Pratite nas

Gospodarstvo

Povijesna tablica, rast duga blokiranih (prezaduženih)

Objavljeno

na

Od početka 2014. godine do srpnja, 2017., broj blokiranih građana Hrvatske nikad se nije spustio ispod tragičnog broja od 300 000 blokiranih obitelji, dok je njihov dug narastao čak za duplo, i dalje raste.

grafički prikaz i tablica

 

 mj/god broj blokiranih gradjana iznos duga (milijardi kuna)
01/2011 77911 6,019
03/2012 212317 13
12/2013 299795 23,82
01/2014 307406 24,45
11/2014 322500 31,06
05/2015 320214 33,61
08/2015 317090 34,63
09/2015 320952 35,61
01/2016 324424 36,99
02/2016 327616 37,32
04/2016 328532 37,87
06/2016 328788 39,93
04/2017 330762 41,99
07/2017 323120 42,22

 


Mjere poput 890 izmjena i dopuna Ovršnog zakona, od 2011. do 2017. godine; tzv. Opačićkin otpis dugova iz 2015. ; kao ni Zakon o stečaju potrošača, na snazi od 2016., nisu popravili situaciju s privatnim dugom što je vidljivo upravo iz podataka FINE ( državna agencija)

Od početka 2014. godine do srpnja, 2017., broj blokiranih građana Hrvatske nikad se nije spustio ispod tragičnog broja od 300 000 blokiranih obitelji, dok je njihov dug narastao čak za duplo, i dalje raste.

Posljednji objavljeni podaci FINE od 31. srpnja 2017. godine ukazuju da je u blokadi i dalje 323 120 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 42,22 milijarde kuna.

Uvidom u javne podatke FINE moguće je uočiti zabrinjavajući trend.
Dug raste nazaustavljivo i ostavlja nezanemarive posljedice na daljnji razvoj Hrvatske.

Od 2014. do 2017. Pojavljuju se relativno zanemarive statističke oscilacije u smanjenju pa opetovanom povećanju broja blokiranih, do čega dolazi vecinom iz prirodnih razloga zbog smrti ovršenika, a nisu rezultat sustavnih mjera Vlada RH koje, ni do danas, još nisu iznašle način kako se suočiti s dramatičnom slikom blokirane Hrvatske i riješiti problem.

Ukupni zbroj duga građana i dalje raste apsolutnim, nezaustavljivim rastom pa 31.07.2017. iznosi čak 42,22 milijarde na 323.120 blokiranih građana dok je na dan 01.2014. iznosio 24,45 milijarde na 307.406 građana. Od studenog, 2014. ukupni dug građana viši je od ukupnog duga privrede, a i dalje raste (podatak nezabilježen u pravno-ekonomskoj povijesti suvremenog svijeta.)

I oni iz „vrhova“ to sve promatraju sadistički okrutno i ne reagiraju, kao da to nije naša država.


detaljan pregled:

2017. godina

Ožujak, 2017. – krajem ožujka u blokadi su bila 330.762 građana, a njihov je dug iznosio 41,99 milijardi kuna ~ 5,6 milijardi EUR-a !!!

2016. godina

– 01/2016. – 324.424 građana u blokadi. Dug iznosi 36,99 milijardi kuna

– 29. veljače u blokadi je bilo 327.616 građana. Dug građana  iznosio je 37,32 milijarde kuna

– 31. ožujka u blokadi su bila 328.532 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 37,87 milijardi kuna, što je za 1,5% više u odnosu na prethodni mjesec.

– 30. lipnja, 2016. u blokadi je bilo 328.788 građana.

Dug građana iz osnova iznosio je 39,93 milijarde kuna, što je za 1,9% više u odnosu na prethodni mjesec.

2015. godina

09/2015.

– 320.952 građana. Dug građana iznosi 35,61 milijardi kn.

– Na dan 31. kolovoza 2015. godine u blokadi je bilo 317.090 građana. Njihov dug iz osnova iznosio je 34,63 milijarde kuna.
Iznos duga je veći za milijardu kn premda je broj blokiranih relativno smanjen za cca. 3000 ljudskih sudbina.

– Na dan 30.05. 2015. Blokiranih je 320 214 građana; Dug građana iz osnova iznosio je 33,61 milijardu kuna!

Od 1.1.2011. do 30.6.2015. godine zaprimljeno je 5.481.647 osnova za blokadu svih računa i imovine dužnika, od čega se 31,2% odnosi na poslovne subjekte, a 68,8% na građane.

Na kraju travnja, 2015.  u blokadi je bilo 322.329 hrvatskih građana, a dugovali su 32,81 milijardu kuna.

Krajem prosinca 2014. u blokadi je bilo 169 građana više, ali je njihov dug bio manji – iznosio je 31,06 milijardi kuna. Prosječni dug je 101.790 kuna, s tim da je najveći prosječni u Samoboru – 208 tisuća kuna.

Blokiran račun ima 7,81 posto hrvatskih građana, a čak 11,51 posto radno sposobnih stanovnika

Krajem ožujka 320.802 građana s blokiranim računima dugovalo je ukupno više od 32 milijarde kuna, od čega se više od polovine odnosno gotovo 17,3 milijarde kuna odnosilo na dugovanja bankama, dok su državi dugovali više od 3 milijarde kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

29.02.2015. u blokadi je 317.224 građana ; ukupni iznos duga iznosi 31,46 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja

Krajem veljače, 2015 u Hrvatskoj je bilo 47.828 blokiranih poslovna subjekta s 28,9 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, a u blokadi je bilo i 317.224 građana, s 31,46 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja.

2014. godina

30.11. 2014. u blokadi je 322.500 građana; ukupni iznos duga građana iznosi 31,06 milijarde kuna i veći je od duga hrvatske privrede!

To je podatak nezabilježen u povijesti suvremenog svijeta nastao kao posljedica lošeg Ovršnog zakona kojim dug fizičkih lica apsolutno i nazaustavljivo konstantno raste,
blokirati vas preko državne agencije  može svatko jer nema kontrole naloga,
svi računi dužnika se blokiraju, kamate divljaju,
dužnik nije pozvan na sud, često nije niti obaviješten o blokadi, žalba ne odgađa izvršnost,
sva imovina se prodaje na dražbi ispod realne vrijednosti pa dug i dalje raste, obrtnicima dug raste čak i kada više ne privređuju, tužitelj ima sva prava, dužnik nema itd…Ovršni zakon RH je neustavni zakon koji krši niz EU Direktiva i po tom pitanju se u Hrvatskoj jedina bori udruga građana

31. siječnja 2014. godine u blokadi je bilo 307.406 građana. 
Njihov dug iz osnova iznosio je 24,45 milijardi kuna.

2013. godina

Prosinac 2013. godine u blokadi je bilo 299.795 građana, a dug je iznosio 23,82 milijarde kuna.

Zarada na ovrhama koju državna agencija FINA uzima na račun blokade iznosi cca pola milijarde mjesečno.

2012. godina

31.03.2012.
212.317  blokiranih građana
Dug iznosu 13 milijardi kuna

2011. godina

Krajem prosinca 2011.  već je 219.421 građanin u blokadi

Sredinom 2011. u Hrvatskoj je blokirano čak 166.000 građana što je obzirom da početnih 25 000 blokiranih povećanje od 150.000 novih nositelja računa u blokadi

siječanj, 2011.
77.911 Hrvata imalo je blokirane račune i ukupno su dugovali 6,019 milijardi kuna.

Početkom 2011. je prosječno svaki bio dužan 77 255 kn.
79.749 poslovnih subjekata su dugovali 36,7 milijardi kuna

2010. godina

Prosinac, 2010.
25 606 fizičke osobe u blokadi ( obrtnici, samozaposleni, bez zaposlenih osoba)

Više od 73% pravnih osoba, njih 18 618, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika.

Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane više od 70% njih ili 25.606, su fizičke osobe bez zaposlenih radnika.

Tko su blokirani?

To su obični ljudi iz susjedstva, dužni jer nemaju novaca, nemaju posla, nemaju načina kako izaći iz duga, a zakon o ovrhama u osnovi nema isti stav do dužnika i vjerovnika, niti mu je osnovni cilj ponuditi rješenje.

Čak 70 posto građana koji imaju blokirane račune nisu obveznici osiguranja, što znači da nisu ni zaposleni, niti primaju mirovinu, pokazale su prve neslužbene provjere koje su napravljene uz pomoć osobnog identifikacijskog broja (OIB).

To znači da je oko 220 tisuća građana koji imaju blokirane račune nezaposleno, dok preostalih više od 90 tisuća imalo neki oblik osiguranja, oni su ili zaposleni, ili imaju obrte, ili osiguranje kao poljoprivrednici no spadaju u skupinu koja nema pravo na zaštićeni račun ukoliko su blokirani.

Činjenica da je 70 posto blokiranih građana bez posla sugerira da će oni teško ili gotovo nikako platiti dugove što ih imaju i zbog kojih su im računi blokirani.

Blokirani su ostali i računi oko 10.000 građana koji su umrli, a među njima je čak 7.700 tisuća muškaraca. Njihov dug postat će obveza nasljednika, ako prihvate preuzeti i ostalu imovinu koja je ostala iza pokojnika.

Preliminarna provjera hrvatskih dužnika pokazala je i to da je u blokadi i više od 17 tisuća građana koji su stariji od 65 godina, pa su gotovo nikakve šanse da oni ponovnim aktiviranjem na poslu zarade dodatni novac koji bi ih izvukao iz blokade.

Najviše blokiranih građana ipak je još daleko od uvjeta za mirovinu, njih čak 239 tisuća koji su stari između 18 i 55 godina. Među njima se vjerojatno »skriva« i najveći broj od onih 220 tisuća građana koji su u blokadi, a nisu obveznici nikakvog osiguranja, odnosno nezaposleni su. Više od 47 tisuća građana koji imaju blokade su u životnoj dobi između 55 i 65 godina.

Gotovo dvostruko više blokiranih računa pripada muškarcima.Svaka 4 radno aktivna osoba je blokirana ( podatak ne znači da je zaposlena )
Njih je u blokadi više od 194 tisuće, dok 109 tisuća žena ima blokirane račune zbog duga što ga ne uspijevaju otplatiti. Među muškarcima najveći je broj dužnika starih između 18 i 55 godina, čak 152 tisuće, i oni čine čak polovicu ukupnog broja svih dužnika u Hrvatskoj. Najbrojnije su i žene dužnici u toj životnoj dobi i ima ih čak 86 tisuća

Osnovni cilj Zakona o ovrhama je vidljiv kroz rezultate provedbe zakona, dug je godinama multipliciran do apsurda, a broj dužnika umjesto da se smanji raste do brojke od 70.000 novih dužnika godišnje , 5.000 novih dužnika mjesečno i uskoro je dug privatnih lica prestigao dug ukupne hrvatske privrede što europska povijest ne pamti, kao ni takovu institucionalnu politiku koja je omogućila da u roku od tri godine broj dužnika od 25.000 naraste do 322.500. (izvor: Blokirani.hr)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministarstvo turizma osiguralo 24,6 milijuna kuna za jačanje konkurentnosti turističkog gospodarstva

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo turizma objavilo je program dodjele bespovratnih sredstava za podizanje konkurentnosti turističkog gospodarstva za 2018., kojim je predviđeno 24,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz državnog proračuna.

Sredstva će se kroz niz mjera dodjeljivati za povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, razvoj novih proizvoda u destinaciji, održivi razvoj, internacionalizaciju poslovanja, korištenje novih tehnologija i druge aktivnosti u cilju podizanja konkurentnosti turističkog gospodarstva.

Ovogodišnji program nastavak je svih dosadašnjih aktivnosti Ministarstva turizma usmjerenih na poticanje atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog turizma.

Posebna pažnja posvećuje se razvoju turizma na kontinentu, dalmatinskom zaleđu i otocima, održivom razvoju, korištenju novih digitalnih tehnologija te povezivanju poljoprivrede i turizma. Sredstava su dostupna subjektima malog gospodarstva (trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge) i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja pružaju ugostiteljske i/ili turističke usluge.

„Hrvatska je u svijetu prepoznata kao atraktivna turistička destinacija koja osim prirodnim ljepotama i očuvanom kulturnom baštinom, posjetitelje sve više privlači kvalitetnom i širokom ponudom turističkih proizvoda. Ovim programom pružamo financijsku podršku turističkim djelatnicima kako bi tržištu mogli ponuditi nova i inovativna rješenja te tako dodatno ojačali ponudu, osigurali visoku razinu i popunjenost turističkog smještaja, a samim time osnažili i potrošnju u destinaciji. Vjerujemo da će projekti koji će proizaći iz ovog programa u konačnici ostvariti ravnomjerniji turistički razvoj naše zemlje te doprinijeli razvoju turizma kroz svih dvanaest mjeseci.“, izjavio je ministar Cappelli predstavljajući program „Konkurentnost turističkog gospodarstva“ koji će uz navedene prednosti dodatno povezati dionike u turizmu, prvenstveno lokalne proizvođače te ojačati međunarodnu prepoznatljivost Hrvatske.

Program dodjele bespovratnih potpora sastavljen je od četiri mjere, od kojih svaka ima različitu namjenu sufinanciranja.

Kroz mjeru A podupire se povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude smještajnih objekata vrste: hoteli, kampovi, ostali ugostiteljski objekti za smještaj i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, sufinanciranjem prihvatljivih projektnih aktivnosti, kao što su: podizanje kvalitete uz uvjet dostizanja više kategorije, razvoj i unaprjeđenje dodatnih sadržaja, tematsko definiranje smještajnih kapaciteta, ulaganje u zeleno poduzetništvo, izgradnju novog kampa ili kamp odmorišta u kontinentalnom dijelu Hrvatske, jadranskom zaleđu te na otocima gdje takvih sadržaja nema, aktiviranje planinarskih i lovačkih domova, izgradnja ili uređenje objekata za robinzonski i bike&bed smještaj, povećanje i poboljšanje uvjeta za boravak osoba s invaliditetom, uređenje izletišta, kušaonica, vinotočja, te razvoj etno, tradicijskih, lovnih, ribolovnih, konjičkih i drugih dodatnih sadržaja na poljoprivrednim gospodarstvima.

Kroz mjeru B potiče se razvoj posebnih oblika turizma kao što su ciklo-turizam, aktivni i pustolovni kroz ulaganja u infrastrukturu, servise i opremu, uređenje potrebne infrastrukture i ulaganja u opremu za špilje, rafting, stijene za penjanje, vidikovci, adrenalinske parkovi, golf vježbališta, te promotivne aktivnosti za postojeću ponudu. Kroz ovu mjeru podupiru se i zabavni, adrenalinski i tematski parkovi, tradicijski mali ploveći hoteli, obnova i uređenje izletničkih drvenih brodova tradicijske izgradnje, te kreiranje paket aranžmana novih turističkih proizvoda za tržišta posebnih interesa.

Mjera C odnosi se na dostupnost i sigurnost turista, kroz sufinanciranje javno dostupnih defibrilatora (medicinski uređaji za spašavanje i oživljavanje) u ugostiteljskim objektima, uz edukaciju, pri čemu prednost imaju ugostiteljski objekti na otocima i drugim dijelovima RH koji u blizini nemaju zdravstvenih ustanova, subvencionira se prijevoz vode trgovačkim društvima i obrtima koji se bave hotelskom industrijom na otocima bez vodovoda, te potiče inovativne IT tehnologije u turizmu.

Mjera D odnosi se na prepoznatljivost, pa će se tako financirati plasman otočnih proizvoda kroz opremanje prodajno izložbenih prostora u ugostiteljskim objektima na otocima te realizacija tematskih ruta i kreiranje paket aranžmana na temu „Hrvatski otočni proizvodi“. Kroz ovu mjeru također će se sufinancirati veći međunarodni skupovi u Hrvatskoj koji su vezani za investicije u turizmu.

Potpore se dodjeljuju u rasponu od  20.000 do  400.000 kuna po projektu, ovisno o svakoj mjeri.

Javni poziv otvoren je do 20. ožujka 2018. godine, a cjeloviti tekst programa možete pronaći na www.mint.hr/javni pozivi.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Gordan Jandroković: Rad nedjeljom treba urediti

Objavljeno

na

Objavio

Premda Zakon o radu propisuje da je poslodavac dužan dodatno platiti rad nedjeljom, nije definirano koliko. Iznos se određuje kolektivnim ugovorom, pa ga, teoretski, poslodavac može platiti i svega jednu kunu više.

U ime obitelji žele jasnu definiciju i predlažu da 50 posto veće dnevnice te pravo da radnici biraju žele li raditi. Prijedlog izmjena Zakona o radu poslali su u ožujku prošle godine saborskom Odboru za rad, no Ivan Munjin za Novu TV upozorava: “Tadašnji predsjednik Odbora za rad SDP-ov Mirando Mrsić trebao je u roku od tri mjeseca odlučiti hoće li ili neće uputiti taj prijedlog zakona o radu u saborsku proceduru, a isto tako njegov nasljednik, gospodin Gordan Maras iz SDP-a to također nije učinio”.

Inicijativu može pokrenuti bilo koji zastupnik, poručio je kratko Maras, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković o stavu HDZ-a i većine ne želi – tek osobno kaže kako smatra da rad nedjeljom treba urediti: “Treba tražiti rješenja koje će osigurati da funkcionira gospodarstvo, ali isto tako da se na najbolji mogući način zaštite interesi i statusi onih koji nedjeljom moraju nedjeljom raditi”.

Sindikati strahuju da se trgovci poslodavcu ne bi usudili reći da ne žele raditi nedjeljom. Zato se zalažu za dežurni rad. “Da mogu raditi samo nekakvi mali dućančići, male trgovine negdje na željezničkim, autobusnim postajama, neke trgovinice u benzinskim postajama koje su dežurne taj dan, u zračnim lukama i da je to praktički to“, kaže predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever, a građani su oko rada nedjeljom već godinama podijeljenih mišljenja, no slažu se da ga treba dodatno platiti, samo je pitanje koliko.

Željka Markić: Potrebno je zakonom regulirati rad nedjeljom, ali nedostaje političke volje

 

U ime obitelji: SDP sprječava zakonsku zaštitu radnica koje neplaćene moraju raditi nedjeljom

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari