Pratite nas

Iz Svijeta

Povijesni dan za Kurde: Kurdi na sjeveru Iraka danas izlaze na referendum o neovisnosti

Objavljeno

na

Za Kurde je danas povijesni dan: Kurdi na sjeveru Iraka danas izlaze na referendum o neovisnosti.

Zato nad glavom svakog Kurda visi i misao: hoće li ovaj ponedjeljak biti početak ostvarenja njihova stoljetnog sna o stvaranju kurdske države ili početak novih krvavih sukoba.

Unatoč tome što su SAD i europske zemlje upozorili vlast Kurdistana da odustane od referenduma, Kurdi su odlučni provesti ga. Zato rastu strahovi od izbijanja sukoba u kojem bi Kurdi za neprijatelje mogli imati iračku saveznu vojsku i šijitske snage, ali i Tursku, Iran i sirijske provladine snage.

Šef iranskog Visokog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Shamhani upozorio je da će Iran, u slučaju provedbe kurdskog referenduma, s Iračkim Kurdistanom kao autonomnom regijom raskinuti sve sporazume koji se tiču međusobne granice te će zatvoriti granice, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

Također je najavio iransku vojnu intervenciju ako rezultat kurdskog referenduma bude negativno utjecao na sigurnost sjeverozapadnog Irana (naseljenog Kurdima). Iran neće dopustiti stvaranje “druge izraelske države“. No najoštriji je bio turski predsjednik Erdoğan koji tvrdi da referendum ugrožava i tursku nacionalnu sigurnost. – Korak prema neovisnosti na sjeveru Iraka greška je i prijetnja teritorijalnom integritetu Iraka i nacionalnoj sigurnosti Turske, što smo mi uvijek branili i nastavit ćemo braniti – kazao je Erdoğan koji smatra da “referendum nikome nije u interesu”.

Unatoč tome da se Turska uvijek ponosila svojim dobrim odnosima s autonomnom kurdistanskom regionalnom vladom na sjeveru Iraka, čiji je lider Masud Barzani čest gost u Ankari, Turska pozorno prati svaki potez u pravcu potpune nezavisnosti te regije u strahu od stvaranje kurdske države koja bi imala aspiracija otkinuti i značajan komad njihove zemlje. Osim što je Turska zaprijetila sankcijama kurdskom sjevernom Iraku, njihove postrojbe izvele su vojne vježbe uz granicu. Više od stotinu tenkova i vojnih vozila uz podršku radara i bacača raketa stacionirano je na poljanama u blizini granice, s ciljnicima usmjerenima prema kurdskim planinama. Turski parlament odobrio je ulazak svojih snaga u Irak u slučaju proglašenja neovisnosti Kurdistana.

Vlada u Bagdadu pak boji se da bi referendum mogao podijeliti zemlju i izazvati širi regionalni sukob. Irački premijer Haider al-Abadi poduzet će sve mjere protiv referenduma u regiji Kurdistan, a ako je potrebno – upotrijebit će i vojnu silu s obzirom na to da su irački Kurdi, kojih ima oko 7,5 milijuna od 37,2 milijuna stanovnika Iraka, najavili da će referendum održati i na “spornim” područjima pod kontrolom kurdskih snaga. To su područja u pokrajinama Kirkuk, Diyala i Niniva, koja su Kurdi u borbama protiv Islamske države pripojili svojoj regiji, iako su izvan njihovih administrativnih granica.

Osim što je svijet zabrinut zbog sukoba između kurskih pešmergi i turske, a možda i iranske vojske, zabrinutost vlada i zbog sve veće vjerojatnosti izbijanja sukoba između kurdskih snaga i ostalih etničkih i vjerskih iračkih skupina koje se protive odcjepljenju Kurdistana. Protiv neovisnosti Kurdistana bezrezervno su se izjasnili i irački Turkomani i Jezidi na sjeverozapadu zemlje. Jezidi i njihove snage koje drže područje od Sinjara do sirijske granice odvojili su se od kurdskih pešmergi i ušli u neformalni savez sa šijitskim snagama koje su aktivne uz sirijsku granicu. Irački Turkomani ponovili su svoje protivljenje referendumu i pozvali sve svoje sunarodnjake da ga bojkotiraju.

Najkritičnije će biti u Kirkuku gdje je već došlo do oružanih sukoba između Iračke turkmenske fronte i kurdskih pešmerga u kojima je poginulo pet osoba. Ershad Salihi, čelnik Iračke turkmenske fronte, zaprijetio je kako neće priznati rezultate referenduma te da će se njegovi borci boriti do zadnje kapi krvi kako bi očuvali suverenitet i integritet Iraka. Međutim, ono od čega u Iraku najviše strahuju sukobi su između šijita i Kurda s obzirom na to da se protiv referenduma izjasnio i jedan od lidera šijitskih snaga u Iraku, Qais al-Khazali, koji je na čelu skupine Asa’ib Ahl Al-Haq koja broji 10 tisuća boraca. Istog je mišljenja i brigada Hezbollah i druge koje zajedno čine šijitski Hashd Al-Shaabi. On je pod izravnim zapovjedništvom premijera Haidera al-Abadija.

Oštre poruke uputio je i jedan od najutjecajnijih i najmoćnijih šijitskih klerika u Iraku, šeik Moqtada al-Sadr, kazavši kako taj referendum znači samoubojstvo za Kurde u Iraku. Kurda ukupno ima oko 40 milijuna, većina živi na Bliskom istoku, ali postoji i značajna kurdska dijaspora u Azerbajdžanu, Armeniji, Gruziji, Rusiji te u novije vrijeme u Europi i SAD-u. Kurdi predstavljaju većinu u autonomnoj regiji iračkog Kurdistana te su značajna manjina u susjednoj Turskoj, Siriji i Iranu, gdje se kurdski nacionalni pokreti bore za veću autonomiju unutar tih zemalja.

Postoje brojne legende o porijeklu Kurda. U jednoj od njih opisuju se kao potomci anđeoskih sluga kralja Solomona. Kralj Solomon poslao ih je u Europu da mu dovedu 500 lijepih djeva za njegov harem. Kad su sluge to napravili i vratili se u Izrael, kralj Solomon već je bio umro. Oni su se s djevama naselili u planine, oženili se njima, a njihovo potomstvo kasnije je postalo poznato kao kurdski narod. Kurdski nacionalizam pojavio se nakon Prvog svjetskog rata i raspada Otomanskog Carstva, koje je povijesno gledano uspješno integriralo Kurde kroz nasilnu represiju kurdskih pokreta za neovisnost. Prakticiraju više religija te kao takvi predstavljaju možda i najraznolikiji religijski narod zapadne Azije. Tradicionalno, Kurdi uzimaju velike slobode u prakticiranju vjere. Njihove religije su islam, ahl-e haqq, jazidis, zoroastrijanizam, judaizam i kršćanstvo.

Dok u svim zemljama u kojima žive Kurdi nemaju gotovo nikakav status, u Iraku već imaju gotovo sve elemente koje čine pravu državu: vlastitu izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. S obzirom na to da je to područje još dio Iraka, takva autonomija mnogim Kurdima više nije dovoljna. Prije svega ovise o prihodima od nafte, iz nalazišta koja se nalaze na kurdskim područjima.

Bagdad je do sada ostavljao Kurdima samo 17 posto prihoda od tamošnje nafte, dok mnogi Kurdi ne razumiju zašto bi uopće dijelili bogatstvo svoje zemlje s Bagdadom. Tim više što je kurdsko područje uz granicu s Turskom i gospodarski mnogo naprednije i stabilnije od ostatka Iraka. Irački Kurdistan blagoslovljen je ogromnim količinama nafte. Navodno je riječ o 45 milijardi barela. No sve dosad nisu mogli kontrolirati gigantsko naftno polje u Kirkuku koje je na svom vrhuncu davalo više od 650.000 barela nafte dnevno. Naftu Kurdi prodaju u pola cijene.

U svemu tome značajna je i uloga Turske kroz koju kurdska nafta odlazi dalje na tržište. U Kurdistanu se ulaže u infrastrukturu, svakog dana niču nove zgrade, a trgovina cvjeta. Prije svega sa susjednom Turskom.

Kurdi se danas poistovjećuju s Izraelcima koji su prošli patnje i na kraju dobili svoju državu. Iako danas gotovo cijeli svijet upozorava na moguće posljedice referenduma, Kurdi za to ne mare. Štoviše, uvjereni su da će nova država Kurdistan biti kao i Izrael, s jakim zapadnim savezom, ali okružena neprijateljima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trump odgovorio Iranu: Mi više nismo zemlja koja će stajati uz vaše poremećene riječi nasilja i smrti. Budite oprezni!

Objavljeno

na

Objavio

Donald Trump odgovorio je na upozorenja iranskog predsjednika.

Američki predsjednik Donald Trump putem Twittera uputio je bijesnu, velikim slovima ispisanu prijetnju Iranu i poručio im da će, ukoliko se nastave ponašati kao sada, patiti od posljedica koje su rijetki do sada pretrpjeli.

“Nikada, ali nikada više nemojte prijetiti SAD-u ili ćete trpjeti posljedice od kakvih su patili rijetki kroz povijest. Mi više nismo zemlja koja će stajati uz vaše poremećene riječi nasilja i smrti. Budite oprezni!”, poručio je Trump.

Tweet objavljen prije nekoliko sati očito je odgovor na upozorenje iranskog predsjednika Hasana Rohanija koji je Americi poručio kako je “rat s Iranom majka svih ratova”.

Podsjetimo, Iran se suočava s američkim pritiskom i prijetećim sankcijama nakon Trumpove odluke da povuče Sjedinjene Države iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, postignutog 2015. godine.

Obraćajući se na skupu koji je okupio iranske diplomate Rohani je poručio: “Gospodine Trump, ne vucite lava za rep, zbog toga biste mogli požaliti”, prenijela je IRNA.

“Amerika treba znati da je mir s Iranom majka svekolikog mira te da je rat s Iranom majka svih ratova”, istaknuo je Rohani.

Pompeo: Iranom upravlja nešto sličnije mafiji nego vladi

Američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio je u nedjelju da Iranom “upravlja nešto sličnije mafiji nego vladi”, pojašnjavajući da misli na veliko bogatstvo i korupciju među vođama te zemlje.

Govoreći kalifornijskoj publici sastavljenoj uglavnom od iranskih Amerikanaca, Pompeo je rekao da će, iako iranski narod mora odrediti smjer zemlje, Washington “podržati dugo ignorirani glas iranskog naroda”.

Dodao je da je američka vlada pokrenula 24-satni kanal na perzijskom jeziku na televizijskim, radijskim, digitalnim i društvenim medijima kako bi dosegao Irance u Iranu i širom svijeta, javlja Reuters.

(Hina)

 

Iranski predsjednik Rohani upozorio Trumpa: Rat s Iranom je majka svih ratova

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrija ukida vozačke ispite na turskom jeziku, hrvatski ostaje

Objavljeno

na

Objavio

Kandidati će i dalje moći polagati ispite na engleskom, hrvatskom i slovenskom

Budući vozači u Austriji više neće moći polagati vozački ispit na turskom jeziku, objavilo je ministarstvo prometa. Manji dio njih polagao je pismeni ispit na svom materinjem jeziku, ali prema medijima to je ipak bila druga najčešća opcija, nakon službenog njemačkog jezika.

Ministar prometa Norbert Hofer, iz desne Slobodarske stranke, kaže da je cilj te mjere rezanje troškova, piše u nedjelju BBC.

“Svaki dodatni jezik u ispitima stoji državu peteroznamenkasti iznos, što nema nikakvog opravdanja”, rekao je.

No, dodaje i da država tako želi ohrabriti građane stranog porijekla da uče njemački jezik.

“To je svakako pitanje troškova, ali za mene je također važno da odredimo koji jezici imaju smisla, a koji ne”, rekao je ministar. Istaknuo je da će kandidati i dalje moći polagati ispite na engleskom, hrvatskom i slovenskom.

Protuimigrantska Slobodarska stranka osigurala je niz ključnih položaja u austrijskoj koalicijskoj vladi nakon izbora prošle godine. Vlada zajedno s konzervativnom Narodnom strankom, što Austriju čini jedinom državom u zapadnoj Europi u kojoj su na vlasti krajnji desničari.

Ukidanje vozačkih ispita na turskom dolazi u vrijeme loših diplomatskih odnosa između Austrije i Turske.

Kancelar Sebastian Kurz želi da EU prekine pristupne pregovore s Ankarom, što je razljutilo turskog predsjednika Tayyipa Erdogana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari