Pratite nas

Gospodarstvo

Povijesna tablica, rast duga blokiranih (prezaduženih)

Objavljeno

na

Od početka 2014. godine do srpnja, 2017., broj blokiranih građana Hrvatske nikad se nije spustio ispod tragičnog broja od 300 000 blokiranih obitelji, dok je njihov dug narastao čak za duplo, i dalje raste.

grafički prikaz i tablica

 

 mj/god broj blokiranih gradjana iznos duga (milijardi kuna)
01/2011 77911 6,019
03/2012 212317 13
12/2013 299795 23,82
01/2014 307406 24,45
11/2014 322500 31,06
05/2015 320214 33,61
08/2015 317090 34,63
09/2015 320952 35,61
01/2016 324424 36,99
02/2016 327616 37,32
04/2016 328532 37,87
06/2016 328788 39,93
04/2017 330762 41,99
07/2017 323120 42,22

 


Mjere poput 890 izmjena i dopuna Ovršnog zakona, od 2011. do 2017. godine; tzv. Opačićkin otpis dugova iz 2015. ; kao ni Zakon o stečaju potrošača, na snazi od 2016., nisu popravili situaciju s privatnim dugom što je vidljivo upravo iz podataka FINE ( državna agencija)

Od početka 2014. godine do srpnja, 2017., broj blokiranih građana Hrvatske nikad se nije spustio ispod tragičnog broja od 300 000 blokiranih obitelji, dok je njihov dug narastao čak za duplo, i dalje raste.

Posljednji objavljeni podaci FINE od 31. srpnja 2017. godine ukazuju da je u blokadi i dalje 323 120 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 42,22 milijarde kuna.

Uvidom u javne podatke FINE moguće je uočiti zabrinjavajući trend.
Dug raste nazaustavljivo i ostavlja nezanemarive posljedice na daljnji razvoj Hrvatske.

Od 2014. do 2017. Pojavljuju se relativno zanemarive statističke oscilacije u smanjenju pa opetovanom povećanju broja blokiranih, do čega dolazi vecinom iz prirodnih razloga zbog smrti ovršenika, a nisu rezultat sustavnih mjera Vlada RH koje, ni do danas, još nisu iznašle način kako se suočiti s dramatičnom slikom blokirane Hrvatske i riješiti problem.

Ukupni zbroj duga građana i dalje raste apsolutnim, nezaustavljivim rastom pa 31.07.2017. iznosi čak 42,22 milijarde na 323.120 blokiranih građana dok je na dan 01.2014. iznosio 24,45 milijarde na 307.406 građana. Od studenog, 2014. ukupni dug građana viši je od ukupnog duga privrede, a i dalje raste (podatak nezabilježen u pravno-ekonomskoj povijesti suvremenog svijeta.)

I oni iz „vrhova“ to sve promatraju sadistički okrutno i ne reagiraju, kao da to nije naša država.


detaljan pregled:

2017. godina

Ožujak, 2017. – krajem ožujka u blokadi su bila 330.762 građana, a njihov je dug iznosio 41,99 milijardi kuna ~ 5,6 milijardi EUR-a !!!

2016. godina

– 01/2016. – 324.424 građana u blokadi. Dug iznosi 36,99 milijardi kuna

– 29. veljače u blokadi je bilo 327.616 građana. Dug građana  iznosio je 37,32 milijarde kuna

– 31. ožujka u blokadi su bila 328.532 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 37,87 milijardi kuna, što je za 1,5% više u odnosu na prethodni mjesec.

– 30. lipnja, 2016. u blokadi je bilo 328.788 građana.

Dug građana iz osnova iznosio je 39,93 milijarde kuna, što je za 1,9% više u odnosu na prethodni mjesec.

2015. godina

09/2015.

– 320.952 građana. Dug građana iznosi 35,61 milijardi kn.

– Na dan 31. kolovoza 2015. godine u blokadi je bilo 317.090 građana. Njihov dug iz osnova iznosio je 34,63 milijarde kuna.
Iznos duga je veći za milijardu kn premda je broj blokiranih relativno smanjen za cca. 3000 ljudskih sudbina.

– Na dan 30.05. 2015. Blokiranih je 320 214 građana; Dug građana iz osnova iznosio je 33,61 milijardu kuna!

Od 1.1.2011. do 30.6.2015. godine zaprimljeno je 5.481.647 osnova za blokadu svih računa i imovine dužnika, od čega se 31,2% odnosi na poslovne subjekte, a 68,8% na građane.

Na kraju travnja, 2015.  u blokadi je bilo 322.329 hrvatskih građana, a dugovali su 32,81 milijardu kuna.

Krajem prosinca 2014. u blokadi je bilo 169 građana više, ali je njihov dug bio manji – iznosio je 31,06 milijardi kuna. Prosječni dug je 101.790 kuna, s tim da je najveći prosječni u Samoboru – 208 tisuća kuna.

Blokiran račun ima 7,81 posto hrvatskih građana, a čak 11,51 posto radno sposobnih stanovnika

Krajem ožujka 320.802 građana s blokiranim računima dugovalo je ukupno više od 32 milijarde kuna, od čega se više od polovine odnosno gotovo 17,3 milijarde kuna odnosilo na dugovanja bankama, dok su državi dugovali više od 3 milijarde kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

29.02.2015. u blokadi je 317.224 građana ; ukupni iznos duga iznosi 31,46 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja

Krajem veljače, 2015 u Hrvatskoj je bilo 47.828 blokiranih poslovna subjekta s 28,9 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, a u blokadi je bilo i 317.224 građana, s 31,46 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja.

2014. godina

30.11. 2014. u blokadi je 322.500 građana; ukupni iznos duga građana iznosi 31,06 milijarde kuna i veći je od duga hrvatske privrede!

To je podatak nezabilježen u povijesti suvremenog svijeta nastao kao posljedica lošeg Ovršnog zakona kojim dug fizičkih lica apsolutno i nazaustavljivo konstantno raste,
blokirati vas preko državne agencije  može svatko jer nema kontrole naloga,
svi računi dužnika se blokiraju, kamate divljaju,
dužnik nije pozvan na sud, često nije niti obaviješten o blokadi, žalba ne odgađa izvršnost,
sva imovina se prodaje na dražbi ispod realne vrijednosti pa dug i dalje raste, obrtnicima dug raste čak i kada više ne privređuju, tužitelj ima sva prava, dužnik nema itd…Ovršni zakon RH je neustavni zakon koji krši niz EU Direktiva i po tom pitanju se u Hrvatskoj jedina bori udruga građana

31. siječnja 2014. godine u blokadi je bilo 307.406 građana. 
Njihov dug iz osnova iznosio je 24,45 milijardi kuna.

2013. godina

Prosinac 2013. godine u blokadi je bilo 299.795 građana, a dug je iznosio 23,82 milijarde kuna.

Zarada na ovrhama koju državna agencija FINA uzima na račun blokade iznosi cca pola milijarde mjesečno.

2012. godina

31.03.2012.
212.317  blokiranih građana
Dug iznosu 13 milijardi kuna

2011. godina

Krajem prosinca 2011.  već je 219.421 građanin u blokadi

Sredinom 2011. u Hrvatskoj je blokirano čak 166.000 građana što je obzirom da početnih 25 000 blokiranih povećanje od 150.000 novih nositelja računa u blokadi

siječanj, 2011.
77.911 Hrvata imalo je blokirane račune i ukupno su dugovali 6,019 milijardi kuna.

Početkom 2011. je prosječno svaki bio dužan 77 255 kn.
79.749 poslovnih subjekata su dugovali 36,7 milijardi kuna

2010. godina

Prosinac, 2010.
25 606 fizičke osobe u blokadi ( obrtnici, samozaposleni, bez zaposlenih osoba)

Više od 73% pravnih osoba, njih 18 618, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika.

Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane više od 70% njih ili 25.606, su fizičke osobe bez zaposlenih radnika.

Tko su blokirani?

To su obični ljudi iz susjedstva, dužni jer nemaju novaca, nemaju posla, nemaju načina kako izaći iz duga, a zakon o ovrhama u osnovi nema isti stav do dužnika i vjerovnika, niti mu je osnovni cilj ponuditi rješenje.

Čak 70 posto građana koji imaju blokirane račune nisu obveznici osiguranja, što znači da nisu ni zaposleni, niti primaju mirovinu, pokazale su prve neslužbene provjere koje su napravljene uz pomoć osobnog identifikacijskog broja (OIB).

To znači da je oko 220 tisuća građana koji imaju blokirane račune nezaposleno, dok preostalih više od 90 tisuća imalo neki oblik osiguranja, oni su ili zaposleni, ili imaju obrte, ili osiguranje kao poljoprivrednici no spadaju u skupinu koja nema pravo na zaštićeni račun ukoliko su blokirani.

Činjenica da je 70 posto blokiranih građana bez posla sugerira da će oni teško ili gotovo nikako platiti dugove što ih imaju i zbog kojih su im računi blokirani.

Blokirani su ostali i računi oko 10.000 građana koji su umrli, a među njima je čak 7.700 tisuća muškaraca. Njihov dug postat će obveza nasljednika, ako prihvate preuzeti i ostalu imovinu koja je ostala iza pokojnika.

Preliminarna provjera hrvatskih dužnika pokazala je i to da je u blokadi i više od 17 tisuća građana koji su stariji od 65 godina, pa su gotovo nikakve šanse da oni ponovnim aktiviranjem na poslu zarade dodatni novac koji bi ih izvukao iz blokade.

Najviše blokiranih građana ipak je još daleko od uvjeta za mirovinu, njih čak 239 tisuća koji su stari između 18 i 55 godina. Među njima se vjerojatno »skriva« i najveći broj od onih 220 tisuća građana koji su u blokadi, a nisu obveznici nikakvog osiguranja, odnosno nezaposleni su. Više od 47 tisuća građana koji imaju blokade su u životnoj dobi između 55 i 65 godina.

Gotovo dvostruko više blokiranih računa pripada muškarcima.Svaka 4 radno aktivna osoba je blokirana ( podatak ne znači da je zaposlena )
Njih je u blokadi više od 194 tisuće, dok 109 tisuća žena ima blokirane račune zbog duga što ga ne uspijevaju otplatiti. Među muškarcima najveći je broj dužnika starih između 18 i 55 godina, čak 152 tisuće, i oni čine čak polovicu ukupnog broja svih dužnika u Hrvatskoj. Najbrojnije su i žene dužnici u toj životnoj dobi i ima ih čak 86 tisuća

Osnovni cilj Zakona o ovrhama je vidljiv kroz rezultate provedbe zakona, dug je godinama multipliciran do apsurda, a broj dužnika umjesto da se smanji raste do brojke od 70.000 novih dužnika godišnje , 5.000 novih dužnika mjesečno i uskoro je dug privatnih lica prestigao dug ukupne hrvatske privrede što europska povijest ne pamti, kao ni takovu institucionalnu politiku koja je omogućila da u roku od tri godine broj dužnika od 25.000 naraste do 322.500. (izvor: Blokirani.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Dražen Pandža imenovan direktorom Aluminija

Objavljeno

na

Objavio

Nadzorni odbor Aluminija d.d. Mostar, nakon provedene natječajne procedure, imenovao je Dražena Pandžu direktorom Aluminija. Pandža je do danas bio vršitelj dužnosti prvoga čovjeka Aluminija.

Na Pandžin prijedlog, imenovana su i još dvojica članova Uprave, i to Boris Vican na mjesto izvršnoga direktora za tehničke poslove i razvitak, te Ivan Čale na mjesto izvršnoga direktora za ekonomsko-financijske poslove. Četvrti član Uprave odnosno izvršni direktor za pravne i kadrovske poslove bit će imenovan naknadno.

Članovima Nadzornoga odbora Društva koji su, prije današnjega imenovanja direktora i dvojice njegovih kolega u novomu sazivu Uprave, obavili razgovore s ukupno pet prijavljenih kandidata na natječaj, a Pandža je izabran kao najkompetentniji za prevladavanje krize s kojom je Društvo suočeno, priopćeno je iz Aluminija.

Inače, Dražen Pandža (rođen 1974.) u Aluminij dolazi u rujnu 2016. godine iz financijskoga sektora, u kojemu je stekao iskustvo u upravljanju ljudskim i materijalnim resursima organizacijske cjeline kojom je rukovodio, napose na poslovima planiranja proračuna i nadzora nad njegovom provedbom, te nadzora nad profitabilnošću organizacijskih cjelina. U Aluminiju je zaposlen kao izvršni direktor za ekonomsko-financijske poslove, da bi u lipnju 2018. bio imenovan vršiteljem dužnosti direktora Društva.

Boris Vican (rođen 1976.), kao dugogodišnji djelatnik Aluminija, dužnost izvršnoga direktora za tehničke poslove i razvitak također preuzima u rujnu 2016. godine, s mjesta direktora pogona Elektroliza. Inženjer je strojarstva i u procesu pripreme doktorata u struci.

Ivan Čale (rođen 1979.), dipl. ekonomist, na mjesto izvršnog direktora za ekonomsko-financijske poslove Aluminija dolazi s mjesta direktora Odjela financijskih poslova Društva. Tu je dužnost obnašao proteklih pet godina.

Upravu Društva očekuje zahtjevan posao opsežnoga restrukturiranja i konsolidiranja poduzeća, kako u financijskomu, tako i u organizacijskomu smislu, a u prvom su redu obveze na provedbi zaduženja koje je pred njih postavila Skupština dioničara, na tragu posljednjega revizorskog izvješća (međunarodna kuća KPMG), navodi se u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Plenković: Vraćanje na investicijski rejting potvrda da Vlada vodi zemlju u dobrom smjeru

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u petak kasno navečer da je vraćanje Hrvatske na razinu investicijskog rejtinga od strane rejting agencije Standard & Poor’s potvrda da Vlada vodi zemlju u dobrom smjeru.

Agencija S&P povisila je u petak rejting Hrvatske na ‘BBB-/A+’, uvrstivši ga nakon više od šest godina u investicijsku kategoriju, zahvaljujući poboljšanje stanja u proračunu i gospodarskom oporavku.

Potvrda dobrog smjera

„Ta procjena S&P-a na neki je način rezimirala sve ono što mi kontinuirano govorimo što su ciljevi, smjer i postignuća naše Vlade. Prva je da smo, osiguravši stabilnost institucija u Hrvatskoj, a to znači da je parlamentarna većina stabilna, funkcionira, da se zakoni donose, da Vlada može raditi svoj posao, osigurali potrebno vrijeme za reformske pothvate”, kazao je premijer novinarima u Saboru.

Dodao je da su ti reformski pothvati i strukturne reforme i fiskalna konsolidacija.

„Upravo ta dva bitna elementa su prepoznali analitičari S&P-a i poslali nam poruku da je smjer kojim vodimo zemlju sada potvrđen i od njih“, izjavio je Plenković.

„Nakon što smo 2017. izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, pa sada iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, kada smo u tri godine za deset postotnih poena smanjili udio duga BDP-a, kada smo brži u tome nego mnoge druge zemlje, kada se spremamo za ulazak u europski tečajni mehanizam, kada su svi gospodarski pokazatelji u plusu, onda je ovo signal da moramo nastaviti sa strukturnim reformama, s poreznim rasterećenjem, mirovinskom reformom koju se prepoznali kao jednu od ključnih strukturnih reformi, s postignućima u domeni turizma, glede osobne potrošnje i s činjenicom da je čitav paket tih aktivnosti hrvatske Vlade omogućio da se po ovoj agenciji nakon šest i pol godina vratimo na investicijski rejting“, poručio je premijer.

Kazao je i da je to odlična vijest za Hrvatsku i za gospodarstvo.

„Siguran sam da se na ovaj način širi i baza i krug potencijalnih investitora u Hrvatsku, a posljedično tome vidjet ćemo daljnji trend onoga što je dobro za gospodarstvo i za građane, a to je, naravno, i smanjivanje kamatnih stopa“, dodao je premijer.

Istaknuo je da je to poticaj za Vladu da nastavi dosadašnjim putem i da te reforme budu još vidljivije i da ih bolje prepoznaju, prije svega, građani, a potom i međunarodne financijske institucije.

Premijer je poručio i da se nada da će i druge dvije agencije – Fitch i Moody’s – dati ohrabrujući trend kao što je ovaj danas.

Odluka o Uljaniku bit će na temelju analiza

Upitan hoće li ovo imati utjecaja na odluku o Uljaniku kazao je da bi „izdvojio dva specifična elementa u analizi S&P-a“.

„Prvo je da su oni koji su pratili situaciju vezanu za Agrokor, za prijetnje koje bi za hrvatsko gospodarstvo i naš financijski sustav imao kolaps Agrokora u najvećoj mjeri otklonjen. Dakle, oni odaju priznanje Hrvatskoj na način na koji je reagirala na najveći sistemski rizik kojeg smo imali za hrvatsko gospodarstvo proteklih godina. Ta činjenica je izrazito važna i ohrabrujuća da se prepozna koliko je taj potez prije dvije godine bio odvažan, koliko je spriječio negativne posljedice i na radna mjesta i na gospodarstvo i na brojne subjekte, a ne na samu kompaniju“, pojasnio je.

„Druga, koja se tiče Uljanika, pokazuje da oni u ovom trenutku procjenjuju da smo načinom kako smo se konsolidirali, kako je porasla otpornost Hrvatske na krizne situacije, a krizna je situacija ako morate isplatiti 3,1 milijardu kuna državnih jamstava za brodove koji su naručivani prije. Mi smo to napravili na način da nije bilo nekog kriznog poreza, rebalansa proračuna, škara po svim mogućim resorima ili izdacima jer smo imali snage, bili smo fiskalno konsolidirani i otporni. I tu oni vide da smo čak glede Uljanika smanjili potencijalne rizike koji se na nas odnose”, kazao je premijer.

Dodao je da S&P izglede za rejting drži stabilnima, što znači da će agencija pratiti daljnje napore Vlade i vidjeti na koji način nastavlja s reformskim pothvatima i gospodarskim rastom.

„Ovo neće direktno utjecati na odluku o Uljaniku, mi ćemo odluku donositi na temelju analiza svih mogućih reperkusija, i političkih, ekonomskih, financijskih, socijalnih, ali i regionalnih i europskih jer svako restrukturiranje mora proći sukladno pravilima o državnim potporama i odobrenjem na razini Europske komisije“, istaknuo je premijer.

Na pitanje novinara kazao je da „nije s ministricom Žalac razgovarao o njenim navodima da ima indicije da joj netko iz stranke podmeće afere“.

„Neću uopće o tome razgovarati jer je to nebitna tema. Ovo je bitna tema jer smo vam došli reći koliko je važan današnji signal S&P-a za ono što je bitno u radu Vlade“, dodao je.

Na pitanje uživa li ministrica Žalac njegovo puno povjerenje, odgovorio je „ministrica radi svoj posao i dalje normalno“, a na ponovljeno pitanje, uzvratio je „sve sam vam rekao“.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari