Pratite nas

Kronika

Pravda za silovane u ratu: kazniti počinitelje i isplatiti odštetu

Objavljeno

na

Samo kažnjavanjem počinitelja i obeštećenjem žrtava može se zadovoljiti pravda i silovanima u ratu pomoći da obnove svoje živote, više od 20 godina nakon tih teških zločina i dugogodišnjeg stigmatiziranja društva, poručili su u četvrtak u Zagrebu UN-ovi i hrvatski dužnosnici te predstavnici građanskih udruga.

Prema podacima UNDP-a, 2.200 ljudi pretrpjelo je teške oblike seksualnog nasilja za vrijeme rata u Hrvatskoj, a dokumentirana su samo 147 slučaja, pokrenuto je 36 postupaka, presuđeno tek 15.

Žrtve nisu osobe bez nade u budućnost, nego otporni ljudi koji mogu ponovno izgraditi svoj život ako im se pruže potpora i priznanje, suglasili su se sudionici regionalne konferencije o seksualnom nasilju u ratu.

“Silovanje je postalo moćno oružje, jednako razarajuće kao metak ili bomba. Vrijeme je da tome kažemo dosta”, poručio je u videosnimci glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.

“Nalogodavci i počinitelji moraju biti kažnjeni, a žrtve dobiti prava i obeštećenje da bi obnovile svoj život”, istaknuo je glavni tajnik Svjetske organizacije.

Nakon što se u Hrvatskoj 23 godine šutjelo o silovanjima u ratu, sadašnja vlada tvrdi da preuzima odgovornost za žrtve i u Sabor će uskoro uputiti zakon kojim će im priznati status civilnih žrtava rata, osigurati zdravstvenu zaštitu i rehabilitaciju te osnovati zakladu za isplatu odštete, iako novac za to nije osiguran.

Silovane žene su sumnjičave prema zakonu i razočarane ponašanjem vlasti i tvrde da ih godinama nitko nije pitao kako žive, a jedinu pomoć pružila im je nevladina udruga “Sunčica”.

“Država nije ni ranije, a ni danas ne vodi brigu o silovanim ženama”, rekla je Ružica Barbarić koju su nakon pada Vukovara u studenom 1991. višestruko silovali pripadnici srpskih paravojnih postrojbi. “Za sve ima novaca, a za nas nema”, rekla je.

I pokrovitelj skupa, hrvatski predsjednik Ivo Josipović smatra da su za žrtve najviše učinile nevladine udruge. “U Hrvatskoj je kažnjeno premalo počinitelja, a žrtve još nisu dobile status civilnih žrtava rata”, upozorio je.

Ministar branitelja Predrag Matić, koji je predložio novi zakon, smatra da je on dobar, ali se još može poboljšati. “Ako ne možemo zaustaviti ratove, vrijeme je da preuzmemo odgovornost za zaštitu žrtava”, rekao je Matić.

Uz zločin silovanja, koji je na žrtve ostavio teške tjelesne i psihičke posljedice, sudionici su upozorili i na “sekundarnu traumu”, odnosno stigmatiziranje društva koje silovane smatra manje vrijednim ljudima.

Josipović je čak rekao da se takvo društvo i samo može smatrati silovateljem, a ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić da borba protiv silovanja u ratu počinje u miru stigmatiziranjem, kažnjavanjem i isključivanjem počinitelja iz zajednice.

“Silovanje mora postati tako sramotno i neprihvatljivo kao kanibalizam”, rekla je prva potpredsjednica hrvatske vlade.

Ona će idućega mjeseca u Londonu sudjelovati na međunarodnoj konferenciji, nastavku inicijative britanskog ministra vanjskih poslova Williama Haguea iz 2012. za otkrivanje i spriječavanje silovanja kao ratnog oružja. Krajnji cilj inicijative je osnivanje fonda za odštetu žrtava silovanja diljem svijeta.

O silovanjima u ratovima u Ruandi, Kongu, BiH i Hrvatskoj govorila je i Elizabeth Rehn, nekadašnja izvjestiteljica UN-a za ljudska prava na Balkanu. Zajedničko tim ratovima je da je “tijelo postalo bojno polje, a silovanje ratna strategija”, istaknula je i iznijela primjer Ruande gdje su žene iz naroda Tutsi silovali HIV pozitivni Hutui.

Pozvala je da se u borbu protiv ratnih silovanja aktivnije uključe muškarci, jer su i sami bili žrtve te da veći utjecaj u međunaordnim naporima daju ženama.

“Žene ne bi trebale servirati kavu ili čaj, nego biti za stolom”, rekla je Rehn.

UN-ovu deklaraciju o spriječavanju seksualnog nasilja u ratu potpisalo je dosad 140 država, a o kažnjavanju tog zločina govori niz međunarodnih dokumenata, poput Ženevske konvencije, nekoliko UN-ovih rezolucija i rezolucija Vijeća Europe.

Statuti Međunarodnog suda za zločine u bivšoj Jugoslaviji te Međunarodnog kaznenog suda silovanje određuju kao zločin protiv čovječnosti, ratni zločin i sastavni dio zločina genocida. hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Lübeck – Napadač s nožem ozlijedio 14 osoba

Objavljeno

na

Objavio

Jedan muškarac nožem je napao ljude u busu u njemačkom gradu Lübecku.

Kako piše njemački ln-online, prema iskazu svjedoka, do napada je došlo nakon što je napadač na pod bacio ruksak iz kojeg se krenulo dimiti.
Ljudi su počeli vrištati, a napadač je krenuo u pohod u kojem je ozljeđeno 14 osoba, a prema posljednjim informacijama, nema mrtvih, piše VečernjiList.

Da je do napada došlo potvrdila je i policija, koja je obavijestila da su raspoložive snage na terenu. Također, dodaju kako je napadač uhićen na licu mjesta. Neki lokalni mediji spominju da je uz nož imao i pištolj, ali to još nije potvrđeno.

Policija pokrajine Schleswig-Holstein, u kojoj se nalazi Luebeck, ranije je na svom Twitter profilu objavila kako je u gradu u tijeku velika policijska akcija.

– U Luebecku je u tijeku veliko raspoređivanje policije” napisali su iz policije. “Istražujemo situaciju te ćemo se kasnije javiti s više informacija”.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Kapetan Dragan pobjesnio u sudnici: ‘Ovo je fašistički progon, pa mene je i JNA mrzila’

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, kojega optužnica Županijskog državnog odvjetništva tereti za ratne zločine nad hrvatskim vojnicima i civilima u četvrtak je iznoseći svoju obranu na splitskom Županijskom sudu odbacio krivnju za sve što mu se optužnicom stavlja na teret

Vasiljković je iznio obranu, ali nije želio odgovarati na pitanja sudskog vijeća, optužbe i obrane. Kazao je da je cijeli sudski proces ‘opsesivno fašistički progon‘, a nakon što ga je sudac Damir Romac upozorio da ne vrijeđa nastavio je da od procesa ne bi ostalo ništa ‘kada bi isključili fašizaciju Hrvatske‘.

Odbacio je tvrdnje da je ikada imao veze sa zatvorom na kninskoj tvrđavi upitavši kako netko može biti ratni zarobljenik prije rata s obzirom da je rat u Knin došao 1995.

‘Ja sam dao prijedlog da se zatvor izmjesti i napravi mokri čvor. Ne znam kome je palo napamet da me predstavi kao čuvara zatvora kada je tamo bilo toliko puno policije. Želim reći kako sam 12 godina zatvoren od čega 11 godina bez optužnice. Oduzeli su mi 12 godina života. Čak su i Alojzija Stepinca držali u kućnom pritvoru, a ja sam 12 godina u zatvoru’, kazao je Vasiljković.

U svojoj je obrani kazao i da je Glinu napustio 27. srpnja u 14 sati, a u optužnici ga se tereti da je djela počinio 30. srpnja. Istaknuo je kako je ‘komično’ sve ono što o tom slučaju pišu novine.

‘Veće su šanse da sam zapovijedao Anti Gotovini nego JNA. Pa oni su mene mrzili. Ne samo da nisam počinio ratni zločin nego se zapitajte zašto sam postao to što jesam’, rekao je Vasiljković na kraju svoje obrane.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao protivno odredbama Ženevske konvencije.

Na teret mu se stavlja da je tijekom lipnja i srpnja 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Uz to je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a potom i njihovo zauzimanje.

Tijekom napada su oštećeni i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili od kojih i jedan strani novinar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari