Pratite nas

Naši u svijetu

Poziv Hrvatima u inozemstvu za upis na Hrvatske studije Sveučilišta u Zagrebu

Objavljeno

na

FAH

Iznimno negativni demografski pokazatelji u Republici Hrvatskoj moraju biti poticaj različitim institucijama za ono što se trebalo činiti i bez tako neugodnoga i lošeg trenda – snažnije povezivanje s mnogobrojnim hrvatskim iseljenicima različitih naraštaja. Ne mora se nužno raditi o povratku, jer mogućnosti su brojne, od znanstvene, kulturne, odgojno-obrazovne, gospodarske i druge suradnje.

Zadržavajući se na onoj znanstveno-obrazovnoga karaktera, potrebno je isticati i pozdravljati sporazum Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu iz ožujka 2017. godine. Sukladno njemu, i ove su godine odobrene posebne kvote za upis Hrvata izvan Republike Hrvatske na studije Sveučilišta u Zagrebu. Iako su ljetni upisni rokovi dovršeni, prijave su i dalje moguće, a upisi će se obavljati u rujnu. Pri tome treba naglasiti da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske za 100 upisnih mjestaredovitim studentima podmirivati školarinu u cijelosti.

Orijentirajući se na humanističke i društvene znanosti, na fakultetima u Hrvatskoj postoji zaista raznovrstan izbor. Međutim, pretpostavljajući kako Hrvati iz inozemstva, uz kvalitetno obrazovanje, žele ujedno studirati one programe koji će im kroz različite forme približiti brojna područja vezana uz hrvatski nacionalni identitet – onda su Hrvatski studiji u Zagrebu poželjan izbor. Studentima se na preddiplomskoj razini za dvopredmetne kombinacije nude sljedeći studiji: sociologija, povijest, latinski jezik, kroatologija (hrvatska kultura i jezik), komunikologija, filozofija i kultura te po prvi put od ove akademske godine studij demografije i hrvatskoga iseljeništva.

On je novost u sustavu hrvatskoga visokoga obrazovanja, a Hrvatski studiji njegovim izvođenjem staju uz bok niza fakulteta u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi, koji u svojoj ponudi imaju studije o iseljeništvu, useljeničkim zajednicama i demografiji. Ne samo da je demografska problematika od životne važnosti za Republiku Hrvatsku, nego je, imajući u vidu brojna migracijska kretanja u raznim dijelovima svijeta u posljednje vrijeme, ta tema od iznimno širokoga, europskoga i svjetskoga značaja. Znanstveni pristup, koji još uvijek u dovoljnoj mjeri nije zastupljen u raspravama i odlukama vezanima uz demografiju, zasigurno će pridonijeti kvalitetnijem odnosu prema trenutno pitanju broj jedan u Hrvatskoj – demografskoj revitalizaciji. Ujedno, studij će postati jedan od mostova između iseljene i domovinske Hrvatske kroz njezinu budućnost – mlade odnosno studente. Činjenica da je riječ o novom, inovativnom i multidisciplinarnom studiju zasigurno će privući studente iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i iseljeništva, pogotovo kada se doda kako je povijest i  bogatstvo hrvatskoga iseljeništva u nizu znanstvenih polja zapostavljeno, a u nekima i ciljano zanemarivano odnosno iskrivljavano.

O studiju demografije i hrvatskoga iseljeništva može se više doznati na poveznici na hrvatskom i engleskom jeziku:

https://www.hrstud.unizg.hr/demografija-i-hrvatsko-iseljenistvo

https://www.hrstud.unizg.hr/Division_of_Demography_and_Croatian_Diaspora

Detaljne informacije o upisu Hrvata izvan Republike Hrvatskena Hrvatske studije dostupne su na https://www.hrstud.unizg.hr/hrvati_izvan_rh

Detaljne informacije o upisu Hrvata izvan Republike Hrvatske na Hrvatske studije dostupne su na https://www.hrstud.unizg.hr/hrvati_izvan_rh

Prijave Hrvata izvan Republike Hrvatske na Hrvatske studije primaju se na http://croaticum.hrstud.hr/upis/

Na studij demografije i hrvatskoga iseljeništva studenti iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine mogu se prijaviti preko sljedeće poveznice:

https://croaticum.hrstud.hr/prijava_demografija_i_hr.iseljenistvo/

Wollfy Krašić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Milas zabrinut: Hrvatska manjina najomraženija etnička skupina u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas izrazio je u petak zabrinutost zbog medijskih napada na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji koja je, tvrdi, najomraženija etnička skupina u Srbiji.

Milas je priopćio kako je u četvrtak iznošenje nastavnih sadržaja o povijesti hrvatskog jezika u 20. stoljeću za učenike 8. razreda, koje su odobrile nadležne institucije Srbije, interpretirano kao veličanje NDH, što nije činila ni učiteljica ni Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), a niti to čini bilo koja hrvatska institucija.

Žaloste, ističe, takvi neutemeljeni medijski napadi na hrvatsku nacionalnu manjinu, “po nekim istraživanjima najomraženiju etničku skupinu u Srbiji”.

Posebno razočaravajuće što nema primjerene reakcije institucija Srbije

No, posebno je razočaravajućim tumači to što nema primjerene i adekvatne reakcije institucija Republike Srbije, koja bi išla u smjeru razjašnjavanja i smirivanja stanja te zaštićivanja Hrvata, lojalnih građana.

“Štoviše, i najviši predstavnici vlasti Republike Srbije često i sami sudjeluju u takvim napadima“, navodi državni tajnik.

Srbijanske je institucije stoga pozvao da učine dodatne napore kako bi, u skladu s međunarodnim konvencijama, bilateralnim sporazumima i svojim zakonodavstvom, zaštitili pripadnike hrvatske  manjine koji žele aktivno sudjelovati i doprinositi razvoju srbijanskog društva.

Izvrsna komunikacija s izabranim predstavnicima Hrvata u Srbiji

Milas je izrazio zadovoljstvo izvrsnom komunikacijom s izabranim predstavnicima Hrvata, predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić i zastupnikom u Narodnoj skupštini Srbije Tomislavom Žigmanovom.

Istaknuo je kako u suradnji s njima i brojnim drugim hrvatskim udrugama i organizacijama njegov Ured provodi različite aktivnosti koje doprinose očuvanju identiteta i opstojnosti Hrvata.

Naglasio je i kako je hrvatska Vlada udvostručila potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u svih 12 europskih država, te daje potporu strateškim projektima Hrvata u Srbiji – izgradnji Hrvatske kuće u Subotici i kadrovskom osnaživanju Hrvatskog nacionalnog vijeća. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Asić: Digitalni jaz ne postoji. Uvedite e-glasovanje

Objavljeno

na

Objavio

„Uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!“

Piše: Anto PRANJKIĆ

Predsjednik Australsko-hrvatskog kongresa Stjepan Asić uputio je pismo Premijeru Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću a povodom neprihvaćnja  Vlade Republike Hrvatske Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnim izborima te Prijedloga zakona o uvođenju e-glasovanja i dopisnog glasovanja. U svom pismu, predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa ističe da je iznošenje činjenice o digitalnom jazu kao točnoj preptostavci, u najmanju ruku vrlo upitno. Jer, prema njegovim riječima ta tehnologija nije nova i kroz godine, ljudi su imali mogućnost da se toj tehnologiji priviknu, pa čak i starije osobe, o kojima je ovdje riječ, naglasio je  u pismu Asić te napomenuo da bi baš takav Zakon donio povoljno rješenje upravo starijim osobama.

Također u pismu ističe i drugu mogućnsot:

„Druga mogućnost je dopisno glasovanje, koje već postoji u raznim državama u svijetu. Tako primjerice u nedavnim lokalnim izborima u Washington State, SAD, od 4.4 milijuna dopisnih glasova manje od stotinu bilo je nevažećih, a niti jedan da je zaslužio kriminalnu istragu! U Njemačkoj je na posljednjim parlamentarnim izborima taj način glasovanja koristilo 20 posto birača, znači veliki dio njih koji žive stalno u svojoj zemlji. Dopisno glasovanje bilo bi od od ogromne važnosti za hrvatske državljane u inozemstvu, pogotovo one prekomorske, koji žive na prostranim kontinentima i kojima je skoro nemoguće putovati stotine, pa i tisuće, kilometra da bi, prvo registrirali svoj glas a zatim glasovali. Možda ne bi bilo loše, za početak, uvesti dopisno glasovanje baš za te daleke zemlje kao jednu od opcija. Čak i ne bi trebalo mijenjati Ustav jer bi diplomatska i konzularna mjesta i dalje ostali biračka središta i dopisni bi se glasovi tu trebali registrirati.

Suprotno nedavno izraženoj bojazni zastupnik SDP-a da: “neće podržati izmjene Ustava koje bi išle na elektronsko i dopisno glasovanje iz vrlo jednostavnog razloga – smatramo da bi se na taj način dramatično promijenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore!”, ove promjene bi imale minimalni učinak“, istaknuo je Asić i napomenuo da s obzirom na broj hrvatskih državljana koji su na zadnje predsjedničke izbore izašli na tri kontinenta nije prešao niti tisuću, da bi se uvođenjem dopisnog glasovanja ta brojka udvostručila, a učinak izbora bi bio bolji.

„Drugim riječima uvođenjem dopisnog glasovanja u dijaspori ne bi se promijenio njen utjecaj na izbore, ali bi pokazalo dobru volju hrvatske države prema njenim iseljenicima. Da bi stvarno došlo do većih promjena u izborima potrebna bi bila cjelovita, temeljita promjena izbornog sustava, ukinuće posebne izborne jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Dati da iseljeništvo bira svoje vlastite zastupnike, proporcionalno prema broju glasača, a ne ograničenjem na samo tri koji, blago rečeno, veze nemaju sa dijasporom i za koje malo tko u dijaspori zna!”, napisao je u svom pismu premijeru Plenkoviću predsjednik Australsko-hrvatskoga kongresa Stjepan Asić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari