Pratite nas

Gospodarstvo

Prava radnika neće se smanjiti

Objavljeno

na

twitter/Andrej Plenkovic

Predsjednik Vlade Andrej Plenković zajedno sa svim ministrima iz gospodarskog resora svoje mjere za spas gospodarstva branio je jučer na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća pred socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima. I dok iz poduzetničkih krugova traže jaču financijsku pomoć države pa i labavljenje propisa kako bi dok traje epidemija lakše mijenjali ugovore o radu i otpuštali, sindikati su negodovali upravo zbog najave suspenzije radnih prava, piše VečernjiList

Plenković je, međutim, nakon sjednice negirao da Vlada daleko od očiju javnosti priprema zakon kojim bi privremeno suspendirala Zakon o radu, tvrdeći da on takav akt nije vidio. Ne demantira ipak da bi se u dogledno vrijeme moglo ići i s takvim rješenjem. – Ako se okolnosti budu mijenjale tako da ćemo morati ići i u tom smjeru, otvoreno ćemo razgovarati i tražiti potporu svih – kazao je Plenković, uz poruku da Vlada u ovoj krizi ništa nije krila od javnosti.

Paralelno s inicijativom smanjenja radnih prava iz poduzetničkih krugova jačaju pritisci da se osnuje poseban nacionalni stožer za gospodarstvo, sličan stožeru koji vodi ministar Božinović kad je u pitanju sigurnost i zaštita zdravlja građana. Iako se proteklih dana iz Banskih dvora moglo čuti da se razmišlja i o takvoj soluciji, premijer je jučer otklonio mogućnost osnivanja novog operativnog tijela, uz poruku kako „neće biti nikakvih paralelizama u donošenju odluka“. Umjesto toga, u planu je osnivanje savjeta, po uzoru na skupinu epidemiologa, infektologa i molekularnih biologa koji Vladi pomažu u donošenju zdravstvenih mjera. U savjetu će, kaže Plenković, uz stručnjake i poslodavce biti i predstavnici radnika. Informaciju nekih medija da će se u rad ovog tijela uključiti i bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić Plenković nije ni potvrdio ni demantirao. Poručuje da će imena objaviti nakon konzultacija te da medijsko „pabirčenje informacija“ u međuvremenu treba uzeti s rezervom.

Bonus “prvoj crti”

Tko god je u vladajućoj ekipi počeo kalkulirati sa stožerom, samo je otvorio prostor za kritiku. Šef oporbe Davor Bernardić kaže da “u ovom trenutku ne treba nikakav debatni klub, već odgovorna Vlada koja je spremna i sposobna donositi odluke”. Relevantna je institucija po tom pitanju i Hrvatska narodna banka iz koje poručuju da “kriza u punom jeku nije idealan trenutak za osnivanje posebnog tijela, tim više što se radi o takvoj vrsti krize u kojoj smo obavezni minimizirati sastanke i kontakte ‘uživo’”. – U ovoj se fazi misli strateški, ali istovremeno se djeluje i brzo i operativno, kako to ovaj trenutak nalaže. Kada epidemija počne jenjavati, i kada se situacija stabilizira prema pozitivnom ishodu, a nadamo se da će to biti što skorije, može se razmišljati i o osnivanju tijela za koordinaciju ekonomske politike u cilju što bržeg oporavka gospodarstva, komentirali su iz središnje banke.

Ideja za doradu mjera je puno, ali većina traži oprost, a ne odgodu poreznih davanja, dok oko plaća i pozicije radnika postoje različita mišljenja. Josip Tica, savjetnik SDP-a za gospodarstvo, kaže da je u makroekonomskom smislu, nužno “stisnuti papučicu gasa do kraja”, tj. iskoristiti sva moguća sredstva na raspolaganju kako bi se osigurala likvidnost, kreditiranje i financijska sredstva za poticanje gospodarstva i kompenziranje sektora koji podnose najveće udare. Inicijativa poduzetnika predstavila je svojih 12 imena koje bi rado vidjeli u stožeru, a Hrvoje Bujas jedan od vođa neformalnog pokreta, kaže da od njih nije potaknula ideja o promjeni Zakona o radu i smanjenju primanja u javnom sektoru, no ne spori da nam je birokratski aparat mastodontski.

– Dapače, predlagali smo dodatne bonuse za sve na “prvoj crti” – medicinske sestre, policajce i druge – kaže Bujas.

Novi paket idući tjedan

Suprotni stavovi dolaze iz HNS-a, u kojem su uvjereni da su rezovi u javnom sektoru neizbježni i iz kojeg najavljuju da bi već idućeg mjeseca mogli krenuti „od sebe“ i početi pregovore o smanjenju plaća zaposlenih u stranci. Vodeći ljudi ove stranke zdušno pozdravljaju ideju osnivanja savjeta za gospodarstvo što je, tvrde, inicijalno bila njihova ideja. Očekuju da će u radu savjeta sudjelovati i njihov Ivan Vrdoljak.

– Mi smo već poslali premijeru prijedlog snažnijih mjera za gospodarstvo, na tragu ovog što sada predlaže oporba, no radimo tihi pritisak, ne želimo se s partnerima prepucavati u javnosti – kazao nam je jedan dužnosnik HNS-a. U ovoj stranci, koja se i inače hvali svojom „probiznis orijentacijom“ mjere ministra financija Zdravka Marića smatraju nedostatnima, a za samog ministra kažu da je „pomalo birokratiziran“. Povratak Martine Dalić ne smatraju mogućim, s obzirom na “aferu Borg”, zbog koje je morala napustiti Vladu. Osnivanje Vladina savjeta za pomoć gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa pozdravljaju i drugi koalicijski partneri, s tim da SDSS-ov Milorad Pupovac poručuje kako to tijelo ne bi smjelo biti supstitut za Vladine institucije te kako se ne bi trebalo baviti samo gašenjem požara u ovoj krizi već i traženjem novih ekonomskih potencijala koje Hrvatska treba stvarati. Ističe i kako je iznimno važno da u savjetu ne budu ljudi iz istih ekonomskih škola koje su do sada dominirale monetarnom, ekonomskom i fiskalnom politikom jer će se, upozorava, Hrvatska u protivnom nastaviti vrtjeti u krugu u kojem se vrti zadnjih 20 godina.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek smatra da je dosadašnjim mjerama Vlada podcijenila problem te navodi 16 mjera za koje smatra da ih treba provesti.

– Ako stvari postanu jako gadne, onda treba provesti mjeru vezanu za mirovinske fondove, odnosno sredstva staviti na stol – rekla je Vizek. Na pitanje bi li bila u Vladinu kriznom timu za spas ekonomije, kazala je da bi se odazvala, ali ne ako bi to bila još jedna Borg skupina. Kad je riječ o dosad poduzetim mjerama, Plenković tvrdi da su socijalni partneri na jučerašnjoj sjednici GSV-a dobro prihvatili izvješća njegovih ministara. Tvrdi i kako podaci kojima raspolažu Vladini resori pokazuju da su te mjere dobro prihvaćene među poduzetnicima te poručuje da će se one „kalibrirati“ sukladno potrebama. Novi paket mjera najavljuje već za idući tjedan, no o detaljima još ne želi govoriti, piše VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Gospodarstvo

BDP: Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u posljednjih šest godina, što je posljedica negativnog utjecaja koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.

To je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,7 posto.

Usporen rast potrošnje, izvoz i uvoz pali

Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a.

Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.

Tako je promet u trgovini na malo u ožujku pao 7 posto na godišnjoj razini, najviše od 2010. godine.

Indutrijska je proizvodnja, pak, u istom mjesecu pala gotovo pet posto, peti mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz pali zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 4 posto.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu 3 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porastao 5,6 posto.

Pritom je izvoz roba porastao 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao 9,4 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 5,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porastao 0,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen 1,6 posto, dok je uvoz usluga pao 25,1 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 4 posto u prethodnom tromjesečju.

U proteklom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,5 posto.

Podaci bolji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.

To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Znatno ojačan Fond za pravednu tranziciju, Hrvatskoj 387 milijuna

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija je u četvrtak predstavila prijedlog znatno pojačanog Fond za pravednu tranziciju u okviru novog paketa za oporavak europskog gospodarstva u kojem je višestruko povećana alokacija za Hrvatsku.

Komisija je u siječnju u okviru europskog Zelenog plana predložila uspostavu Fonda za pravednu tranziciju od 7,5 milijardi eura svježeg novca u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021-2027. U novom prijedlogu VFO-a i plana za oporavak, koji je Komisija predstavila u srijedu, predviđa se povećanje iznosa za Fond za pravednu tranziciju sa 7,5 milijardi na 40 milijardi eura.

Prema prijedlogu iz siječnja, Hrvatska je mogla računati na 60 milijuna eura, a prema jučerašnjem prijedlogu taj je iznos višestruko uvećan na 387 milijuna eura. Taj iznos je dio omotnice od nešto više od 10 milijardi eura koliko je za Hrvatsku predviđeno u okviru plana za oporavak, a od kojih je 7,3 milijarde bespovratnih sredstava, a 2,65 milijardi povoljnih zajmova.

Krajem veljače Komisija je objavila popis područja u državama članicama, koji po njezinoj ocjeni, mogu računati na sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju. U Hrvatskoj su to Sisačko-moslavačka i Istarska županija.

Sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju namijenjena su za ublažavanje socijalno-ekonomskih posljedica u državama i regijama koje najviše ovise o fosilnim gorivima kako bi one lakše prošle tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu. Ta će se sredstava moći koristiti za, primjerice, prekvalifikaciju radnika koji su radili u visokougljičnim djelatnostima i za diversifikaciju gospodarske djelatnosti u regijama.

Od tih 40 milijardi eura, 10 milijardi bi bilo iz sljedećeg VFO-a za razdobljle od 2021. do 2027. godine, a 30 milijardi iz novog plana oporavka od koronavirusa, nazvanog “EU sljedeće generacije”.

Prema planu Komisije, sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju trebaju poslužiti za privlačenje dodatnih javnih i privatnih investicija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari