Pratite nas

Iz Svijeta

Povijesni dan za Kurde: Kurdi na sjeveru Iraka danas izlaze na referendum o neovisnosti

Objavljeno

na

Za Kurde je danas povijesni dan: Kurdi na sjeveru Iraka danas izlaze na referendum o neovisnosti.

Zato nad glavom svakog Kurda visi i misao: hoće li ovaj ponedjeljak biti početak ostvarenja njihova stoljetnog sna o stvaranju kurdske države ili početak novih krvavih sukoba.

Unatoč tome što su SAD i europske zemlje upozorili vlast Kurdistana da odustane od referenduma, Kurdi su odlučni provesti ga. Zato rastu strahovi od izbijanja sukoba u kojem bi Kurdi za neprijatelje mogli imati iračku saveznu vojsku i šijitske snage, ali i Tursku, Iran i sirijske provladine snage.

Šef iranskog Visokog vijeća za nacionalnu sigurnost Ali Shamhani upozorio je da će Iran, u slučaju provedbe kurdskog referenduma, s Iračkim Kurdistanom kao autonomnom regijom raskinuti sve sporazume koji se tiču međusobne granice te će zatvoriti granice, piše Hassan Haidar Diab / Večernji list

Također je najavio iransku vojnu intervenciju ako rezultat kurdskog referenduma bude negativno utjecao na sigurnost sjeverozapadnog Irana (naseljenog Kurdima). Iran neće dopustiti stvaranje “druge izraelske države“. No najoštriji je bio turski predsjednik Erdoğan koji tvrdi da referendum ugrožava i tursku nacionalnu sigurnost. – Korak prema neovisnosti na sjeveru Iraka greška je i prijetnja teritorijalnom integritetu Iraka i nacionalnoj sigurnosti Turske, što smo mi uvijek branili i nastavit ćemo braniti – kazao je Erdoğan koji smatra da “referendum nikome nije u interesu”.

Unatoč tome da se Turska uvijek ponosila svojim dobrim odnosima s autonomnom kurdistanskom regionalnom vladom na sjeveru Iraka, čiji je lider Masud Barzani čest gost u Ankari, Turska pozorno prati svaki potez u pravcu potpune nezavisnosti te regije u strahu od stvaranje kurdske države koja bi imala aspiracija otkinuti i značajan komad njihove zemlje. Osim što je Turska zaprijetila sankcijama kurdskom sjevernom Iraku, njihove postrojbe izvele su vojne vježbe uz granicu. Više od stotinu tenkova i vojnih vozila uz podršku radara i bacača raketa stacionirano je na poljanama u blizini granice, s ciljnicima usmjerenima prema kurdskim planinama. Turski parlament odobrio je ulazak svojih snaga u Irak u slučaju proglašenja neovisnosti Kurdistana.

Vlada u Bagdadu pak boji se da bi referendum mogao podijeliti zemlju i izazvati širi regionalni sukob. Irački premijer Haider al-Abadi poduzet će sve mjere protiv referenduma u regiji Kurdistan, a ako je potrebno – upotrijebit će i vojnu silu s obzirom na to da su irački Kurdi, kojih ima oko 7,5 milijuna od 37,2 milijuna stanovnika Iraka, najavili da će referendum održati i na “spornim” područjima pod kontrolom kurdskih snaga. To su područja u pokrajinama Kirkuk, Diyala i Niniva, koja su Kurdi u borbama protiv Islamske države pripojili svojoj regiji, iako su izvan njihovih administrativnih granica.

Osim što je svijet zabrinut zbog sukoba između kurskih pešmergi i turske, a možda i iranske vojske, zabrinutost vlada i zbog sve veće vjerojatnosti izbijanja sukoba između kurdskih snaga i ostalih etničkih i vjerskih iračkih skupina koje se protive odcjepljenju Kurdistana. Protiv neovisnosti Kurdistana bezrezervno su se izjasnili i irački Turkomani i Jezidi na sjeverozapadu zemlje. Jezidi i njihove snage koje drže područje od Sinjara do sirijske granice odvojili su se od kurdskih pešmergi i ušli u neformalni savez sa šijitskim snagama koje su aktivne uz sirijsku granicu. Irački Turkomani ponovili su svoje protivljenje referendumu i pozvali sve svoje sunarodnjake da ga bojkotiraju.

Najkritičnije će biti u Kirkuku gdje je već došlo do oružanih sukoba između Iračke turkmenske fronte i kurdskih pešmerga u kojima je poginulo pet osoba. Ershad Salihi, čelnik Iračke turkmenske fronte, zaprijetio je kako neće priznati rezultate referenduma te da će se njegovi borci boriti do zadnje kapi krvi kako bi očuvali suverenitet i integritet Iraka. Međutim, ono od čega u Iraku najviše strahuju sukobi su između šijita i Kurda s obzirom na to da se protiv referenduma izjasnio i jedan od lidera šijitskih snaga u Iraku, Qais al-Khazali, koji je na čelu skupine Asa’ib Ahl Al-Haq koja broji 10 tisuća boraca. Istog je mišljenja i brigada Hezbollah i druge koje zajedno čine šijitski Hashd Al-Shaabi. On je pod izravnim zapovjedništvom premijera Haidera al-Abadija.

Oštre poruke uputio je i jedan od najutjecajnijih i najmoćnijih šijitskih klerika u Iraku, šeik Moqtada al-Sadr, kazavši kako taj referendum znači samoubojstvo za Kurde u Iraku. Kurda ukupno ima oko 40 milijuna, većina živi na Bliskom istoku, ali postoji i značajna kurdska dijaspora u Azerbajdžanu, Armeniji, Gruziji, Rusiji te u novije vrijeme u Europi i SAD-u. Kurdi predstavljaju većinu u autonomnoj regiji iračkog Kurdistana te su značajna manjina u susjednoj Turskoj, Siriji i Iranu, gdje se kurdski nacionalni pokreti bore za veću autonomiju unutar tih zemalja.

Postoje brojne legende o porijeklu Kurda. U jednoj od njih opisuju se kao potomci anđeoskih sluga kralja Solomona. Kralj Solomon poslao ih je u Europu da mu dovedu 500 lijepih djeva za njegov harem. Kad su sluge to napravili i vratili se u Izrael, kralj Solomon već je bio umro. Oni su se s djevama naselili u planine, oženili se njima, a njihovo potomstvo kasnije je postalo poznato kao kurdski narod. Kurdski nacionalizam pojavio se nakon Prvog svjetskog rata i raspada Otomanskog Carstva, koje je povijesno gledano uspješno integriralo Kurde kroz nasilnu represiju kurdskih pokreta za neovisnost. Prakticiraju više religija te kao takvi predstavljaju možda i najraznolikiji religijski narod zapadne Azije. Tradicionalno, Kurdi uzimaju velike slobode u prakticiranju vjere. Njihove religije su islam, ahl-e haqq, jazidis, zoroastrijanizam, judaizam i kršćanstvo.

Dok u svim zemljama u kojima žive Kurdi nemaju gotovo nikakav status, u Iraku već imaju gotovo sve elemente koje čine pravu državu: vlastitu izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. S obzirom na to da je to područje još dio Iraka, takva autonomija mnogim Kurdima više nije dovoljna. Prije svega ovise o prihodima od nafte, iz nalazišta koja se nalaze na kurdskim područjima.

Bagdad je do sada ostavljao Kurdima samo 17 posto prihoda od tamošnje nafte, dok mnogi Kurdi ne razumiju zašto bi uopće dijelili bogatstvo svoje zemlje s Bagdadom. Tim više što je kurdsko područje uz granicu s Turskom i gospodarski mnogo naprednije i stabilnije od ostatka Iraka. Irački Kurdistan blagoslovljen je ogromnim količinama nafte. Navodno je riječ o 45 milijardi barela. No sve dosad nisu mogli kontrolirati gigantsko naftno polje u Kirkuku koje je na svom vrhuncu davalo više od 650.000 barela nafte dnevno. Naftu Kurdi prodaju u pola cijene.

U svemu tome značajna je i uloga Turske kroz koju kurdska nafta odlazi dalje na tržište. U Kurdistanu se ulaže u infrastrukturu, svakog dana niču nove zgrade, a trgovina cvjeta. Prije svega sa susjednom Turskom.

Kurdi se danas poistovjećuju s Izraelcima koji su prošli patnje i na kraju dobili svoju državu. Iako danas gotovo cijeli svijet upozorava na moguće posljedice referenduma, Kurdi za to ne mare. Štoviše, uvjereni su da će nova država Kurdistan biti kao i Izrael, s jakim zapadnim savezom, ali okružena neprijateljima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Izraelski premijer optužuje ljevicu i medije da čine pritisak na glavnog državnog odvjetnika

Objavljeno

na

Objavio

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu po anketama ima najviše izgleda na prijevremenim parlamentarnim izborima 9. travnja, ali bi ih eventualne optužnice o kojima govore glasila mogle oslabiti.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu objavio je u subotu videosnimku u kojoj optužuje ljevicu i medije da čine pritisak na glavnog državnog odvjetnika ne bi li ga potonji optužio za korupciju, tri mjeseca prije važnih izbora

Benjamin Netanyahu po anketama ima najviše izgleda na prijevremenim parlamentarnim izborima 9. travnja, ali bi ih eventualne optužnice o kojima govore glasila mogle oslabiti.

Nakon višemjesečne istrage, policija je predložila podizanje optužnice protiv Netanyahua u trima predmetima za navodnu korupciju. Odluka je sada na glavnom državnom odvjetniku Avishaju Mandelblitu.

Snimka objavljena u subotu navečer na društvenim mrežama počinje plakatom na kome piše: “Već tri godine ljevica i mediji žele prisiliti glavnog državnog odvjetnika da po svaku cijenu odluči o podizanju optužnice” (protiv premijera).

Na snimci se zatim vide Netanyahuovi politički protivnici koji u studenom 2016. prosvjeduju ispred kuće glavnog državnog odvjetnika u predgrađu Tel Aviva.

Nose transparente i traže njegovu ostavku izvikujući “Bibi (premijerov nadimak), mjesto ti je u zatvoru”. Snimka se završava pitanjem “Hoće li uspjeti?”, smjerajući na predstavnike oporbe.

Ministarstvo pravosuđa je priopćilo, kako prenose glasila, da “glasine i druge snimke neće nipošto utjecati na odluku koju će (glavni državni odvjetnik) donijeti samo na temelju stručnih mjerila”.

Netanyahua i suprugu mu Saru sumnjiči se da su pokušali pridobiti naklonost informativne mrežne stranice u zamjenu za vladine povlastice velikoj telekomunikacijskoj kompaniji.

Premijer je već najavio da neće podnijeti ostavku bude li pozvan na saslušanje prije izbora.

(Hina)

 

Netanyahu poručio Iranu: Napustite Siriju ili kreću odlučni napadi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Nova karavana honduraških migranata ušla u Meksiko

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Nova skupina migranata iz Hondurasa ušla je u petak u Meksiko gdje je proteklih dana stiglo više od tisuću migranata iz Srednje Amerike u nadi ulaska u Sjedinjene Države stavljajući na težak ispit meksičko jamstvo sigurnog i urednog protoka ljudi.

Novi Hondurašani ušli su prije zore u južnu meksičku državu Chiapas bez kontrolnih narukvica koje su, prema naputku migracijskih vlasti, dužni nositi sve dok se ne registriraju.

“Cesta je danas bila otvorena… Nisu nam dali narukvice ili bilo što slično, samo su nas pustili da uđemo kroz meksički migrantski centar”, rekao je Marco Antonio Cortez (37), pekar iz Hondurasa koji putuje sa suprugom i dvoje djece.

Zaposlenica migracijske službe rekla je da je najmanje 1000 ljudi iz Guatemtale ušlo u Meksiko oko 5 sati ujutro bez narukvica.

Nastavili su pješačiti cestom u pratnji pripadnika savezne policije.

Meksički inistitut za migracije nije odgovorio na upit za komentar.

Skupine migranata krenule su iz El Salvadora i Hondurasa ranije ovaj tjedan formirajući novu karavanu ljudi koji napuštaju te zemlje u bijegu od siromaštva i nasilja.

Migrantske karavane u središtu su rasprave o imigracijskoj politici SAD-a, jer upravo se njima predsjednik Donald Trump služi kao izgovorom za svoj plan gradnje zida, a koji ameriki Kongres odbija financirati zbog čega je već 28 dana financijski blokiran dio saveznih službi.

Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador odabrao je “humanitarni pristup” tom problemu te obećava da će spriječiti dolazak tih ljudi u SAD tako što će im naći poslove u Meksiku, a zauzvrat bi Trump trebao pomoći gospodarski razvoj regije.

(Hina)

 

Trump na granici s Meksikom: ‘Nema ničega boljeg od zida’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari