Pratite nas

Gospodarstvo

Povijesna tablica, rast duga blokiranih (prezaduženih)

Objavljeno

na

Od početka 2014. godine do srpnja, 2017., broj blokiranih građana Hrvatske nikad se nije spustio ispod tragičnog broja od 300 000 blokiranih obitelji, dok je njihov dug narastao čak za duplo, i dalje raste.

grafički prikaz i tablica

 

 mj/god broj blokiranih gradjana iznos duga (milijardi kuna)
01/2011 77911 6,019
03/2012 212317 13
12/2013 299795 23,82
01/2014 307406 24,45
11/2014 322500 31,06
05/2015 320214 33,61
08/2015 317090 34,63
09/2015 320952 35,61
01/2016 324424 36,99
02/2016 327616 37,32
04/2016 328532 37,87
06/2016 328788 39,93
04/2017 330762 41,99
07/2017 323120 42,22

 


Mjere poput 890 izmjena i dopuna Ovršnog zakona, od 2011. do 2017. godine; tzv. Opačićkin otpis dugova iz 2015. ; kao ni Zakon o stečaju potrošača, na snazi od 2016., nisu popravili situaciju s privatnim dugom što je vidljivo upravo iz podataka FINE ( državna agencija)

Od početka 2014. godine do srpnja, 2017., broj blokiranih građana Hrvatske nikad se nije spustio ispod tragičnog broja od 300 000 blokiranih obitelji, dok je njihov dug narastao čak za duplo, i dalje raste.

Posljednji objavljeni podaci FINE od 31. srpnja 2017. godine ukazuju da je u blokadi i dalje 323 120 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 42,22 milijarde kuna.

Uvidom u javne podatke FINE moguće je uočiti zabrinjavajući trend.
Dug raste nazaustavljivo i ostavlja nezanemarive posljedice na daljnji razvoj Hrvatske.

Od 2014. do 2017. Pojavljuju se relativno zanemarive statističke oscilacije u smanjenju pa opetovanom povećanju broja blokiranih, do čega dolazi vecinom iz prirodnih razloga zbog smrti ovršenika, a nisu rezultat sustavnih mjera Vlada RH koje, ni do danas, još nisu iznašle način kako se suočiti s dramatičnom slikom blokirane Hrvatske i riješiti problem.

Ukupni zbroj duga građana i dalje raste apsolutnim, nezaustavljivim rastom pa 31.07.2017. iznosi čak 42,22 milijarde na 323.120 blokiranih građana dok je na dan 01.2014. iznosio 24,45 milijarde na 307.406 građana. Od studenog, 2014. ukupni dug građana viši je od ukupnog duga privrede, a i dalje raste (podatak nezabilježen u pravno-ekonomskoj povijesti suvremenog svijeta.)

I oni iz „vrhova“ to sve promatraju sadistički okrutno i ne reagiraju, kao da to nije naša država.


detaljan pregled:

2017. godina

Ožujak, 2017. – krajem ožujka u blokadi su bila 330.762 građana, a njihov je dug iznosio 41,99 milijardi kuna ~ 5,6 milijardi EUR-a !!!

2016. godina

– 01/2016. – 324.424 građana u blokadi. Dug iznosi 36,99 milijardi kuna

– 29. veljače u blokadi je bilo 327.616 građana. Dug građana  iznosio je 37,32 milijarde kuna

– 31. ožujka u blokadi su bila 328.532 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 37,87 milijardi kuna, što je za 1,5% više u odnosu na prethodni mjesec.

– 30. lipnja, 2016. u blokadi je bilo 328.788 građana.

Dug građana iz osnova iznosio je 39,93 milijarde kuna, što je za 1,9% više u odnosu na prethodni mjesec.

2015. godina

09/2015.

– 320.952 građana. Dug građana iznosi 35,61 milijardi kn.

– Na dan 31. kolovoza 2015. godine u blokadi je bilo 317.090 građana. Njihov dug iz osnova iznosio je 34,63 milijarde kuna.
Iznos duga je veći za milijardu kn premda je broj blokiranih relativno smanjen za cca. 3000 ljudskih sudbina.

– Na dan 30.05. 2015. Blokiranih je 320 214 građana; Dug građana iz osnova iznosio je 33,61 milijardu kuna!

Od 1.1.2011. do 30.6.2015. godine zaprimljeno je 5.481.647 osnova za blokadu svih računa i imovine dužnika, od čega se 31,2% odnosi na poslovne subjekte, a 68,8% na građane.

Na kraju travnja, 2015.  u blokadi je bilo 322.329 hrvatskih građana, a dugovali su 32,81 milijardu kuna.

Krajem prosinca 2014. u blokadi je bilo 169 građana više, ali je njihov dug bio manji – iznosio je 31,06 milijardi kuna. Prosječni dug je 101.790 kuna, s tim da je najveći prosječni u Samoboru – 208 tisuća kuna.

Blokiran račun ima 7,81 posto hrvatskih građana, a čak 11,51 posto radno sposobnih stanovnika

Krajem ožujka 320.802 građana s blokiranim računima dugovalo je ukupno više od 32 milijarde kuna, od čega se više od polovine odnosno gotovo 17,3 milijarde kuna odnosilo na dugovanja bankama, dok su državi dugovali više od 3 milijarde kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

29.02.2015. u blokadi je 317.224 građana ; ukupni iznos duga iznosi 31,46 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja

Krajem veljače, 2015 u Hrvatskoj je bilo 47.828 blokiranih poslovna subjekta s 28,9 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, a u blokadi je bilo i 317.224 građana, s 31,46 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja.

2014. godina

30.11. 2014. u blokadi je 322.500 građana; ukupni iznos duga građana iznosi 31,06 milijarde kuna i veći je od duga hrvatske privrede!

To je podatak nezabilježen u povijesti suvremenog svijeta nastao kao posljedica lošeg Ovršnog zakona kojim dug fizičkih lica apsolutno i nazaustavljivo konstantno raste,
blokirati vas preko državne agencije  može svatko jer nema kontrole naloga,
svi računi dužnika se blokiraju, kamate divljaju,
dužnik nije pozvan na sud, često nije niti obaviješten o blokadi, žalba ne odgađa izvršnost,
sva imovina se prodaje na dražbi ispod realne vrijednosti pa dug i dalje raste, obrtnicima dug raste čak i kada više ne privređuju, tužitelj ima sva prava, dužnik nema itd…Ovršni zakon RH je neustavni zakon koji krši niz EU Direktiva i po tom pitanju se u Hrvatskoj jedina bori udruga građana

31. siječnja 2014. godine u blokadi je bilo 307.406 građana. 
Njihov dug iz osnova iznosio je 24,45 milijardi kuna.

2013. godina

Prosinac 2013. godine u blokadi je bilo 299.795 građana, a dug je iznosio 23,82 milijarde kuna.

Zarada na ovrhama koju državna agencija FINA uzima na račun blokade iznosi cca pola milijarde mjesečno.

2012. godina

31.03.2012.
212.317  blokiranih građana
Dug iznosu 13 milijardi kuna

2011. godina

Krajem prosinca 2011.  već je 219.421 građanin u blokadi

Sredinom 2011. u Hrvatskoj je blokirano čak 166.000 građana što je obzirom da početnih 25 000 blokiranih povećanje od 150.000 novih nositelja računa u blokadi

siječanj, 2011.
77.911 Hrvata imalo je blokirane račune i ukupno su dugovali 6,019 milijardi kuna.

Početkom 2011. je prosječno svaki bio dužan 77 255 kn.
79.749 poslovnih subjekata su dugovali 36,7 milijardi kuna

2010. godina

Prosinac, 2010.
25 606 fizičke osobe u blokadi ( obrtnici, samozaposleni, bez zaposlenih osoba)

Više od 73% pravnih osoba, njih 18 618, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika.

Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane više od 70% njih ili 25.606, su fizičke osobe bez zaposlenih radnika.

Tko su blokirani?

To su obični ljudi iz susjedstva, dužni jer nemaju novaca, nemaju posla, nemaju načina kako izaći iz duga, a zakon o ovrhama u osnovi nema isti stav do dužnika i vjerovnika, niti mu je osnovni cilj ponuditi rješenje.

Čak 70 posto građana koji imaju blokirane račune nisu obveznici osiguranja, što znači da nisu ni zaposleni, niti primaju mirovinu, pokazale su prve neslužbene provjere koje su napravljene uz pomoć osobnog identifikacijskog broja (OIB).

To znači da je oko 220 tisuća građana koji imaju blokirane račune nezaposleno, dok preostalih više od 90 tisuća imalo neki oblik osiguranja, oni su ili zaposleni, ili imaju obrte, ili osiguranje kao poljoprivrednici no spadaju u skupinu koja nema pravo na zaštićeni račun ukoliko su blokirani.

Činjenica da je 70 posto blokiranih građana bez posla sugerira da će oni teško ili gotovo nikako platiti dugove što ih imaju i zbog kojih su im računi blokirani.

Blokirani su ostali i računi oko 10.000 građana koji su umrli, a među njima je čak 7.700 tisuća muškaraca. Njihov dug postat će obveza nasljednika, ako prihvate preuzeti i ostalu imovinu koja je ostala iza pokojnika.

Preliminarna provjera hrvatskih dužnika pokazala je i to da je u blokadi i više od 17 tisuća građana koji su stariji od 65 godina, pa su gotovo nikakve šanse da oni ponovnim aktiviranjem na poslu zarade dodatni novac koji bi ih izvukao iz blokade.

Najviše blokiranih građana ipak je još daleko od uvjeta za mirovinu, njih čak 239 tisuća koji su stari između 18 i 55 godina. Među njima se vjerojatno »skriva« i najveći broj od onih 220 tisuća građana koji su u blokadi, a nisu obveznici nikakvog osiguranja, odnosno nezaposleni su. Više od 47 tisuća građana koji imaju blokade su u životnoj dobi između 55 i 65 godina.

Gotovo dvostruko više blokiranih računa pripada muškarcima.Svaka 4 radno aktivna osoba je blokirana ( podatak ne znači da je zaposlena )
Njih je u blokadi više od 194 tisuće, dok 109 tisuća žena ima blokirane račune zbog duga što ga ne uspijevaju otplatiti. Među muškarcima najveći je broj dužnika starih između 18 i 55 godina, čak 152 tisuće, i oni čine čak polovicu ukupnog broja svih dužnika u Hrvatskoj. Najbrojnije su i žene dužnici u toj životnoj dobi i ima ih čak 86 tisuća

Osnovni cilj Zakona o ovrhama je vidljiv kroz rezultate provedbe zakona, dug je godinama multipliciran do apsurda, a broj dužnika umjesto da se smanji raste do brojke od 70.000 novih dužnika godišnje , 5.000 novih dužnika mjesečno i uskoro je dug privatnih lica prestigao dug ukupne hrvatske privrede što europska povijest ne pamti, kao ni takovu institucionalnu politiku koja je omogućila da u roku od tri godine broj dužnika od 25.000 naraste do 322.500. (izvor: Blokirani.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Godinama ‘sarajevska čaršija’ uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Dvadeset godina se opstrukcije Aluminija vrte oko odbijanja opskrbe strujom iz Elektroprivrede BiH po istim cijenama kao za ostale slične potrošače, te upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva.

Za proizvodnju aluminija potrebne su dvije ključne sirovine: glinica i struja. U vrijeme izgradnje, zbog nalazišta boksita od kojega se dobiva glinica u Hercegovini i ogromnog hidroenergetskog potencijala, tvornica aluminija je i izgrađena u Mostaru.

Imala je Hercegovina što Bosna nije

Iako su rudnici boksita ratom i poraćem mahom ugašeni, opskrba glinicom, zbog blizine luke Ploče i dobre prometne infrastrukture nije predstavljala problem obnovi i poslijeratnom razvoju i životu Aluminija.

Struja? Opskrba ogromnim količinama električne energije najslabija je točka u proizvodnji aluminija općenito, a posebice u Mostaru.

Struje u Bosni, a posebice Hercegovini, ima dovoljno za normalnu opskrbu Aluminija, ali struktura proizvođača i uplitanje politike u državne elektroprivredne tvrtke (drugih ozbiljnih i nema) učinile su tu opskrbu iznimno nestabilnom. Mostarska elektroprivreda nema dovoljnu proizvodnju kako bi zadovoljila ogromne potrebe Alumnija, a sarajevska, od početka spomenutih političkih igara, sredstvo je kojim se njeni viškovi koriste za ometanje proizvodnje Aluminija.

“Smrtni grijeh” za sarajevsku čaršiju

Godinama i inim “vladama” sarajevska čaršija uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini. Nisu imali tal u njoj, nisu trgovali njenim foteljama, upošljavali svoje daidžiće, trošili njene pare. Aluminij se digao iz pelala bez “državne” pomoći, snagom dijela svoga predratnog vodstva i entuzijazmom dijela predratnih djelatnika.

Oni što su s prezirom gledali na podvig obnove tvornice bjesne od kada se Aluminij vratio na vlastite noge, vratio na tržište, vratio na burze metala. Kako im je samo “promakla” takva prigoda?

Kako bi prigrabili sebi fotelje i pare, u najgorem slučaju napakostili Hercegovcima i Herama, služili su se proteklih desetljeća svakojakim igrama. Što se Aluminij više opirao to su igre postajale kompleksnije i zloćudnije, no sve su se u konačnici svodile na Aluminijevu ahilovu petu – opskrbu i cijenu struje.

Opstrukcije su se neprekidno vrtjele upravo u tom krugu: odbijanja opskrbe strujom iz EP BiH bez prevelike cijene u odnosu na ostale potrošače u zemlji i upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva. Nisu marili ni na zakone, ni fiktivno napisane odluke Vlada ni odluke Visokog predstavnika. Prodavati struju Aluminiju, po cijeni kojom prodaju “svojim” potrošačima, smrtni je grijeh za sarajevsku čaršiju.

Pripreme za egzekuciju

U vrijeme “platforme” postavili su svoju upravu u tvornicu. Njenom nesposobnošću ili upravo sposobnošću izvršavanja “višeg cilja” – uništenja Aluminija, uspjeli su nevjerojatnom brzinom nagomilati gubitke. Upravo tim gubicima danas ucjenjuju sadašnju upravu, nastavljajući priču s opskrbom i cijenom struje.

Ugovor Federalne Vlade i Aluminija kojim su regulirana i obeštećenja predratnih radnika i udio Vlade u vlasničkoj strukturi nije ispunjen upravo u dijelu na koji najveći utjecaj ima sarajevska čaršija – subvencioniranju cijene električne energije za Aluminij.

Jeftinim pamfletima o visini plaća u Aluminiju “dobro obaviješteni izvori iz Vlade Federacije” i dalje pokušavaju pripremiti teren za egzekuciju hercegovačkog gospodarstva. Gubitak izravnih tisuću radnih mjesta i neizravnih bar tri puta toliko povoljna im je cijena za ostvarivanje dvadesetogodišnjeg sna – da Hercegovini “crkne krava”.

Tehnički mandat za podvig

Ovoga će tjedna Novalićeva Vlada pokazati zrelost ili ne. Pokazat će koliko je spremna uzdići se iznad zloćudnih snova i ispunjavanjem preuzete obveze subvencioniranja cijene struje produljiti život Aluminiju. Bit će joj iznimno teško oduprijeti se “sarajevskoj čaršiji” kako bi, za čaršiju “smrtnim grijehom”, spasila tisuće radnih mjesta i temelj metalne industrije u jednom dijelu vlastite zemlje. Pitanje je samo koja joj je vrijednost važnija i veća – radna mjesta i gospodarstvo ili “smrt komšijine krave”.

Piše: Bojan ŠunjićDnevnik.ba/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Potpisan Ugovor o kupnji hotela ‘Ero’ – Novi vlasnik je Vlada HNŽ-a

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Nevenko Herceg i ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić u utorak su potpisali Ugovor o primopredaji hotela ”Ero” u vlasništvo Vlade HNŽ-a.

Potpisivanjem Ugovora okončane su aktivnosti oko kupnje hotela ”Ero” gdje će biti smještena županijska tijela uprave, priopćeno je iz županijske vlade.

Premijer Herceg istaknuo je kako sada slijedi rekonstruiranje zgrade Hotela kako bi ona bila funkcionalna, kako bi mogla odgovoriti potrebama te kako bi uskoro građani mogli na jednom mjestu završiti najveći dio administrativnih poslova.

“Uštede koje ćemo ostvariti smještajem na jednom mjestu, kao i pogodnosti koje iz toga proizlaze, potvrdit će opravdanost ovoga investiranja za koje smo kreditom kod Razvojne banke Bosne i Hercegovine osigurali 11.000.000 maraka”, kazao je Herceg nakon potpisivanja spomenutog ugovora.

Ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić izrazio je zadovoljstvo što je današnjim potpisivanjem Ugovora transparentno i u obostranom interesu službeno okončan postupak prodaje hotela ”Ero” .

”Vjerujem kako će Vlada Hercegovačko-neretvanske županije uskoro ovaj objekt dovesti u funkciju kako bi građanima HNŽ-a na jednom mjestu bile dostupne sve usluge županijskih tijela uprave,” kazao je Krnjić.

Inače, uz nazočnost predstavnika notarskog ureda Musa, na potpisivanju Ugovora u kojem je definirano kako će Vlada HNŽ Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje nakon preuzimanja objekta u roku od 270 dana, a u četiri jednaka obroka uplatiti ukupno 10.550.144 maraka, bili su nazočni Ivan Rogić, zamjenik ravnatelja i Eugen Ćubela, predsjednik Upravnog odbora FZ MIO, stoji u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari