Pratite nas

Događaji

Povijesni susret hrvatskih katoličkih biskupa i episkopa Srpske pravoslavne crkve

Objavljeno

na

Hrvatska biskupska konferencija

Danas je u Požegi u Biskupskom domu održan susret episkopa Srpske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj i predstavnika Hrvatske biskupske konferencije. Na susret je pozvao požeški biskup i predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog Antun Škvorčević.

Iz Srpske pravoslavne Crkve na susretu je sudjelovao mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić; episkop gornjo-karlovački Gerasim Popović; episkop slavonski Jovan Ćulibrk; episkop dalmatinski Nikodim Kosović te episkop osječko-poljski i baranjski Heruvim Đermanović.

Uz domaćina, biskupa Škvorčevića, Hrvatsku biskupsku konferenciju na susretu su predstavljali zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić te hvarski biskup i generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije Petar Palić, priopćeno je iz Hrvatske biskupske konferencije.

Biskupi i episkopi su u razgovoru obrazložili važnost njihovih susretanja u službi promicanja otvorenosti, povjerenja, dobrohotnosti, razumijevanja, uklanjanja predrasuda. Istaknuli su da je u Hrvatskoj na javnoj sceni velika količina negativnih stavova, zlonamjernih pristupa, bavljenja negativnostima kod drugih, a prelaženja preko vlastitih, što razdvaja ljude, stvara nepovjerenje i udaljuje jedne od drugih. Biskupi i episkopi istaknuli su kako žele ohrabriti vjernike da promiču zajedništvo iznad svake nacionalne i političke isključivosti, dodaje se u priopćenju Hrvatske biskupske konferencije.

Razgovaralo se o aktualnostima iz javnog života, s obzirom na rasprave o stradanjima brojnih ljudi u II. svjetskom ratu i neposredno nakon njega, te o još neizliječenim ranama koje je u dušama mnogih ostavio rat od 1991. do 1995., kako Hrvata tako Srba. O tome su katolički biskupi i episkopi Srpske pravoslavne crkve dali i posebnu Izjavu.

‘Spomenuli smo se teških stradanja srpskog i hrvatskog naroda te drugih građana Hrvatske tijekom nedavne prošlosti u ratnim sukobima, progonima i ubijanjima, uzrokovanima mržnjom. Svjesni smo da međusobnim optuživanjem, manipuliranjem povijesnom istinom, interpretacijom ratnih događaja za dnevno-političke svrhe, vrijeđanjima i ponižavanjima zbog pripadnosti određenoj naciji ili vjeri, ostajemo zarobljenicima prošlosti i gubitnicima u sadašnjosti. Zauzimamo se da se znanstveno istraži i argumentirano utvrdi istina o stradanju za vrijeme II. svjetskog rata i u vrijeme rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. kako bi se prestalo licitirati s brojem stradalih te im vratilo dostojanstvo koje imaju kao žrtve.

Duboko žalimo svaku nedužnu žrtvu bilo kojeg naroda, vjere ili političkog nazora iz naše nedavne prošlosti, te svjedočimo da sve zlo i nepravde nanesene prema njima „nadmoćno pobjeđujemo u Onome koji nas uzljubi“ (Rim 8,37). Polazište našeg pastirskog djelovanja u hrvatskom društvu jest čvrsto uvjerenje da nas je Bog »pomirio po Kristu i povjerio nam službu pomirenja« (2 Kor 5,18). Stoga molimo da se na nama ostvari Isusova riječ: „Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan“ (Lk 6,36), da svojim praštanjem budemo veći od počinjenog zla koje nas je ponizilo, te bez osvetničkih misli i osjećaja mržnje u čistom pamćenju čuvamo spomen na naše nedužne žrtve, liječimo ranjene duše, promičemo povjerenje i razumijevanje među pojedincima i narodima i na taj način evanđeoskim putem postavljamo čvrste temelje boljoj i pravednijoj budućnosti u našoj domovini za svakog čovjeka.

Neka Gospod blagoslovi naše bratske osjećaje, dobrohotne misli i iskrene nakane’, stoji u zajedničkoj Izjavi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari