Pratite nas

BiH

Potvrđena optužnica osmorici pripadnika tkz Armije BiH za ratni zločin nad Hrvatima u središnjoj Bosni

Objavljeno

na

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu državnog odvjetništva protiv osmorice nekadašnjih zapovjednika i pripadnika Armije BiH za ubojstvo najmanje 12 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika u mjestu Križančevu Selu u Središnjoj Bosni gdje su po podacima hrvatske strane ubijene najmanje 64 osobe u jednoj od najkrvavijih vojnih operacija bošnjačkih postrojbi.

Kako je objavio portal Dnevnik iz Mostara koji sustavno prati procesuiranje ratnih zločina nad Hrvatima, optužnica je potvrđena više od četvrt stoljeća nakon što je zločin počinjen. Za ratne zločine nad hrvatskim civilima i ratniim zarobljenicima optužnice su podignute protiv Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahije, Nijaza Sivre, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Šaćira Omanovića, Kasima Kavazovića i Sadika Omanovića.

U vrijeme počinjenja ratnog zločina u Križančevu selu u općini Vitez Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade i zapovjednik taktičke skupine sjever 3. korpusa, Tarahija je bio zapovjednik treće bojne 325. brdske brigade, Sivro pomoćnik zapovjednika za sigurnost te postrojbe, Nurković pomoćnik zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost i vjerska pitanja, dok su ostala četvorica optuženih bili vojnici u postrojbi čiji su pripadnici počinili zločine odnosno bili izravni sudionici zločina.

Oni su konkretno optuženi za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Križančevog Sela te manjim naseljima Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, te su sustavno sudjelovali u pljačkanju i uništavanju njihove imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina.

Na području Viteza na širem području Križančeva sela je uoči Božića 1993. ukupno ubijeno 64 Hrvata u sklopu operacije Armije BiH čiji je cilj bio potpuno slamanje postrojbi Hrvatskog vijeća obrane u središnjoj Bosni.

(Hina)

 

Križančevo selo – Strašan zločin tkz Armije BiH nad Hrvatima Srednje Bosne

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Mektić: Devet muškaraca osumnjičenih za terorizam stižu u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić potvrdio je u četvrtak kako će ovog tjedna u tu zemlju iz Sirije biti deportirana devetorica njenih državljana koji su osumnjičeni za sudjelovanje u terorističkim aktivnostima.

Predsjedništvo BiH je 29. studenog dalo suglasnost za prihvat većeg broja osoba koje su se nakon poraza terorističke tvorevine Islamska država (IS) našle u zatočeništvu u logorima pod nadzorom kurdskih snaga u Siriji.

Prvotne informacije bile su kako se odluka odnosi na žene i djecu, njih ukupno 24, no ministar sigurnosti sada je potvrdio kako će u BiH biti deportirana i devetorica muškaraca.

“Tih devet građana BiH će odmah po dolasku biti uhićeni, a što se tiče žena i djece, nitko ne može biti isključen (iz sumnje) da je surađivao s teroristima”, kazao je Mektić novinarima u Sarajevu.

Kazao je kako su imena osoba, čija je deportacija odnosno dolazak u BiH najavljen za subotu, dostavljena policijskim agencijama i sada se poduzimaju mjere kako bi se provele nužne provjere.

Tko su muškarci, bivši pripadnici terorističkih skupina u Siriji ili Iraku koji će biti među deportiranima ministar Mektić nije objavio, no još početkom listopada bio je najavljen dolazak Armina Ćurta, Senada Kasupovića, Jamina Keserovića, Emira Ališića, Miralema Berbića, Hamze Labidija, Muharema Dunića, Emira Markote i Armina Dželke.

Na inzistiranje SAD vlasti u BiH pristale su prihvatiti te osobe koje su zarobljene kao pripadnici IS-a ili drugih terorističkih skupina poput Fronte al-Nusra.

Njihova je deportacija ipak morala biti prolongirana jer je planove poremetila turska vojna intervencija protiv Kurda na sjeveru Sirije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Vlada FBiH ne može se ustrojiti dok se ne ukinu neustavna ministarstva

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović izjavio je u srijedu kako se nova Vlada Federacije BiH neće moći ustrojiti dok se ne ukinu neustavna ministarstva, te je izrazio očekivanje da će se s bošnjačkim političkim partnerima u nekoliko predstojećih mjeseci postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona kako Hrvatima drugi narodi ne bi na izborima nametali političke predstavnike.

“Ne može se imenovati nova Vlada Federacije BiH, a da to ne rekonstruiramo. Imamo neustavnih ministarstava koje već desetak godina imaju takav status. To želimo riješiti”, rekao je Čović.

Pri tome je pojasnio kako dužnosnici HDZ-a BiH razgovaraju s vodećom bošnjačkom Strankom demokratske akcije o rekonstrukciji Vlade FBiH.
Odlukom Ustavnoga suda Federacije BiH po apelaciji tadašnje predsjednice Borjane Krišto (HDZ BiH) neustavnim su proglašena ministarstva kulture, obrazovanja i sporta jer je to isključiva nadležnost županija, a ne Federacije BiH.

Unatoč odluci Ustavnog suda FBiH, ta ministarstva godinama nisu ukinuta.

Čović je pojasnio kako bi se umjesto tih resora uspostavila nova ministarstva koja bi se bavila drugim pitanjima. Ranije se najavljivalo da bi jedno od ministarstava trebalo biti posvećeno mladima i demografiji.

Po riječima predsjednika HDZ-a BiH, predstavnici ove stranke sa SDA razgovaraju i o izmjenama Izbornog zakona BiH kako bi se spriječilo da brojniji narodi preglasavaju Hrvate kao što je to bio slučaj sa članom BiH Predsjedništva Željkom Komšićem na posljednjim izborima. Čović je optimističan da je taj cilj moguće ostvariti u sljedećih nekoliko mjeseci.
“Sve što radimo oko Izbornog zakona realno je da riješimo za dva do tri mjeseca”, pojasnio je.

Sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je u nekoliko predmeta protiv BiH da se predstavnici manjina ne mogu kandidirati niti ih građani birati na izborima, dok je Ustavni sud BiH u predmetu Bože Ljubića osporio odredbe Izbornog zakona i utvrdio mogućnost zloporaba i preglasavanja prigodom izbora nacionalnih predstavnika u gornji, nacionalni koncipirani Dom naroda.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari