjoj bi situaciji zemlje bivše Jugoslavija trebale imati europsku perspektivu. Ne znam koliko će im za to trebati. I Španjolskoj je nakon Francove smrti trebalo dugo da postane članica EU. No trebamo prilagoditi europske metode i mehanizme i manje oklijevati kako bismo bili efektivniji u okvirima balkanskog problema, na čemu ću raditi sa svojim kolegama. Mijenjanje metode ne znači mijenjanje konačnog cilja koji, za mene, ostaje isti, ali razumijem razočaranje s obje strane.

Prvo što ću napraviti, kada Kosovo bude imalo vladu, jest posjetiti Kosovo, gdje nikad nisam bio. Posjetit ću i Srbiju, u kojoj sam već nekoliko puta bio, kako bih razgovarao s obje strane o novom pristupu rješavanja problema na Balkanu, što je za nas jedan od prioriteta.

Je li problem što Španjolska ne priznaje neovisnost Kosova? 

Ne, zašto bi to bio problem?

Ne stvara li Španjolska tako presedan koji bi joj se mogao obiti u glavu pri rješavanju situacije s Katalonijom?

Ne djelujem u tom pogledu kao španjolski ministar, jer preuzimam druge dužnosti. Razumijem da ljudi zaključuju da ako moja zemlja ne priznaje Kosovo, Kosovari me neće voljeti. Zamislite, s druge strane, da dolazim iz zemlje koja priznaje Kosovo. U tom bi slučaju smatrali da Srbi neće biti zadovoljni mnome. Postoji određena asimetrija. Priznajem Kosovo, netko je nezadovoljan. Ne priznajem Kosovo, netko drugi je nezadovoljan.

(…)

Kakav je europski odgovor na turski napad na sjeveru Sirije?

Nije bilo nikakvog odgovora Europe.

Je li to bila pogreška?

Možete to nazvati i uspjehom. Ali činjenica je da EU nije reagirala.

Hoće li EU i dalje plaćati turskim vlastima za zadržavanje migranata?

Ne plaćamo turskim vlastima, nego uplaćujemo novac migrantima u Turskoj. Svaki migrant dobio je kreditnu karticu sa sredstvima za kupnju hrane, plaćanje smještaja, školovanja. Naravno da ćemo im nastaviti slati novac. Kako bismo im sada odjednom mogli okrenuti leđa?!

Izvor: vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Večer dobročinitelja za udrugu ‘Hrvatska za Život’ i inicijativu ’40 dana za život’!

Objavljeno

na

Objavio

Čestitam divnim i vrijednim ljudima iz organizacije “40 dana za život”! Upornim radom čuda čine – najmanje što mi možemo učiniti je dati im potporu. Upišite u kalendar mjesto i vrijeme “Večeri dobročinitelja”, rezervirajte mjesto i budite dio ove hvale vrijedne priče. Vidimo se! Živjeli, pozvala je Karolina Vidović Krišto!

Inicijativa ’40 dana za život’, poziva na tradicionalnu i ovoga puta prvu nacionalnu Večer dobročinitelja za udrugu „Hrvatska za Život“ i inicijativu „40 dana za život“! Kroz veljaču će se u Zagrebu i još 8 gradova prikupljati novčana sredstva za 2020. godinu pod geslom “Primite u baštinu Kraljevstvo!” (Mt 25, 34).

Očekuje vas istinsko oduševljenje na susretu darivanja za uspješnu izgradnju kulture života u Hrvatkoj: uz nevjerojatna svjedočanstva majki i očeva, nastupe renomiranih bendova, specijalne govornike i inovativni dar za svakog sudionika objavit ćemo vam veličanstvenu vijest, povijesnu za pro-life Hrvatsku!

Vaš dolazak znači život ljudi, vaših budućih sugrađana, susjeda, možda zetova i snaha ili prijatelja vaše djece, poput Leone koja ide u vrtić s mojom kćerkom Anom ili poput mog kumčeta Davida, Aninog prijatelja. Vaš dolazak pridonijet će sigurnom ozračju za vašu djecu, njihove prijatelje, djecu njihove djece. Postat ćete dio djelotvorne i neovisne zajednice koja je po volji Božjoj izgradila kulturu života, navode organizatori.

Pozivima se pridružila i novinarka Karolina Vidović Krišto: Čestitam divnim i vrijednim ljudima iz organizacije “40 dana za život”! Upornim radom čuda čine – najmanje što mi možemo učiniti je dati im potporu. Upišite u kalendar mjesto i vrijeme “Večeri dobročinitelja”, rezervirajte mjesto i budite dio ove hvale vrijedne priče. Vidimo se! Živjeli, pozvala je Karolina Vidović Krišto!

Više o događaju možete saznati ovdje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Petrov komentirao Škorinu izjavu: Želimo imati jasne programske smjernice

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji Hrvatskog radija Oporbeni zarez predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov osvrnuo se na izjavu Miroslava Škore, koji je za Jutarnji list rekao da će stranke koje su ga podržale na predsjedničkim izborima na parlamentarne izbore izaći pod njegovim zaštitnim znakom.

– Što se tiče Mosta, mi ćemo uvijek biti otvoreni za razgovor s onima kojima je interes RH na prvom mjestu. Za nas su bitne ideje i ljudi. Što se tiče ideja, mi želimo imati jasne programske smjernice za koje ćemo vidjeti da stvarno donose dobrobit RH. To smo svojim djelovanjem do sada i pokazali, rekao je Petrov, piše HRT.

Hasanbegović o Škorinom političkom pokretu: O konačnom sadržaju tog pokreta će se tek pričati

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari