Pratite nas

Život

Povratnik iz Australije: U Australiji radiš 10 do 12 sati dnevno. Neće ti nitko ništa dati ‘džaba’

Objavljeno

na

Trend iseljavanja naših ljudi stagnira, statistike kažu da se smanjio. Ima i onih koji se vraćaju. Jedan od njih je Stanko Pezić, rođeni Australac, čiji su roditelji prije više od 50 godina napustili domovinu u potrazi za boljim životom. Sa suprugom i troje djece svoj dom su odlučili pronaći u Zagrebu.

– Kad sam otišao iz Australije, rekao sam: Vratit ću se ja nazad, ne boj se mama. Ali mislim u sebi, volio bih da tu ostanem stalno, kroz smijeh se prisjeća Stanko Pezić. Bilo je to prije pola godine kada je napuštao rodni Melbourne te se sa suprugom i troje djece odlučio preseliti u Hrvatsku.

– Ona je htjela da dođemo. U Australiji radiš 10 do 12 sati dnevno, ne vidiš obitelj. Za vikend isto radiš, u nedjelju se malo odmoriš pa onda u ponedjeljak ponovno posao. Dobro se zaradi, ali je veliki trošak, što dobiješ odmah ode. Sigurno imaš više novca tamo, ali drugi je život, moraš raditi. Neće ti nitko ništa dati ‘džaba’, kaže Pezić za HRT

Do polaska u školu Stanko je govorio samo hrvatski. Hrvatsku su posjećivali kao djeca, rado se vraćali rodbini svojih roditelja u Sinju i Hercegovini.

– Uvijek misliš na Hrvatsku. Naša dijaspora je jaka, velika, puno se družiš s Hrvatima. Sad su mi djeca mala, mislio sam ako ne idemo sada, onda neću nikada ni doći. Ja i supruga smo htjeli da djeca uče hrvatski, da vide kako se živi ovdje, u drugoj kulturi i takve stvari, kaže.

Stanko je kao inženjer građevine 5 godina radio u Londonu, gdje je i upoznao suprugu, također Hrvaticu rođenu u Australiji. U Zagrebu su se tek uselili u novi stan, starijeg su sina upisali u školu, privikavaju se. Nije im žao što su došli unatoč lošoj slici naše zemlje u dalekoj Australiji.

– U vijestima u Australiji uvijek vidimo kako je ovdje loše i ne valja, uvijek vrlo, vrlo negativno prikazuju kako je u Hrvatskoj. Od kada sam ja došao, dobro je, nije tako loše i negativno, barem ono što ja vidim. Dobro, uvijek ima stvari koje mogu biti bolje i koje se mogu promijeniti. Oni u Australiji misle da je Hrvatska “banana republika”, ali svi u Hrvatsku vole doći na godišnji odmor, no za živjeti ovdje, to je druga stvar, kaže Stanko.

Na naše školstvo i zdravstvo Stanko nema primjedbi. Kaže da je izrada dokumenata brža nego u Australiji. Osobito mu se sviđa naš običaj druženja s prijateljima uz dugo ispijanje kavica vani na otvorenome. Naviknuo je i na različite reakcije ljudi kada čuju da je došao živjeti ovamo iz daleke Australije.

– Ovdje ljudi bježe iz Hrvatske, misle ono kako se kaže na engleskom “grass is green…” kao uvijek je bolje na drugoj strani. Dobro, ima onih koji misle što je s tobom, to im je čudno, ali ima i onih koji su vrlo ponosni i njima je drago što sam se vratio u Hrvatsku, kažu mi sve najbolje, ostani tu, a i meni je to također drago. Svakakve su reakcije, kaže Stanko.

Kako god, obitelj Pezić uživa u više vremena provedenog zajedno. Vole šetnje Zagrebom i putovanja po Hrvatskoj, slušati Olivera, Bulića, Thompsona, Cetinskog. Nedostaje im obitelj i prijatelji iz Australije s kojima se često čuju, i australski biftek im fali. Vesele se bijelom Božiću za razliku od onog u Australiji na +35 na plaži i na kupanju. Iako su ostavili duplo veće plaće ovdje su još u potrazi za poslovima. Vjeruju da će se snaći i neće odustati, jer Hrvatska je, kažu, njihova domovina.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Život

Koronavirus: Može li se zaraziti dodirom?

Objavljeno

na

Objavio

Koronavirus se uglavnom prenosi kapljičnim putem, kad zaražena osoba zakašlje ili kihne, no osim socijalnog distanciranja, mnogi su ljudi oprezni kada dodiruju kvake, tipke ili novčanice. Stručnjaci kažu da je to mudro.

“Studije upućuju na to da koronavirus na površinama može preživjeti od nekoliko sati do nekoliko dana”, kaže Svjetska zdravstvena organizacija.

Transmisija koronavirusa dodirom kontaminiranih objekta “čini se moguća”, navodi se i u priopćenju njemačkog Instituta za procjenu rizika (BfR).

I premda na suhim površinama općenito nije stabilan, inicijalni laboratorijski testovi o novome koronavirusu ukazuju na to da ostaje zarazan do četiri sata na bakrenoj površini, 24 sata na kartonskoj i dva do tri dana na plastici.

Drugim riječima, ako zaražena osoba zakašlje i pritom poprska ručku košarice u dućanu, idući bi se kupac mogao zaraziti ako primi ručku i nakon toga dotakne svoja usta, nos ili oči.

Pojašnjavaju da, čak i ako se virus nađe na koži, to nije ulazno mjesto. Ako nakon toga operete ruke, primijenili ste odgovarajuću preventivnu mjeru.

Ističu da je bitno svježe kontaminiranu ruku ne stavljati na usta, nos ili na oči kako ga u organizam ne bismo unijeli respiratorno ili konjuktivno.

BfR kaže da nema izvješća o tomu da se netko na taj način uistinu i zarazio.

Da biste se općenito zaštitili od virusa, uključujući koronavirus i virus gripe, stručnjaci savjetuju temeljito pranje ruku sapunom i vodom i suzdržavanje od dodirivanja lica izvan kuće.

BfR uz to ne vidi potrebu da zdrave osobe dezinficiraju površine.

Važno je zapamtiti da održavanje dobre higijene i oprez pri dodirivanju potencijalno kontaminiranih predmeta nisu zamjena za ono najvažnije – socijalno distanciranje od jednog ili dva metra. To je najbolji način za sprečavanje širenja zaraze.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Život

Pet jednostavnih aktivnosti za očuvanje mentalnoga zdravlja

Objavljeno

na

Objavio

stock photo

Uslijed epidemije novim koronavirusom nastupile su preventivne mjere koje su značajno promijenile naš svakodnevni život. Strah i neizvjesnost, dugotrajni boravak u kući i ograničena mogućnost kretanja mogu negativno djelovati na naše mentalno zdravlje.

U očuvanju mentalnoga zdravlja i psihološke dobrobiti mogu nam pomoći sljedeće aktivnosti:

Učite nove stvari ─ dugotrajni boravak kod kuće idealna je prilika za stjecanje novih znanja i vještina. Učenje novih stvari može povećati vaše samopouzdanje i biti jako zabavno. Možete, primjerice, eksperimentirati u kuhinji i isprobati neke nove recepte, učiti novi jezik online ili unaprijediti znanje nekim od dostupnih online tečajeva, učiti nove plesne korake.

Povežite se ─ podržavajući odnosi izrazito su važan zaštitni mehanizam u nošenju sa stresom te mogu dovesti do veće sreće i poboljšati samopouzdanje. Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji, možete organizirati online kavu s prijateljima, poslati podržavajuću i ohrabrujuću poruku ili nazvati dragu osobu. Možete međusobno podijeliti što ste danas učinili za svoje zdravlje i psihološku dobrobit.

Odvojite trenutak ─ svijest o vlastitoj okolini i iskustvima poboljšava samospoznaju i samorazumijevanje, koji doprinose poticanju pozitivnog mentalnog zdravlja. Zato, primjerice, odvojite vrijeme za uživanje i opuštanje, odvojite vrijeme bez mobitela, pišite dnevnik ili slikajte, povremeno odvojite trenutak za nekoliko dubokih udaha i izdaha ili obratite pozornost na to kako dišete.

Budite aktivni kod kuće – aktivnost smanjuje stres, povećava energiju i jača imunološki sustav. Plešite, uređujte vaš prostor za stanovanje, vježbajte.

Uzvratite ─ pomaganje, dijeljenje i ljubaznost prema drugima promiče osjećaj vlastite vrijednosti, emocionalno nas ispunjava te jača osjećaj zajedništva. Zahvalite prodavačici u trgovini, uzvratite ljubaznošću i zahvalnošću onima koji vas ohrabruju, pružaju podršku i brinu za vas, brinite o starijima u vašem okruženju.

Ne zaboravite, ako vam je teško, osjećate se bespomoćno i beznadno, povlačite se, imate napadaje bijesa ili vas preplavljuje tjeskoba i strahovi, postoje stručnjaci za mentalno zdravlje koji razgovorom mogu pomoći. U svakoj županiji su dostupni telefoni za pružanje psihološke pomoći web stranica Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog Crvenog križa te županijskih zavoda za javno zdravstvo.

I na kraju, ne zaboravite – i ovo krizno vrijeme će proći. Imajte na umu kako je trenutna situacija prilika za rast i razvoj te mogućnost da iz ovoga izađemo bolji i snažniji nego što smo bili.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari