Pratite nas

Gospodarstvo

Povijesna tablica, rast duga blokiranih (prezaduženih)

Objavljeno

na

Od početka 2014. godine do srpnja, 2017., broj blokiranih građana Hrvatske nikad se nije spustio ispod tragičnog broja od 300 000 blokiranih obitelji, dok je njihov dug narastao čak za duplo, i dalje raste.

grafički prikaz i tablica

 

 mj/god broj blokiranih gradjana iznos duga (milijardi kuna)
01/2011 77911 6,019
03/2012 212317 13
12/2013 299795 23,82
01/2014 307406 24,45
11/2014 322500 31,06
05/2015 320214 33,61
08/2015 317090 34,63
09/2015 320952 35,61
01/2016 324424 36,99
02/2016 327616 37,32
04/2016 328532 37,87
06/2016 328788 39,93
04/2017 330762 41,99
07/2017 323120 42,22

 


Mjere poput 890 izmjena i dopuna Ovršnog zakona, od 2011. do 2017. godine; tzv. Opačićkin otpis dugova iz 2015. ; kao ni Zakon o stečaju potrošača, na snazi od 2016., nisu popravili situaciju s privatnim dugom što je vidljivo upravo iz podataka FINE ( državna agencija)

Od početka 2014. godine do srpnja, 2017., broj blokiranih građana Hrvatske nikad se nije spustio ispod tragičnog broja od 300 000 blokiranih obitelji, dok je njihov dug narastao čak za duplo, i dalje raste.

Posljednji objavljeni podaci FINE od 31. srpnja 2017. godine ukazuju da je u blokadi i dalje 323 120 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 42,22 milijarde kuna.

Uvidom u javne podatke FINE moguće je uočiti zabrinjavajući trend.
Dug raste nazaustavljivo i ostavlja nezanemarive posljedice na daljnji razvoj Hrvatske.

Od 2014. do 2017. Pojavljuju se relativno zanemarive statističke oscilacije u smanjenju pa opetovanom povećanju broja blokiranih, do čega dolazi vecinom iz prirodnih razloga zbog smrti ovršenika, a nisu rezultat sustavnih mjera Vlada RH koje, ni do danas, još nisu iznašle način kako se suočiti s dramatičnom slikom blokirane Hrvatske i riješiti problem.

Ukupni zbroj duga građana i dalje raste apsolutnim, nezaustavljivim rastom pa 31.07.2017. iznosi čak 42,22 milijarde na 323.120 blokiranih građana dok je na dan 01.2014. iznosio 24,45 milijarde na 307.406 građana. Od studenog, 2014. ukupni dug građana viši je od ukupnog duga privrede, a i dalje raste (podatak nezabilježen u pravno-ekonomskoj povijesti suvremenog svijeta.)

I oni iz „vrhova“ to sve promatraju sadistički okrutno i ne reagiraju, kao da to nije naša država.


detaljan pregled:

2017. godina

Ožujak, 2017. – krajem ožujka u blokadi su bila 330.762 građana, a njihov je dug iznosio 41,99 milijardi kuna ~ 5,6 milijardi EUR-a !!!

2016. godina

– 01/2016. – 324.424 građana u blokadi. Dug iznosi 36,99 milijardi kuna

– 29. veljače u blokadi je bilo 327.616 građana. Dug građana  iznosio je 37,32 milijarde kuna

– 31. ožujka u blokadi su bila 328.532 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 37,87 milijardi kuna, što je za 1,5% više u odnosu na prethodni mjesec.

– 30. lipnja, 2016. u blokadi je bilo 328.788 građana.

Dug građana iz osnova iznosio je 39,93 milijarde kuna, što je za 1,9% više u odnosu na prethodni mjesec.

2015. godina

09/2015.

– 320.952 građana. Dug građana iznosi 35,61 milijardi kn.

– Na dan 31. kolovoza 2015. godine u blokadi je bilo 317.090 građana. Njihov dug iz osnova iznosio je 34,63 milijarde kuna.
Iznos duga je veći za milijardu kn premda je broj blokiranih relativno smanjen za cca. 3000 ljudskih sudbina.

– Na dan 30.05. 2015. Blokiranih je 320 214 građana; Dug građana iz osnova iznosio je 33,61 milijardu kuna!

Od 1.1.2011. do 30.6.2015. godine zaprimljeno je 5.481.647 osnova za blokadu svih računa i imovine dužnika, od čega se 31,2% odnosi na poslovne subjekte, a 68,8% na građane.

Na kraju travnja, 2015.  u blokadi je bilo 322.329 hrvatskih građana, a dugovali su 32,81 milijardu kuna.

Krajem prosinca 2014. u blokadi je bilo 169 građana više, ali je njihov dug bio manji – iznosio je 31,06 milijardi kuna. Prosječni dug je 101.790 kuna, s tim da je najveći prosječni u Samoboru – 208 tisuća kuna.

Blokiran račun ima 7,81 posto hrvatskih građana, a čak 11,51 posto radno sposobnih stanovnika

Krajem ožujka 320.802 građana s blokiranim računima dugovalo je ukupno više od 32 milijarde kuna, od čega se više od polovine odnosno gotovo 17,3 milijarde kuna odnosilo na dugovanja bankama, dok su državi dugovali više od 3 milijarde kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

29.02.2015. u blokadi je 317.224 građana ; ukupni iznos duga iznosi 31,46 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja

Krajem veljače, 2015 u Hrvatskoj je bilo 47.828 blokiranih poslovna subjekta s 28,9 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, a u blokadi je bilo i 317.224 građana, s 31,46 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja.

2014. godina

30.11. 2014. u blokadi je 322.500 građana; ukupni iznos duga građana iznosi 31,06 milijarde kuna i veći je od duga hrvatske privrede!

To je podatak nezabilježen u povijesti suvremenog svijeta nastao kao posljedica lošeg Ovršnog zakona kojim dug fizičkih lica apsolutno i nazaustavljivo konstantno raste,
blokirati vas preko državne agencije  može svatko jer nema kontrole naloga,
svi računi dužnika se blokiraju, kamate divljaju,
dužnik nije pozvan na sud, često nije niti obaviješten o blokadi, žalba ne odgađa izvršnost,
sva imovina se prodaje na dražbi ispod realne vrijednosti pa dug i dalje raste, obrtnicima dug raste čak i kada više ne privređuju, tužitelj ima sva prava, dužnik nema itd…Ovršni zakon RH je neustavni zakon koji krši niz EU Direktiva i po tom pitanju se u Hrvatskoj jedina bori udruga građana

31. siječnja 2014. godine u blokadi je bilo 307.406 građana. 
Njihov dug iz osnova iznosio je 24,45 milijardi kuna.

2013. godina

Prosinac 2013. godine u blokadi je bilo 299.795 građana, a dug je iznosio 23,82 milijarde kuna.

Zarada na ovrhama koju državna agencija FINA uzima na račun blokade iznosi cca pola milijarde mjesečno.

2012. godina

31.03.2012.
212.317  blokiranih građana
Dug iznosu 13 milijardi kuna

2011. godina

Krajem prosinca 2011.  već je 219.421 građanin u blokadi

Sredinom 2011. u Hrvatskoj je blokirano čak 166.000 građana što je obzirom da početnih 25 000 blokiranih povećanje od 150.000 novih nositelja računa u blokadi

siječanj, 2011.
77.911 Hrvata imalo je blokirane račune i ukupno su dugovali 6,019 milijardi kuna.

Početkom 2011. je prosječno svaki bio dužan 77 255 kn.
79.749 poslovnih subjekata su dugovali 36,7 milijardi kuna

2010. godina

Prosinac, 2010.
25 606 fizičke osobe u blokadi ( obrtnici, samozaposleni, bez zaposlenih osoba)

Više od 73% pravnih osoba, njih 18 618, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika.

Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane više od 70% njih ili 25.606, su fizičke osobe bez zaposlenih radnika.

Tko su blokirani?

To su obični ljudi iz susjedstva, dužni jer nemaju novaca, nemaju posla, nemaju načina kako izaći iz duga, a zakon o ovrhama u osnovi nema isti stav do dužnika i vjerovnika, niti mu je osnovni cilj ponuditi rješenje.

Čak 70 posto građana koji imaju blokirane račune nisu obveznici osiguranja, što znači da nisu ni zaposleni, niti primaju mirovinu, pokazale su prve neslužbene provjere koje su napravljene uz pomoć osobnog identifikacijskog broja (OIB).

To znači da je oko 220 tisuća građana koji imaju blokirane račune nezaposleno, dok preostalih više od 90 tisuća imalo neki oblik osiguranja, oni su ili zaposleni, ili imaju obrte, ili osiguranje kao poljoprivrednici no spadaju u skupinu koja nema pravo na zaštićeni račun ukoliko su blokirani.

Činjenica da je 70 posto blokiranih građana bez posla sugerira da će oni teško ili gotovo nikako platiti dugove što ih imaju i zbog kojih su im računi blokirani.

Blokirani su ostali i računi oko 10.000 građana koji su umrli, a među njima je čak 7.700 tisuća muškaraca. Njihov dug postat će obveza nasljednika, ako prihvate preuzeti i ostalu imovinu koja je ostala iza pokojnika.

Preliminarna provjera hrvatskih dužnika pokazala je i to da je u blokadi i više od 17 tisuća građana koji su stariji od 65 godina, pa su gotovo nikakve šanse da oni ponovnim aktiviranjem na poslu zarade dodatni novac koji bi ih izvukao iz blokade.

Najviše blokiranih građana ipak je još daleko od uvjeta za mirovinu, njih čak 239 tisuća koji su stari između 18 i 55 godina. Među njima se vjerojatno »skriva« i najveći broj od onih 220 tisuća građana koji su u blokadi, a nisu obveznici nikakvog osiguranja, odnosno nezaposleni su. Više od 47 tisuća građana koji imaju blokade su u životnoj dobi između 55 i 65 godina.

Gotovo dvostruko više blokiranih računa pripada muškarcima.Svaka 4 radno aktivna osoba je blokirana ( podatak ne znači da je zaposlena )
Njih je u blokadi više od 194 tisuće, dok 109 tisuća žena ima blokirane račune zbog duga što ga ne uspijevaju otplatiti. Među muškarcima najveći je broj dužnika starih između 18 i 55 godina, čak 152 tisuće, i oni čine čak polovicu ukupnog broja svih dužnika u Hrvatskoj. Najbrojnije su i žene dužnici u toj životnoj dobi i ima ih čak 86 tisuća

Osnovni cilj Zakona o ovrhama je vidljiv kroz rezultate provedbe zakona, dug je godinama multipliciran do apsurda, a broj dužnika umjesto da se smanji raste do brojke od 70.000 novih dužnika godišnje , 5.000 novih dužnika mjesečno i uskoro je dug privatnih lica prestigao dug ukupne hrvatske privrede što europska povijest ne pamti, kao ni takovu institucionalnu politiku koja je omogućila da u roku od tri godine broj dužnika od 25.000 naraste do 322.500. (izvor: Blokirani.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Pelješki most – Prvi strojevi stigli na gradilište

Objavljeno

na

Objavio

Stanovnici okolnih mjesta u Hrvatskoj ne kriju zadovoljstvo povodom gradnje ovog mosta zahvaljujući kojem očekuju bolju povezanost s ostatkom Hrvatske i manje gužve. Prvi strojevi i oprema kineskog konzorcija, s kojim se rade pripremni radovi, stigli su u Brijest na Pelješcu.

Nevrijeme koje je jučer pogodilo ovo mjesto zadalo je muke izvođačima radovakoji rade na njihovoj popravci. Mještani kažu takvo nevrijeme ne pamte, javlja N1.

Ja sam od 1967. ovdje, ne pamtim takvo nevrijeme. Čamac mi je potonuo, motor i sve živo. Morali su staviti bokobrane, jer da nisu stavili sve bi odletjelo s mosta, jer ovdje zna biti veliko nevrijeme, kaže Nebojša Kovačević, mještanin Komarne.

Dok se šteta ne sanira, radovi ne mogu krenuti, potvrdili su izvođači radova, koji su smješteni u Komarnoj, malom mjestu u Hrvatskoj, odakle će započeti most, koji će spojiti obalu s poluotokom Pelješac.

Tamošnji stanovnici s nestrpljenjem čekaju njegovu izgradnju.

Potreban je mome sinu koji živi u Dubrovniku već tri godine, a da ima most tamo ne bi živio, ima veliku kuću ovdje gdje može živjeti. Sedamdeset kilometara nije baš nešto preći autom, ali su dvije granice problem. Ako se izgradi jednim drugim životom ćemo živjeti, smatra Mirjana Šešelj, mještanka Komarne.

U Komarni nema dvojbe. Pelješki most donijet će im, kažu, puno koristi, bolju povezanost s ostatkom Hrvatske i manje gužve.

Za Komarnu će to značiti zaista puno, za Pelješac, sve je ovo oko 20 km bočno, lijevo-desno, za Županiju Dubrovačko-neretvansku, za sve koji prepoznaju ovu situaciju. Ovo je nešto posebno, tvrdi Martin Vujica, mještanin Komarne.

Koliko god ljudi mislili, i ja sam na početku mislio biti protiv izgradnje mosta, kao ružno će izgledati, ali stvarno je potreban. Ja sam ove godine išao više od dvadeset puta na zračnu luku u Dubrovnik, nikad ne znam hoću li pet sati prije poći ili kasnije zbog gužvi, dodaje Kovačević.

Rok za završetak gradnje mosta je tri godine. Veliki broj radnika iz Kine, već je stigao. Kako doznaje N1 smješteni su u Komarnoj, Dubokoj i na otoku Pelješac.

Profit u izgradnji Pelješkog mosta vidjeli su vlasnici nekretnina u okolnim mjestima koji još od šestog mjeseca izdaju smještaj Kinezima. Vlasnici kuća i apartmana zadovoljno trljaju ruke. A s obzirom na to da se očekuje oko 300 radnika, iz kineskog konzorcija tražili su dozvolu od Hrvatskih šuma za gradnju radničkog, kontejnerskog naselja na ulazu u Komarnu, u koji bi smjestili određeni broj radnika, prenosi Vecernji.ba.

Smješteni su kod mene u apartmanima, na početku ih je bilo oko 10-ak, sad ih je oko 30. Planira ih još dosta dolaziti, počeli smo čak i neku kinesku hranu kuhati, kaže Ivo Jerković, vlasnik vile Bili.

Prvi konkretni radovi na gradilištu očekuju se krajem rujna, kada će se s broda obaviti 17 probnih bušenja na sedam lokacija stubišta kako bi se u potpunosti odbacila mogućnost bilo kakvog iznenađenja na morskom dnu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Marić pojasnio Zakon o doprinosima

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdavko Marić u Zadru se osvrnuo na devet zakona koji su pušteni u javnu raspravu, a tiču se novog kruga najavljene porezne reforme. Najviše reakcija, ponajviše kritika, stiglo je na zakonsko rješenje o povećanju plaća predsjednika ili članova uprava tvrtki. Osvrnuo  se danas stoga, kako sam kaže, na kritike da su najavljene mjere “kontra poduzetništva”.

“Mi smo prije nekoliko dana dali sažetak svih mjera koje planiramo i predlažemo promijeniti. Prije dva dana smo pustili devet zakona u javno savjetovanje i raspravu. To je procedura gdje zainteresirana javnost,  stručna javnost, opća javnost, tko god ima pravo i mogućnost, putem portala e-savjetovanje može dati svoje komentare, kritike, prijedloge i tako dalje”, rekao je Marić, pojašnjavajući da će to trajati tri tjedna, odnosno do 6. rujna.

“Naš je zadatak u tom roku, sukladno zakonu, sve te komentare proanalizirati, i ono što se može prihvatiti uključiti u zakonske prijedloge, a ono što se ne može prihvatiti argumentirano objasniti i odbiti”, pojasnio je.

Jučer su, kaže, već dobili nekoliko komentara i putem e-savjetovanja. Jako se puno buke, kaže, u javnosti diglo oko Zakona o doprinosima, pa je zato danas odlučio kratko se obratiti i pojasniti neke stvari.

“S jedne strane moramo apostrofirati poduzetništvo. S druge strane imamo i nešto što neki smatraju poduzetništvom, a seže u sferu zlouporaba. Intencija ove konkretne promjene bila je prije svega dirati i tangirati te zlouporabe koje smo uočili u proteklim godinama”, kazao je Marić.

Iznio je zatim podatak da je oko 175.000 članova uprava, odnosno direktora različitih oblika trgovačkih društava. Od njih svega 460 prijavljeni su kao članovi uprave, a da nisu u radnom odnosu s tim poduzećem.

“S druge pak strane imamo oko 65.000 članova uprave koji su članovi uprave – i u isto vrijeme u radnom odnosu s tim trgovačkim društvom. A onaj preostali dio, nešto preko 100 tisuća, su članovi uprave i direktori koji su osigurani po nekoj drugoj osnovi – bilo da su zaposleni u drugom trgovačkom društvu, bilo da su osnovali svoj OPG, bilo da su obrtnici, paušalisti, itd. Dakle, imamo zaista jednu kompleksnu situaciju”, nastavio je.

Za one članove uprave, odnosno direktore koji su prijavljeni na puno radno vrijeme, ove zakonske izmjene nisu zapravo niti predviđene, kaže Marić. “Na njih se to ne bi trebalo ni odnositi. Ono na što ciljamo su pojavni oblici koje smo vidjeli. U prvom koraku to je bila ona situacija da se dobar dio njih prijavljivao na minimalne plaće, a ono što smo vidjeli u proteklom razdoblju je bila situacija zapravo da su bili prijavljivani na nepuno radno vrijeme. Dakle, današnje puno radno vrijeme je 40 sati tjedno. Mi dolazimo ne do teoretske, nego do jedne praktične situacije, da vi u RH za 12 minuta prijave u trgovačkom poduzeću, odnosno 48 kuna mjesečno imate pravo na puno zdravstveno osiguranje i na mirovinski staž”, objasnio je.

To je, kaže, taj element koji su između ostalog ciljali. “Jer s jedne strane imate vrlo neravnopravan položaj obrtnika dohodaša u odnosu na ove poduzetnike, u ovom slučaju članove uprave, gdje obrtnik dohodaš praktički nema nikakvih mogućnosti, nego ima zakonom propisane granice, dok s druge strane poduzetnik može biti u povoljnijem poreznom tertmanu, a koristiti ove, neću ih nazvati blagodati, zlouporabe, ali u konačnici neke elemente postojećeg poreznog zakona da bi doveo do ove situacije. Ponavljam još jednom: Zz 12 minuta dnevno, odnosno  48 kuna mjesečno, da ima u potpunosti pravo na zdravstveno osiguranje, odnosno mirovinski staž. Još jednom apostrofiram – za one koji su prijavljeni u punom radnom odnosu , u punom radnom vremenu, ove zakonske izmjene – ako i nisu možda jasno precizirane, do vladine odnosno saborske procedure to ćemo izregulirati, siguran sam da za njih neće biti nikakvih problema”, rekao je minsitar Marić.

“Za prave male i srednje poduzetnike, one koji su prijavljeni na puno radno vrijeme samo u tom poduzeću, i vrijedno privređuju, odnosno bave se poduzetništvom u Hrvatskoj, neće biti nikakvog problema”, poručio je.

S Marićem su bili predsjednica saborskog odbora za financije Grozdana Perić i Branko Dukić, zadarski gradonačelnik. (hrt)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari