Pratite nas

Gospodarstvo

Povijesna tablica, rast duga blokiranih (prezaduženih)

Objavljeno

na

Od početka 2014. godine do srpnja, 2017., broj blokiranih građana Hrvatske nikad se nije spustio ispod tragičnog broja od 300 000 blokiranih obitelji, dok je njihov dug narastao čak za duplo, i dalje raste.

grafički prikaz i tablica

 

 mj/god broj blokiranih gradjana iznos duga (milijardi kuna)
01/2011 77911 6,019
03/2012 212317 13
12/2013 299795 23,82
01/2014 307406 24,45
11/2014 322500 31,06
05/2015 320214 33,61
08/2015 317090 34,63
09/2015 320952 35,61
01/2016 324424 36,99
02/2016 327616 37,32
04/2016 328532 37,87
06/2016 328788 39,93
04/2017 330762 41,99
07/2017 323120 42,22

 


Mjere poput 890 izmjena i dopuna Ovršnog zakona, od 2011. do 2017. godine; tzv. Opačićkin otpis dugova iz 2015. ; kao ni Zakon o stečaju potrošača, na snazi od 2016., nisu popravili situaciju s privatnim dugom što je vidljivo upravo iz podataka FINE ( državna agencija)

Od početka 2014. godine do srpnja, 2017., broj blokiranih građana Hrvatske nikad se nije spustio ispod tragičnog broja od 300 000 blokiranih obitelji, dok je njihov dug narastao čak za duplo, i dalje raste.

Posljednji objavljeni podaci FINE od 31. srpnja 2017. godine ukazuju da je u blokadi i dalje 323 120 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 42,22 milijarde kuna.

Uvidom u javne podatke FINE moguće je uočiti zabrinjavajući trend.
Dug raste nazaustavljivo i ostavlja nezanemarive posljedice na daljnji razvoj Hrvatske.

Od 2014. do 2017. Pojavljuju se relativno zanemarive statističke oscilacije u smanjenju pa opetovanom povećanju broja blokiranih, do čega dolazi vecinom iz prirodnih razloga zbog smrti ovršenika, a nisu rezultat sustavnih mjera Vlada RH koje, ni do danas, još nisu iznašle način kako se suočiti s dramatičnom slikom blokirane Hrvatske i riješiti problem.

Ukupni zbroj duga građana i dalje raste apsolutnim, nezaustavljivim rastom pa 31.07.2017. iznosi čak 42,22 milijarde na 323.120 blokiranih građana dok je na dan 01.2014. iznosio 24,45 milijarde na 307.406 građana. Od studenog, 2014. ukupni dug građana viši je od ukupnog duga privrede, a i dalje raste (podatak nezabilježen u pravno-ekonomskoj povijesti suvremenog svijeta.)

I oni iz „vrhova“ to sve promatraju sadistički okrutno i ne reagiraju, kao da to nije naša država.


detaljan pregled:

2017. godina

Ožujak, 2017. – krajem ožujka u blokadi su bila 330.762 građana, a njihov je dug iznosio 41,99 milijardi kuna ~ 5,6 milijardi EUR-a !!!

2016. godina

– 01/2016. – 324.424 građana u blokadi. Dug iznosi 36,99 milijardi kuna

– 29. veljače u blokadi je bilo 327.616 građana. Dug građana  iznosio je 37,32 milijarde kuna

– 31. ožujka u blokadi su bila 328.532 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 37,87 milijardi kuna, što je za 1,5% više u odnosu na prethodni mjesec.

– 30. lipnja, 2016. u blokadi je bilo 328.788 građana.

Dug građana iz osnova iznosio je 39,93 milijarde kuna, što je za 1,9% više u odnosu na prethodni mjesec.

2015. godina

09/2015.

– 320.952 građana. Dug građana iznosi 35,61 milijardi kn.

– Na dan 31. kolovoza 2015. godine u blokadi je bilo 317.090 građana. Njihov dug iz osnova iznosio je 34,63 milijarde kuna.
Iznos duga je veći za milijardu kn premda je broj blokiranih relativno smanjen za cca. 3000 ljudskih sudbina.

– Na dan 30.05. 2015. Blokiranih je 320 214 građana; Dug građana iz osnova iznosio je 33,61 milijardu kuna!

Od 1.1.2011. do 30.6.2015. godine zaprimljeno je 5.481.647 osnova za blokadu svih računa i imovine dužnika, od čega se 31,2% odnosi na poslovne subjekte, a 68,8% na građane.

Na kraju travnja, 2015.  u blokadi je bilo 322.329 hrvatskih građana, a dugovali su 32,81 milijardu kuna.

Krajem prosinca 2014. u blokadi je bilo 169 građana više, ali je njihov dug bio manji – iznosio je 31,06 milijardi kuna. Prosječni dug je 101.790 kuna, s tim da je najveći prosječni u Samoboru – 208 tisuća kuna.

Blokiran račun ima 7,81 posto hrvatskih građana, a čak 11,51 posto radno sposobnih stanovnika

Krajem ožujka 320.802 građana s blokiranim računima dugovalo je ukupno više od 32 milijarde kuna, od čega se više od polovine odnosno gotovo 17,3 milijarde kuna odnosilo na dugovanja bankama, dok su državi dugovali više od 3 milijarde kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

29.02.2015. u blokadi je 317.224 građana ; ukupni iznos duga iznosi 31,46 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja

Krajem veljače, 2015 u Hrvatskoj je bilo 47.828 blokiranih poslovna subjekta s 28,9 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, a u blokadi je bilo i 317.224 građana, s 31,46 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja.

2014. godina

30.11. 2014. u blokadi je 322.500 građana; ukupni iznos duga građana iznosi 31,06 milijarde kuna i veći je od duga hrvatske privrede!

To je podatak nezabilježen u povijesti suvremenog svijeta nastao kao posljedica lošeg Ovršnog zakona kojim dug fizičkih lica apsolutno i nazaustavljivo konstantno raste,
blokirati vas preko državne agencije  može svatko jer nema kontrole naloga,
svi računi dužnika se blokiraju, kamate divljaju,
dužnik nije pozvan na sud, često nije niti obaviješten o blokadi, žalba ne odgađa izvršnost,
sva imovina se prodaje na dražbi ispod realne vrijednosti pa dug i dalje raste, obrtnicima dug raste čak i kada više ne privređuju, tužitelj ima sva prava, dužnik nema itd…Ovršni zakon RH je neustavni zakon koji krši niz EU Direktiva i po tom pitanju se u Hrvatskoj jedina bori udruga građana

31. siječnja 2014. godine u blokadi je bilo 307.406 građana. 
Njihov dug iz osnova iznosio je 24,45 milijardi kuna.

2013. godina

Prosinac 2013. godine u blokadi je bilo 299.795 građana, a dug je iznosio 23,82 milijarde kuna.

Zarada na ovrhama koju državna agencija FINA uzima na račun blokade iznosi cca pola milijarde mjesečno.

2012. godina

31.03.2012.
212.317  blokiranih građana
Dug iznosu 13 milijardi kuna

2011. godina

Krajem prosinca 2011.  već je 219.421 građanin u blokadi

Sredinom 2011. u Hrvatskoj je blokirano čak 166.000 građana što je obzirom da početnih 25 000 blokiranih povećanje od 150.000 novih nositelja računa u blokadi

siječanj, 2011.
77.911 Hrvata imalo je blokirane račune i ukupno su dugovali 6,019 milijardi kuna.

Početkom 2011. je prosječno svaki bio dužan 77 255 kn.
79.749 poslovnih subjekata su dugovali 36,7 milijardi kuna

2010. godina

Prosinac, 2010.
25 606 fizičke osobe u blokadi ( obrtnici, samozaposleni, bez zaposlenih osoba)

Više od 73% pravnih osoba, njih 18 618, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika.

Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane više od 70% njih ili 25.606, su fizičke osobe bez zaposlenih radnika.

Tko su blokirani?

To su obični ljudi iz susjedstva, dužni jer nemaju novaca, nemaju posla, nemaju načina kako izaći iz duga, a zakon o ovrhama u osnovi nema isti stav do dužnika i vjerovnika, niti mu je osnovni cilj ponuditi rješenje.

Čak 70 posto građana koji imaju blokirane račune nisu obveznici osiguranja, što znači da nisu ni zaposleni, niti primaju mirovinu, pokazale su prve neslužbene provjere koje su napravljene uz pomoć osobnog identifikacijskog broja (OIB).

To znači da je oko 220 tisuća građana koji imaju blokirane račune nezaposleno, dok preostalih više od 90 tisuća imalo neki oblik osiguranja, oni su ili zaposleni, ili imaju obrte, ili osiguranje kao poljoprivrednici no spadaju u skupinu koja nema pravo na zaštićeni račun ukoliko su blokirani.

Činjenica da je 70 posto blokiranih građana bez posla sugerira da će oni teško ili gotovo nikako platiti dugove što ih imaju i zbog kojih su im računi blokirani.

Blokirani su ostali i računi oko 10.000 građana koji su umrli, a među njima je čak 7.700 tisuća muškaraca. Njihov dug postat će obveza nasljednika, ako prihvate preuzeti i ostalu imovinu koja je ostala iza pokojnika.

Preliminarna provjera hrvatskih dužnika pokazala je i to da je u blokadi i više od 17 tisuća građana koji su stariji od 65 godina, pa su gotovo nikakve šanse da oni ponovnim aktiviranjem na poslu zarade dodatni novac koji bi ih izvukao iz blokade.

Najviše blokiranih građana ipak je još daleko od uvjeta za mirovinu, njih čak 239 tisuća koji su stari između 18 i 55 godina. Među njima se vjerojatno »skriva« i najveći broj od onih 220 tisuća građana koji su u blokadi, a nisu obveznici nikakvog osiguranja, odnosno nezaposleni su. Više od 47 tisuća građana koji imaju blokade su u životnoj dobi između 55 i 65 godina.

Gotovo dvostruko više blokiranih računa pripada muškarcima.Svaka 4 radno aktivna osoba je blokirana ( podatak ne znači da je zaposlena )
Njih je u blokadi više od 194 tisuće, dok 109 tisuća žena ima blokirane račune zbog duga što ga ne uspijevaju otplatiti. Među muškarcima najveći je broj dužnika starih između 18 i 55 godina, čak 152 tisuće, i oni čine čak polovicu ukupnog broja svih dužnika u Hrvatskoj. Najbrojnije su i žene dužnici u toj životnoj dobi i ima ih čak 86 tisuća

Osnovni cilj Zakona o ovrhama je vidljiv kroz rezultate provedbe zakona, dug je godinama multipliciran do apsurda, a broj dužnika umjesto da se smanji raste do brojke od 70.000 novih dužnika godišnje , 5.000 novih dužnika mjesečno i uskoro je dug privatnih lica prestigao dug ukupne hrvatske privrede što europska povijest ne pamti, kao ni takovu institucionalnu politiku koja je omogućila da u roku od tri godine broj dužnika od 25.000 naraste do 322.500. (izvor: Blokirani.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Vlada RH nastavlja jačati suradnju sa Svjetskom bankom

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas u Banskim Dvorima s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju Cyrilom Mullerom.

Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i državna tajnica u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac, dok su uz potpredsjednika Svjetske banke bili regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije Arup Banerji, direktorica Ureda Svjetske banke za Republiku Hrvatsku Elisabetta Capannelli te glavni ekonomist za RH Josip Funda.

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom sa Svjetskom bankom te potporom u razvoju Hrvatske, što je i potvrđeno ukupnim iznosom odobrenih zajmova od oko 3,5 milijarde eura.

Naglasio je kako je okosnica politike hrvatske Vlade trokut kojeg čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme te investicije. Istaknuo je i da Hrvatska, u okviru nove Strategije suradnje sa Svjetskom bankom (CPF), razmatra potencijalna područja jačanja suradnje, prije svega glede održivosti javnih financija, poboljšanja konkurentnosti i poslovnog okruženja te ravnomjernog regionalnog razvoja.

Potpredsjednik Svjetske Banke Muller je kazao kako se Svjetska banka spremno odazvala pozivu premijera Plenkovića za još većim uključivanjem u gospodarski razvoj, kao i investicijske projekte u Republici Hrvatskoj. Dodao je da Svjetska Banka nastavlja pružati potporu Hrvatskoj u provođenju reformi, osobito u područjima unaprjeđenja poslovnog okruženja, zdravstvu, pravosuđu, obrazovanju, poljoprivredi i prometu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac: Ili ćemo postati veliki ili propasti

Objavljeno

na

Objavio

EIB potpisao ugovore o kreditu sa PBZ-om i Rimac Automobilima

Potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Dario Scannapieco potpisao je u petak ugovor s Rimac Automobilima o zajmu vrijednom 30 milijuna eura za istraživanje, razvoj i proširenje proizvodnih kapaciteta u Svetoj Nedelji, dok je s Privrednom bankom Zagreb (PBZ) potpisao ugovor o garancijama za kredite inovativnim malim i srednjim poduzećima u iznosu od 25 milijuna eura.

Te su dvije aktivnosti omogućene Investicijskim planom za Europu (Junckerovim planom).

Izrazivši zadovoljstvo što potpisuje ugovor s Matom Rimcem, Scannapieco je rekao da banka financira razne sektore, infrastrukturu, turizam, ali i da je impresioniram poslom koji do sada rade Rimac Automobili, njegovim razvojem i povećanjem broja zaposlenika u vrlo kratkom vremenu.

Po njegovim riječima, kredit EIB-a će tvrtki, koja pokazuje mnogo talenta u poslu kojim se bavi, dati novu priliku za razvoj, pogotovo njezinim inženjerima da iskažu svoj puni talent te da oni i Mate Rimac ostvare svoje snove.

Isto tako, važno je da se zaustavi odljev visokokvalitetnih stručnjaka iz države, a što se, kaže Scannapieco, jednako događa i u Hrvatskoj kao i u njegovoj Italiji.

Mate Rimac je istaknuo da im zajam od 30 milijuna eura mnogo znači. “Od Europske investicijske banke dobiti pečat da smo im prihvatljivi za financiranje je vrlo značajno jer su kriteriji jako visoki. Tisuće i tisuće firmi se prijavljuje i jako je mali postotak koga oni financiraju”, rekao je Rimac.

Krediti EIB-a, po njemu su zanimljivi i puno manjim tvrtkama od njegove, jer ih komercijalne banke možda ne bi financirale.

Naglasio je da tvrtka kojoj je na čelu konstantno raste te su samo ove godine zaposlili više od 200 ljudi.

Rimac Automobili rade na novim pogonima, novim proizvodima a veliki je naglasak na razvoju novog auta C2. Dio kapitala stoga će bit iskorišten za dovršavanje novih projekata, a najveći dio za rast tvrtke, proizvodnih kapaciteta odnosno pogona, rekao je.

Nije želio ništa konkretno reći o eventualnim novim zapošljavanjima u Rimac Automobilima, no naglasio je da tvrtka ne može ostati u sadašnjim okvirima odnosno da će “ili postati veliki i značajni ili će propasti”.

“Ako postanemo veliki, ako nam se planovi ispune, onda ćemo sigurno imati tisuću ljudi u sljedećih četiri-pet godina, a ako ne onda smo otišli u drugom smjeru”, kaže Rimac.

Voditelj ureda EIB-a u Zagrebu Anton Kovačev istaknuo je da je ta banka dosada u Hrvatskoj investirala više od 4,7 milijarde eura, a s ugovorima potpisanim u utorak s Rimac Automobilima i PBZ-om te koji će se potpisati u Vladi ukupni će iznos biti veći od pet milijardi eura.

“Nastojimo poduprijeti sve dobre projekte u Hrvatskoj, kako u infrastrukturi tako i u gospodarstvu”, istaknuo je Kovačev.

Predstavnici EIB-a ranije danas su s PBZ-om potpisali ugovor o garancijama za kredite inovativnim malim i srednjim poduzećima u iznosu od 25 milijuna eura.

“Taj je ugovor namijenjen malim i srednjim poduzećima i to onim poduzetnicima koji rade na razvoju, inovacijama, znači onima koji guraju čitavo gospodarstvo naprijed”, istaknuo je Kovačev.

Kako su priopćili iz PBZ-a, predsjednik Uprave te banke Dinko Lucić ističe da je PBZ već niz godina vrlo aktivan u uspostavljanju i podržavanju programa usmjerenih na razvoj SME segmenta te nastoji što je više moguće pridonijeti snažnom rastu malih i srednje velikih poduzeća u zemlji. “Banka je to potvrdila sudjelujući u programu COSME a sada u InnovFin programu putem kojeg će se inovativnim srednjim i malim klijentima dodatno olakšati pristup izvorima financiranja i omogućiti povoljnije kreditiranje”, kazao je Lucić.

Inače, garancija Europskog investicijskog fonda (EIF) je osigurana putem Investicijskog plana za Europu (Junckerov plan), kroz Innovfin garantni program, koji su uspostavili EIF-a, koji je dio grupe Europske investicijske banke, i Europska komisija.

Innovfin garancija omogućuje inovativnim malim i srednjim poduzećima te malim srednje kapitaliziranim poduzećima da se zadužuju po povoljnijim uvjetima od trenutno važećih na hrvatskom bankarskom tržištu, odnosno krediti uključeni u Innovfin portfelj će im omogućiti da rastu, kreiraju inovacije i otvaraju nova radna mjesta, napominje se u priopćenju.

(Hina)

 

Rimac širi proizvodnju, zapošljava 900 novih radnika

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari