Pratite nas

Hrvatska

Potvrđene manipulacije brojem birača: od danas imamo blizu 250 000 birača manje

Objavljeno

na

S jučerašnjim datumom prošao je rok za predaju zahtjeva za novom osobnom iskaznicom Ministarstvu unutarnjih poslova te je njih 247.874 odjavljeno iz evidencije o prebivalištu.

Radi se o tri kategorije građana:

– njih 102.900 s prebivalištem u Hrvatskoj, starijih od 16 godina, koji su stekli uvjete za osobnu iskaznicu ali je nikada nisu zatražili

– njih 111.165 s prebivalištem, kojima je osobna istekla, ali nisu zatražili novu

– njih 33.809 prijavljni na BB ili 00 adresama. U ovoj kategoriji njih 6.813 imali su važeću osobnu iskaznicu ali kako nisu otišli u katastar po kućni broj osobne su im poništene.

Nema posljedice po državljanstvo ili imovinu građana, to su bila najčešća pitanja koja su se pojavljivaka kazala je za Dnevnik Nove TV Ines Krajčak pomoćnica ministra unutarnjih poslova.

Iz MUP-a poručuju kako postoji mogućnost ponovne prijave prebivališta uz ispravnu dokumentaciju, no povratnici također moraju dokazati da namjeravaju ostati živjeti u zemlji.

U protekle dvije godine izbrisano 177 000 građana

U MUP-u kažu da osobe s bb kućnim adresama neće imati problema pri ponovnoj prijavi, ali za većinu izbrisanih u MUP-u kažu kako se radi o osobamam koje već dugi niz godina ne žive u Hrvatskoj ili imaju fiktino prebivalište.

Iz MUP-a dodaju kako su u protekle dvije godine provjerama od vrata do vrata izbrisali 177 000 takvih osoba.

Građani Republike Hrvatske koji se nalaze na privremenom boravku u inozemstvu a svoj boravak nisu prijavili u policiji također su izbrisani iz evidencije.

Novčane kazne za krivo prijavljena prebivališta

Oni, kao i svi građani koji imaju neispravno prijavljeno prebivalište osim brisanja iz registra mogu biti novčano kažnjeni od 500 do 5.000 kuna.

Iz MUP-a međutim naglašavaju kako se novo obrisani građani još uvijek neće kažnjavati te da će ih se voditi kao da uopće nisu bili u Hrvatskoj.

To bi ipak moglo proizvesti probleme građanima koji će trebati dokazati kontinuitet prebivališta u svrhu ostvarivanja nekog prava.

Utjecaj na drugi krug predsjedničkih izbora

Ove promjene utjecat će na drugi krug predsjedničkih izbora jer se tako 6.813 osoba koje su do jutros imale važeću osobnu iskaznicu moralo se danas – isti dan do 14 sati aktivno registrirati kako bi mogli glasovati – jer tada istječe rok za aktivnu registraciju.

Narod.hr/dnevnik noveTV

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Krstičević: Na obilježavanju 27. godišnjice Pauka- ceremonija dodjele “crvene beretke”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević najavio je u utorak da će na obilježavanju 27. obljetnice osnutka 4. gardijske brigade u subotu u Splitu biti organiziran atraktivan program u kojem će i biti i ceremonija dodjela crvene beretke u kapeli Sv. Križa bivše vojarne Dračevca.

“Ono što je ključno u sljedeću subotu je da vraćamo manifestaciju koja je za nas iz Domovinskog rata bila jako vrijedna, a to su crvene beretke koje su ljudi nakon napornih treninga dobivali pred imenima naših poginulih branitelja u kapeli Sv. Križa i onda je 2000. godine ta aktivnost prekinuta nakon što je predsjednik Mesić bio u vojarni Dračevac”, rekao je Krstičević novinarima u splitskoj Sveučilišnoj knjižnici, gdje je večeras održao predavanje “Sustav domovinske sigurnosti – Hrvatska vojska kao dio sustava domovinske sigurnosti” u organizaciji Mladeži splitskoga HDZ-a.

Istaknuo je kako mu je drago što će se ta ceremonija obnoviti u sljedeću subotu te će mladi ljudi, kako je rekao, “pred svetim imenima pripadnika 4. gardijske brigade na ceremoniji na svetom mjestu ponovno dobiti crvenu beretku”.

Također rekao kako će na dan obilježavanja 27. obljetnice osnutka 4. gardijska brigade “Paukova” u sljedeću subotu biti upriličen atraktivan program na splitskoj Rivi.

“Na prostoru Lučke kapetanije izložit ćemo tehničko-taktički zbor opreme i naoružanja Hrvatske vojske, a nakon toga ćemo pokazati naša Krila oluje te će biti vrlo zanimljivo”, najavio je Krstičević.

Govoreći o sustavu domovinske sigurnosti, Krstičević je u splitskoj Sveučilišnoj knjižnici istaknuo kako smo se zahvaljujući tom sustavu obranili u Domovinskom ratu i oslobodili Hrvatsku.

“U suvremenim ugrozama i rizicima s kojima se suočava naše društvo trebamo sustav domovinske sigurnosti u kojem su zastupljene lokalne zajednice – općine i gradovi te Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS), Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS), Crveni križ, Hrvatska vojska, sigurnosno-obavještajni sustav te međusobna solidarnost i zajedništvo”, dodao je Krstičević.

Za današnjeg boravka u Splitu ministar Krstičević je o sustavu domovinske sigurnosti govorio i na sastanku s udrugama iz Domovinskog rata. Kako je priopćeno, tom je prigodom rekao da su hrvatski branitelji “stvarali hrvatsku državu, a danas su hrvatski vojnici baštinici tradicije iz Domovinskog rata.

Krstičević je kao najvažnije dostignuće u 2018. godini istaknuo, kako je navedeno, povijesnu odluku o nabavi višenamjenskoga borbenog zrakoplova F-16 Barak.

“Ovo je jedna od najvećih i najsloženijih odluka u obrambenom resoru nakon završetka Domovinskog rata. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo stvaralo je prevagu i pobjedu u Domovinskom ratu. Zadržali smo sposobnost nadzora zračnog prostora i tradiciju borbenog zrakoplovstva. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo od danas ima svijetlu budućnost, a Hrvatska vojska radi veliki tehnološki iskorak, u korak sa Zapadom. To je stvar nacionalnog ponosa i naša odgovornost prema budućim generacijama”, rekao je Krstičević.  (Hina)

Foto: MORH / J. Kopi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Željko Tanjić: Hrvatska nema institucionalni okvir za suočavanje s prošlošću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Konferencija i okrugli stol “Između straha i istine – Suočavanje s komunističkom prošlošću u Jugoistočnoj Europi”, počeli su s radom u utorak u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer iz Bukurešta u Rumunjskoj i Hrvatskog katoličkog sveučilišta, pri čemu je upozoreno da u Hrvatskoj, za razliku od država u okruženju, nije usvojen institucionalni okvir za rješavanje tog problema.

Domaćin skupa, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i član hrvatskog Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima Željko Tanjić istaknuo je kao cilj skupa nastavak suradnje i razgovore oko važnih pitanja suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj, posebno sa zločinima i kršenjem ljudskih prava koji su počinjeni u razdoblju od 1945. do 1990. godine, odnosno pod komunističkom vlašću.

Hrvatska nema institucionalni okvir za suočavanje s prošlošću

Države u okruženju pozabavile su se tim problemom i donijele institucionalni okvir za njegovo rješavanje, ali u Hrvatskoj to izostaje, pa je važan cilj konferencije izgradnja institucionalnog okvira za suočavanje s prošlošću.

Brojni ljudi bili su zatvarani, lišeni slobode, ljudskih prava i života, te im je oduzeta mogućnost sudjelovanja u izgradnji društva jer su drugačije mislili, rekao je Tanjić naglasivši da su samo dvije osobe iz Hrvatske za to pravno odgovarale, i to obje u Njemačkoj zbog zločina počinjenih na teritoriju te države.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima Zvonko Kusić predstavio je rad Vijeća i njegove rezultate ocijenivši kako je to prvi put u Hrvatskoj da se neko tijelo ozbiljno, interdisciplinarno i uravnoteženo suočilo s tim pitanjima.

Odluku premijera Andreja Plenkovića o osnivanju Vijeća Kusić je nazvao državničkim potezom.

Posebno je predstavio dijelove dokumenta koji se odnose na komunističke zločine, istaknuvši da se komunistički simboli, kad se odnose na antifašističku borbu, smatraju prihvatljivima, ali mogu biti sporni u razdoblju i situacijama kad su pod njima napravljeni zločini i bila kršena ljudska prava.

Podsjetio je da su se oko općeg dijela dokumenta složili svi članovi Vijeća, dok su oko posebnog dijela, u kojem se daju pravne preporuke za postupanje države, postojala izdvojena mišljenja.

Usprkos izdvojenim mišljenjima, rad Vijeća bio je uspješan a prijepori u javnosti oko toga dijela dokumenta dolaze s obje strane ideološkog spektra. Optužbe se često temelje na vađenju tvrdnji iz konteksta i uzimanju samo dijelova rečenica, kaže Kusić.

Ti kritičari vide rješenje problema u tome da se osudi druga strana, što ne bi bilo uravnoteženo. Jedan od sudionika rekao je da bi 80 posto stanovništva potpisalo dokument, rekao je Kusić.

Krajnji stavovi su ušančeni pa je iluzija očekivati da bi oni prihvatili dokument, koji nije optimalan ali je realan, zaključio je Kusić.

Iskustva iz Albanije, Slovenije, Rumunjske i Njemačke

Skup su pozdravili Hartmut Rank iz Zaklade Konrad Adenauer iz Bukurešta i njemački veleposlanik u Hrvatskoj Thomas E. Schultze.

Potom su o iskustvima u suočavanju s prošlošću u svojim zemljama govorili – o Albaniji ravnateljica Instituta za demokraciju, medije i kulturu iz Tirane Jonila Godole, o Sloveniji ravnateljica Studijskog centra za nacionalnu pomirbu iz Ljubljane Andreja Valič Zver, o Rumunjskoj Cătălin Constantinescu s Instituta za istrage komunističkih zločina i sjećanje na progon Rumunja iz Bukurešta, te o Njemačkoj voditelj ureda Zaklade Konrad Adenauer u BiH Karsten Dümmel.

Poslijepodne je predviđeno održavanje okruglog stola na kojem će se razgovarati o suočavanju s prošlošću u Hrvatskoj.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati