Pratite nas

Iz Svijeta

Povijesni dan za Kurde: Kurdi na sjeveru Iraka danas izlaze na referendum o neovisnosti

Objavljeno

na

Za Kurde je danas povijesni dan: Kurdi na sjeveru Iraka danas izlaze na referendum o neovisnosti.

Zato nad glavom svakog Kurda visi i misao: hoće li ovaj ponedjeljak biti početak ostvarenja njihova stoljetnog sna o stvaranju kurdske države ili početak novih krvavih sukoba.

Unatoč tome što su SAD i europske zemlje upozorili vlast Kurdistana da odustane od referenduma, Kurdi su odlučni provesti ga. Zato rastu strahovi od izbijanja sukoba u kojem bi Kurdi za neprijatelje mogli imati iračku saveznu vojsku i šijitske snage, ali i Tursku, Iran i sirijske provladine snage.

Šef iranskog Visokog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Shamhani upozorio je da će Iran, u slučaju provedbe kurdskog referenduma, s Iračkim Kurdistanom kao autonomnom regijom raskinuti sve sporazume koji se tiču međusobne granice te će zatvoriti granice, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

Također je najavio iransku vojnu intervenciju ako rezultat kurdskog referenduma bude negativno utjecao na sigurnost sjeverozapadnog Irana (naseljenog Kurdima). Iran neće dopustiti stvaranje “druge izraelske države“. No najoštriji je bio turski predsjednik Erdoğan koji tvrdi da referendum ugrožava i tursku nacionalnu sigurnost. – Korak prema neovisnosti na sjeveru Iraka greška je i prijetnja teritorijalnom integritetu Iraka i nacionalnoj sigurnosti Turske, što smo mi uvijek branili i nastavit ćemo braniti – kazao je Erdoğan koji smatra da “referendum nikome nije u interesu”.

Unatoč tome da se Turska uvijek ponosila svojim dobrim odnosima s autonomnom kurdistanskom regionalnom vladom na sjeveru Iraka, čiji je lider Masud Barzani čest gost u Ankari, Turska pozorno prati svaki potez u pravcu potpune nezavisnosti te regije u strahu od stvaranje kurdske države koja bi imala aspiracija otkinuti i značajan komad njihove zemlje. Osim što je Turska zaprijetila sankcijama kurdskom sjevernom Iraku, njihove postrojbe izvele su vojne vježbe uz granicu. Više od stotinu tenkova i vojnih vozila uz podršku radara i bacača raketa stacionirano je na poljanama u blizini granice, s ciljnicima usmjerenima prema kurdskim planinama. Turski parlament odobrio je ulazak svojih snaga u Irak u slučaju proglašenja neovisnosti Kurdistana.

Vlada u Bagdadu pak boji se da bi referendum mogao podijeliti zemlju i izazvati širi regionalni sukob. Irački premijer Haider al-Abadi poduzet će sve mjere protiv referenduma u regiji Kurdistan, a ako je potrebno – upotrijebit će i vojnu silu s obzirom na to da su irački Kurdi, kojih ima oko 7,5 milijuna od 37,2 milijuna stanovnika Iraka, najavili da će referendum održati i na “spornim” područjima pod kontrolom kurdskih snaga. To su područja u pokrajinama Kirkuk, Diyala i Niniva, koja su Kurdi u borbama protiv Islamske države pripojili svojoj regiji, iako su izvan njihovih administrativnih granica.

Osim što je svijet zabrinut zbog sukoba između kurskih pešmergi i turske, a možda i iranske vojske, zabrinutost vlada i zbog sve veće vjerojatnosti izbijanja sukoba između kurdskih snaga i ostalih etničkih i vjerskih iračkih skupina koje se protive odcjepljenju Kurdistana. Protiv neovisnosti Kurdistana bezrezervno su se izjasnili i irački Turkomani i Jezidi na sjeverozapadu zemlje. Jezidi i njihove snage koje drže područje od Sinjara do sirijske granice odvojili su se od kurdskih pešmergi i ušli u neformalni savez sa šijitskim snagama koje su aktivne uz sirijsku granicu. Irački Turkomani ponovili su svoje protivljenje referendumu i pozvali sve svoje sunarodnjake da ga bojkotiraju.

Najkritičnije će biti u Kirkuku gdje je već došlo do oružanih sukoba između Iračke turkmenske fronte i kurdskih pešmerga u kojima je poginulo pet osoba. Ershad Salihi, čelnik Iračke turkmenske fronte, zaprijetio je kako neće priznati rezultate referenduma te da će se njegovi borci boriti do zadnje kapi krvi kako bi očuvali suverenitet i integritet Iraka. Međutim, ono od čega u Iraku najviše strahuju sukobi su između šijita i Kurda s obzirom na to da se protiv referenduma izjasnio i jedan od lidera šijitskih snaga u Iraku, Qais al-Khazali, koji je na čelu skupine Asa’ib Ahl Al-Haq koja broji 10 tisuća boraca. Istog je mišljenja i brigada Hezbollah i druge koje zajedno čine šijitski Hashd Al-Shaabi. On je pod izravnim zapovjedništvom premijera Haidera al-Abadija.

Oštre poruke uputio je i jedan od najutjecajnijih i najmoćnijih šijitskih klerika u Iraku, šeik Moqtada al-Sadr, kazavši kako taj referendum znači samoubojstvo za Kurde u Iraku. Kurda ukupno ima oko 40 milijuna, većina živi na Bliskom istoku, ali postoji i značajna kurdska dijaspora u Azerbajdžanu, Armeniji, Gruziji, Rusiji te u novije vrijeme u Europi i SAD-u. Kurdi predstavljaju većinu u autonomnoj regiji iračkog Kurdistana te su značajna manjina u susjednoj Turskoj, Siriji i Iranu, gdje se kurdski nacionalni pokreti bore za veću autonomiju unutar tih zemalja.

Postoje brojne legende o porijeklu Kurda. U jednoj od njih opisuju se kao potomci anđeoskih sluga kralja Solomona. Kralj Solomon poslao ih je u Europu da mu dovedu 500 lijepih djeva za njegov harem. Kad su sluge to napravili i vratili se u Izrael, kralj Solomon već je bio umro. Oni su se s djevama naselili u planine, oženili se njima, a njihovo potomstvo kasnije je postalo poznato kao kurdski narod. Kurdski nacionalizam pojavio se nakon Prvog svjetskog rata i raspada Otomanskog Carstva, koje je povijesno gledano uspješno integriralo Kurde kroz nasilnu represiju kurdskih pokreta za neovisnost. Prakticiraju više religija te kao takvi predstavljaju možda i najraznolikiji religijski narod zapadne Azije. Tradicionalno, Kurdi uzimaju velike slobode u prakticiranju vjere. Njihove religije su islam, ahl-e haqq, jazidis, zoroastrijanizam, judaizam i kršćanstvo.

Dok u svim zemljama u kojima žive Kurdi nemaju gotovo nikakav status, u Iraku već imaju gotovo sve elemente koje čine pravu državu: vlastitu izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. S obzirom na to da je to područje još dio Iraka, takva autonomija mnogim Kurdima više nije dovoljna. Prije svega ovise o prihodima od nafte, iz nalazišta koja se nalaze na kurdskim područjima.

Bagdad je do sada ostavljao Kurdima samo 17 posto prihoda od tamošnje nafte, dok mnogi Kurdi ne razumiju zašto bi uopće dijelili bogatstvo svoje zemlje s Bagdadom. Tim više što je kurdsko područje uz granicu s Turskom i gospodarski mnogo naprednije i stabilnije od ostatka Iraka. Irački Kurdistan blagoslovljen je ogromnim količinama nafte. Navodno je riječ o 45 milijardi barela. No sve dosad nisu mogli kontrolirati gigantsko naftno polje u Kirkuku koje je na svom vrhuncu davalo više od 650.000 barela nafte dnevno. Naftu Kurdi prodaju u pola cijene.

U svemu tome značajna je i uloga Turske kroz koju kurdska nafta odlazi dalje na tržište. U Kurdistanu se ulaže u infrastrukturu, svakog dana niču nove zgrade, a trgovina cvjeta. Prije svega sa susjednom Turskom.

Kurdi se danas poistovjećuju s Izraelcima koji su prošli patnje i na kraju dobili svoju državu. Iako danas gotovo cijeli svijet upozorava na moguće posljedice referenduma, Kurdi za to ne mare. Štoviše, uvjereni su da će nova država Kurdistan biti kao i Izrael, s jakim zapadnim savezom, ali okružena neprijateljima.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Slovačka neće ratificirati Istanbulsku konvenciju

Objavljeno

na

Objavio

Slovačka neće ratificirati europski sporazum o borbi protiv nasilja nad ženama, objavio je u četvrtak premijer Robert Fico, pojasnivši da će njegova zemlja ozakoniti mjere usmjerene prema sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, ali neće ratificirati Istanbulsku konvenciju koju smatra kontroverznim dokumentom.

U svibnju 2011. godine u Istanbulu je usvojena Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, dokument poznat kao Istanbulska konvencija.

Slovačka je dokument koji sadrži 81 članak, potpisala 2011., a ratifikacija u parlamentu bi bila sljedeći korak, no Fico je ustuknuo pred manjim koalicijskim partnerom i vjerskim skupinama.

Fico objašnjava da će Slovačka usvojiti zakon o borbi protiv nasilja nad ženama, ali da bi “kontroverzna” konvencija mogla doći u nesuglasje s ustavom, što bi vodilo do priznavanja istospolnih brakova.

Bratislava je ustavnim amandmanom iz 2014., koji brak definira kao zajednicu žene i muškarca, u stvari zabranila homoseksualne brakove. Ta zemlja također ne priznaje nikakav oblik istospolnog civilnog partnerstva.

“Europska konvencija, koja ima plemeniti cilj iskorjenjivanja nasilja prema ženama, bespotrebno dovodi u pitanje prirodne razlike između muškaraca i žena i naziva ih stereotipima”, kazao je Fico.

Koalicijska Slovačka nacionalna stranka (SNS) u četvrtak je priopćila da je spremna ići tako daleko i tražiti da Slovačka povuče svoj potpis s dokumenta.

Kritičarima u Istanbulskoj konvenciji smeta definicija roda kao “društveno oblikovanih uloga, ponašanja, aktivnosti i osobina koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce”.

Sredinom mjeseca je i Bugarska iz parlamentarne procedure povukla Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama zbog protivljenja koalicijskih partnera i vjerskih skupina.

Vlada desnog centra Bojka Borisova uputila je prošli mjesec tzv. Istanbulsku konvenciju na ratifikaciju u parlament, ali navodna rodna ideologija koju sadrži izazvala je veliko protivljenje u najsiromašnijoj zemlji Europske unije, koja njome i predsjeda ovo polugodište.

Uz Bugarsku i Slovačku, konvenciju među članicama EU-a nisu ratificirale Hrvatska, Mađarska, Češka, Grčka, Latvija, Litva, Luxembourg, Velika Britanija i Irska. Od članica Vijeća Europe, potpis su uskratile Island, Lihtenštajn, Rusija, Armenija, Azerbejdžan, Moldavija i Makedonija. (Hina)

Karolina Vidović Krišto za Kamenjar: Tri su ključna aspekta zašto je Istanbulska konvencija neprihvatljiva

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Slovenska vlada smijenila šefa glavnog stožera, ministrica zasad ostaje

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je prošlotjedna evaluacija NATO saveza pokazala da elitna bataljunska skupina slovenske vojske nije borbeno spremna za operativne zadaće, slovenska se vlada u četvrtak odlučila za smjenu vojnog vrha, ali ministrica obrane Andreja Katič, kojoj su zbog skandala također bile upućene kritike, ostaje na svom mjestu.

Predsjednik vlade obavijestio je javnost nakon redovne sjednice vlade da je smijenjen načelnik glavnog stožera u vojsci Andrej Osterman, a na njegovo mjesto postavljen Alen Geder, njegov dosadašnji zamjenik, ali je kritike uputio i vojnom vrhu i ministrici.

“Očito je da se u vojsci događaju stvari koje ni glavni stožer ni ministrica nemaju pod kontrolom”, kazao je Cerar na konferenciji za novinare, dodavši da će ministrica do kraja mandata vlade zadržati svoj položaj, ali da mu u roku od mjesec dana mora referirati o mjerama koje je poduzela da se operativna sposobnost elitnog dijela vojske popravi, kako se slični skandali ubuduće ne bi događali.

Bataljunska skupina slovenske vojske prošlog je tjedna imala vježbu u sklopu evaluacije sposobnosti za operativno djelovanje na terenu prema NATO standardima, ali nije zadovoljila kriterije, što je izazvalo skandal u javnosti i stručnim vojnim krugovima.

MInistrica se branila da je o svemu doznala iz medija i da o tome da će biti održava evaluacijska vježba nije niti znala, za što je okrivila glavni stožer.

Na kritike da je loša spremnost bataljuna, koji se u zadnjih godinu i pol dana za buduće operativno djelovanje po najvišim standardima pripremao i na inozemnim poligonima, kriva i loša opremljenost vojske, fluktuacija boljeg kadra te male plaće vojnika i časnika, što se čulo iz sindikata vojnika, odazvao se i premijer Miro Cerar, ustvrdivši da je njegova vlada učinila sve da se to stanje popravi.

Cerar je čak aludirao da je u tom smislu došlo i do sabotaže na evaluacijskoj vjažbi.
“Pretpostavljam da je do slabe ocjene došlo i zato da se naša vojska namjerno ponizi”, kazao je Cerar.
Još u srijedu je na skandal u vojsci reagirao i predsjednik države Borut Pahor, zatraživši da ga se ubuduće o svim pripremama i stanju u vojnim redovima redovno informira.

Pahor je zadnje dvije godine dosta rezervirano ocjenjivao spremnost vojske, nezadovoljan njenim godišnjim izvješćima, te govorio da ona u sadašnjem stanju i s postojećim kapacitetima ne bi mogla rješavati kritične situacije ni u slučaju većih elementarnih nesreća, a kamoli kriza ili međunarodnih konflikata, što su mu znali zamjerati kao pretjerivanje.

(Hina)

Elitna skupina slovenske vojske nije zadovoljila NATO standarde

facebook komentari

Nastavi čitati