Pratite nas

Iz Svijeta

‘Povijesni trenutak’ – Zapad ukinuo sankcije Iranu

Objavljeno

na

Stigao je povijesni trenutak na koji je Iran čekao godinama – nakon potvrde od strane UN-ove agencije za atomsku energiju (IAEA) da je Iran ispunio sve mjere sukladno sporazumu o nuklearnom programu sa šest svjetskih sila, Zapadne sankcije protiv Irana su ukinute, piše D. Marjanović/Advance.hr

[ad id=”93788″]

Iran je tako jučer i službeno izašao iz ekonomske izolacije u kojoj se nalazio godinama. Istog dana iz Teherana su objavili kako se oslobađaju i petorica američkih državljana koji se nalaze u iranskim zatvorima, u razmjeni za iranske državljane koji se nalaze zatvoreni u SAD-u.

Ova dva poteza mogla bi imati dugoročne pozitivne posljedice jer se tenzije između Washingtona i Teherana – koji su obilježile cijeli Bliski istok još od pobjede iranske revolucije 1979. – sada poprilično smanjuju.

Iran će poprilično profitirati s ovim dogovorom jer sada im se odmrzavaju i deseci milijarda USD njihove imovine koja se nalazila vani, a strane kompanije ponovno će moći djelovati na iranskim tržištu koje je gladno gotovo svega, od novih automobila do dijelova za putničke zrakoplove.

Svega nekoliko minuta nakon što je IAEA potvrdila kako je Iran ispunio sve uvjete SAD je službeno podigao sankcije prema Iranu koje su bile proteklih pet godina na snazi. Isti proces odmah je započela i Europska Unija, a iranski ministar transporta odmah je najavio kako će Iran kupiti čak 114 zrakoplova od europskog proizvođača Airbus.

Strane kompanije sada će se nadmetati za iransko tržište i to će zasigurno Iranu donijeti jedan veliki ekonomski zamah, ali i novi globalni prestiž. Sve ovo događati će se u trenutku velikih tenzija na prostoru Bliskog istoka, a najveće se odnose na sraz između Irana i Saudijske Arabije.

Jasno je da je za Saudijsku Arabiju ovo najgori scenarij – zadnje što su htjeli vidjeti je iranski izlazak iz duboke izolacije. Naime, Iran nije samo ekonomski (odnosno naftni) rival Saudijskoj Arabiji, već prije svega i ideološki i geopolitički. Iranski utjecaj prostire se Bliskim istokom – od Iraka, Sirije, Libanona, Palestine, Jemena, Bahraina pa i same Saudijske Arabije gdje živi šijitska manjina.

Trenutačno je znatan dio Bliskog istoka u ratu – Sirija, Irak i Jemen – a jedna od glavnih značajki tog rata je sraz između Saudijske Arabije i Irana. Zna se tko navija za koju stranu, zna se tko podupire koju stranu, zna se tko je bliži kojoj strani.

Kada razmotrimo te aktere ne možemo reći da je Iran nekakva sila čiji je utjecaj idealan ili posve pozitivan, jer nije. Preko svih izvora utjecaja, bilo da se radi o Palestini, Jemenu, Sirije ili negdje drugdje, Iran nastoji povećati vlastitu moć, a ta moć vjerojatno nije samo ekonomska i politička, tu zasigurno postoje i dublji, vjerojatno i vjerski, razlozi. No, imajući to u vidu, akteri iza kojih stoji Iran vrlo su drugačiji od onih iza kojih stoji Saudijska Arabija, te činjenice jednostavno ne možemo poreći.

Zapadni svijet mogao bi bez većih poteškoća surađivati, ako ne to onda barem komunicirati, s Assadom, Hezbollahom, jemenskim Houthi vodstvom itd. Kao što očito jako dobro može i sa samim Iranom i njegovim vodstvom. No, kako komunicirati s drugom stranom u ovom velikom sukobu? Kako komunicirati s ISIL-om, Al-Qedom, Boko Haramom i drugim ekstremističkim, gotovo srednjovjekovnim, akterima na Bliskom istoku, Africi i šire?

Koliko je poveznica direktna, malo tko može reći, no nema sumnje da je autoritaran i radikalan režim u Rijadu svakako na neki način inkubator i poticaj za radikalizam.

Ako već nema idealnog partnera na Bliskom istoku, nekog tko bi bio apsolutni zaštitnik svih ljudskih prava, onda se svakako može i mora birati onog tko je “normalniji”, a to je u slučaju izbora između Saudijske Arabije i Irana svakako Iran.

Kada Zapad pregovara s iranskim predsjednikom Hassanom Rouhanijem onda pregovara s demokratski izabranim liderom, što je u Saudijskoj Arabiji nepoznanica.

Nema tu više prostora za retoriku i nepotrebne debate – ako Zapad zaista želi demokratizaciju Bliskog istoka, u stvarnom smislu, ne u onom George W Bush smislu, onda bi definitivno trebao stati iza Irana te poticati fundamentalne promjene u Saudijskoj Arabiji.

No, Saudijska Arabija ima najmoćniju naftnu kompaniju na svijetu i još uvijek je saveznik svih, naročito desničarskih, vlasti na Zapadu. Tko se uopće u ovom srazu između Irana i Saudijske Arabije stavlja na stranu Saudijske Arabije? Primarno reakcionarni američki Republikanci i – zanimljivo, ali ne i iznenađujuće – Izrael.

Snažna je to potpora, ali danas je ista pretrpjela poraz. Sankcije protiv Irana su ukinute i iranski predsjednik Rouhani je najavio kako sada stiže “zlatno doba Irana”. Pozvao je i na velike ekonomske reforme kako bi zemlja smanjila ovisnost o izvozu nafte – to se naročito neće svidjeti Saudijskoj Arabiji koja takve ekonomske reforme neće moći provesti. Nafta neće biti vječna valuta dominacije, to je svima jasno, i kako ta moć bude opadala padati će i moć Saudijske Arabije, a rasti moć Irana.

Iran je izašao iz izolacije – 5 godina se strepilo nad ovim procesom i mnogi su se u međuvremenu pribojavali velikog rata ukoliko pregovori s Iranom propadnu. No, rat se nije desio, oni koji su rat htjeli – prije svega Izrael i američki konzervativci – poraženi su, a P5+1 pregovori (pregovori između Irana, SAD-a, Rusije, Francuske, Britanije, Kine i Njemačke) postali su trijumf diplomacije.

Koji je idući potez? Iranski ministar vanjskih poslova, Javad Zarif, objavio je kolumnu u listu The New York Times u kojoj ističe: “Sada je trenutak da se svi – naročito muslimanske zemlje – primimo za ruke i riješimo svijet nasilnog ekstremizma”. Drugim riječima, Iran se sada – nakon izlaska iz izolacije – nudi kao glavna borbena sila koja može i želi skršiti ISIL i slične barbarske projekte koji haraju Bliskim istokom. Zapadu bi bilo pametno, i zbog svoje vlastite sigurnosti, da Iranu, i njegovim saveznicima, u ovoj misiji sada daju maksimalnu potporu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

‘Je li žrtveno janje stiglo’ – UN prenio razgovor Khashoggijevih ubojica

Objavljeno

na

Objavio

U trenucima prije ubojstva saudijskog novinara Jamala Khashoggija prošlog listopada, osumnjičeni ubojice čekali su u saudijskom konzulatu i uzrujavali se zbog zadatka koji trebaju izvršiti, navodi se u UN-ovu izvješću objavljenom u srijedu.

Hoće li “biti moguće staviti truplo u vreću?”, upitao je Mater Mutreb, saudijski špijun koji je radio za višeg savjetnika saudijskog prijestolonasljednika, navodi se u izvještaju specijalne izvjestiteljice UN-a Agnes Callamard.

“Ne. Preteško je”, odgovorio je Salah al-Tubajgi, forenzičar iz ministarstva unutarnjih poslova koji će raskomadati i baciti tijelo.

Rekao je da će zadatak “biti lagan”. “Zglobovi će biti odvojeni. To nije problem. Tijelo je teško. Prvi put režem na tlu. Ako uzmemo plastične vreće i izrežemo tijelo na dijelove, bit će završeno. Zamotat ćemo svaki dio”, nastavlja Tubajgi.

Mutrebu i desetorici drugih zbog zločina se sudi na zatvorenom suđenju u Saudijskoj Arabiji.

Saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Džubeir odbacio je izvješće kao “ništa novo”.

“Izvješće izvjestitelja u vijeću za ljudska prava sadrži očite kontradikcije i neutemeljene navode koji dovode u pitanje njegov kredibilitet”, dodao je.

Izvješće, koje poziva na istragu protiv prijestolonasljednika Muhameda bin Salmana i drugih visokih saudijskih dužnosnika zbog odgovornosti za Khashoggijevu smrt, oslanja se na snimke i forenzički rad turskih istražitelja i informacije sa suđenja osumnjičenima u Saudijskoj Arabiji.

Khashoggi, kritičar prijestolonasljednika i kolumnist Washington Posta, zadnji je put viđen u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Izvjestiteljica je zaključila da je ubojstvo počinjeno s predumišljajem. CIA i neke zapadne zemlje vjeruju da je prijestolonasljednik naredio ubojstvo, što saudijski službenici odbacuju.

Mediji su objavili sadržaj nekih snimki, snimljenih u konzulatu, ali UN-ovo izvješće otkriva zastrašujuće nove detalje.

Na kraju razgovora s Tobajgijem, Mutreb pita je li “žrtveno janje” stiglo.

Nijednom se ne spominje Khashoggijevo ime, ali dvije minute poslije on ulazi u zgradu.

Khashoggi je primljen u konzulovom uredu na drugom katu, gdje susreće Mutreba, kojeg je poznavao jer su radili u saudijskom veleposlanstvu u Londonu nekoliko godina prije.

Mutreb kaže Khashoggiju da pošalje sinu SMS poruku.

“Što da napišem? Vidimo se uskoro? Ne mogu reći da sam otet”, odgovara Khashoggi.

“Skrati to”, odgovara Mutreb. “Skini svoju jaknu”

“Kako bi se to moglo dogoditi u konzulatu?”, kaže Khashoggi. “Neću ništa napisati”, dodao je.

“Napišite gospodine Jamal. Požurite. Pomozite nam kako bi mi vama pomogli jer naposljetku ćemo vas vratiti u Saudijsku Arabiju, a ako nam ne pomognete znate što će se u konačnici dogoditi; neka ovaj problem dobro završi”, rekao je Mutreb.

Protiv saudijskog princa treba otvoriti istragu

Callamard je u srijedu objavila kako postoje ozbiljni dokazi da su saudijski prestolonasljendik Mohammed bin Salman i drugi visoki dužnosnici osobno odgovorni za ubojstvo Khashoggija.

U njezinu izvješću piše da bi se na temelju tih dokaza trebala pokrenuti nepristrana međunarodna istraga.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je da Ankara “snažno podržava” poziv UN-a da se istraži uloga Bin Salmana i drugih saudijskih dužnosnika u ubojstvu disidentskog novinara Washington Posta.

“Snažno podržavamo UN-ov savjet da se rasvijetli Khashoggijevo ubojstvo i da odgovorni odgovaraju”, rekao je Cavusoglu u izjavi koju je prenijela državna agencija Anadolija.

Khashoggijeva zaručnica pozdravila je UN-ovo izvješće kao “dobrodošlu” vijest.

“Poziv posebne izvjestiteljice UN-a da se MBS-a istraži zbog ubojstva mojeg voljenog Jamala dobrodošla je vijest. Sada je vrijeme da članice Vijeća sigurnosti UN-a djeluju na osnovi te preporuke”, napisala je Hatice Cengiz u srijedu na Twitteru.

“Pravda mora biti zadovoljena i istina otkrivena.”

“Vjerodostojni dokazi”

Callamard je ocijenila da se slučaj Khashoggija mora sagledati u kontekstu pritvaranja i mučenja drugih novinara i aktivista zadnjih godina.

“Prestolonasljednik je najblaže rečeno odobravao takvo ponašanje i dopuštao ponavljanje i eskalaciju takvih zločina”, ustvrdila je.

“Prestolonasljednik je svjesno preuzeo rizik da budu počinjeni drugi zločini, kao što je Khashoggijevo ubojstvo, zapovijedio li on izravno ili ne taj specifični zločin”, dodala je.

Callamard je navela da je svaki stručnjak s kojim je razgovarala u pripremi izvješća rekao da je princ Mohammed morao barem znati za akciju Khashoggi, jer je ona zahtijevala značajnu vladinu koordinaciju i resurse.

Dodala je da je prestolonaljednik otkrio da je pozorno pratio slučaj u televizijskom intervjuu koji je dao nedugo nakon ubojstva, ali prije nego je zločin potvrđen.

Uništavanje dokaza također ne bi bilo moguće bez njegova znanja, zaključila je.

Potraga za pravdom u tom slučaju nije prvenstveno stvar “pronalaska pištolja iz kojeg se dimi i osobe koja ga drži”.

Riječ je o onima koji su “zlorabili ili nisu ispunili dužnosti koje im nalaže njihov položaj na vlasti” u kontekstu naručivanja ubojstva.

Callamard smatra da bi se države trebale pozvati na univerzalnu jurisdikciju u tom slučaju, što znači da bi se sumnjivcima moglo suditi izvan Turske i Saudijske Arabije.

Callamard je istaknula da je njezina istraga pokazala da nijedna od te dvije zemlje nije do sada u tom slučaju poštivala međunarodne standarde.

Dvije zemlje poslale su stručnjake da istraže mjesto ubojstva tek dva tjedna nakon što se ono dogodilo, a turski dužnosnici imali su samo šest sati da obave svoj posao.

Nisu pronađeni tragovi krvi, što po Callamard ukazuje na to da je ubojstvo bilo ili planirano i da su bile poduzete mjere da se spriječi širenje tjelesnih tekućina ili da su dokazi uklonjeni.

Turski dužnosnici nisu mogli pretražiti dovoljno rano rezidenciju saudijskog konzula u Istanbulu i nisu ga intervjuirali, kritizirala je.

Uz to, Callamard je pozvala glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa da pokrene “kaznenu istragu” protiv počinitelja tog ubojstva i uspostavi sudski mehanizam.

Saudijska Arabija započela je sudska saslušanja protiv 11 optuženika u tom slučaju, od kojih petorici prijeti smrtna kazna.

Callamard će izvješće predstaviti na redovitoj sjednici UN-ova Vijeća za ljudska prava koja počinje ovaj tjedan u Ženevi. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Četvorica optužena za rušenje MH17 nad Ukrajinom, raketni sustav osigurala Rusija

Objavljeno

na

Objavio

Četvorica muškarca optužena su za rušenje putničkog zrakoplova Malaysia Airlinesa u istočnoj Ukrajini 2014. i to raketnim sustavom koji je osigurala Rusija, objavili su istražitelji.

Trojica Rusa i jedan Ukrajinac optuženi su za ubojstvo svih 298 putnika i članova posade.

Istražitelji su prikupili dovoljno dokaza da je Rusija osigurala lanser raketa koji je upotrebljen za obaranje zrakoplova.

»Imamo dokaze da je Rusija dala lanser raketa«, rekao je glavni nizozemski državni odvjetnik Fred Westerbeke

Optužena su trojica Rusa, Igor Girkin, Sergej Dubinski i Oleg Pulatov te Ukrajinac Lenid Karčenko.

Početak suđenja zakazan je za 9. ožujka 2020. u Nizozemskoj, a za optuženima su izdani međunarodni uhidbeni nalozi.

Međunarodni istraživački tim predvođen Nizozemcima (JIT) objavio je kako vjeruje da su oni odgovorni za prijenos raketnog sustava »Buk« kojim je oboren MH17.

JIT, koji nastoji suditi osumnjičenima prema nizozemskom zakonu, ranije je rekao da je imao »dugačak popis« sumnjivih osoba i ponovno je pozvao svjedoke da se jave jer se istraga nastavlja.

Putnički avion MH17 letio je iz Amsterdama do Kuale Lumpur kada je srušen nad sukobom pogođenom Ukrajinom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari