Pratite nas

Vijesti

Pravni stručnjaci: Predloženi Obiteljski zakon je konfuzan i pod utjecajem ideologije

Objavljeno

na

Pet stručnjaka za obiteljsko pravo s Pravnih fakulteta u Zagrebu, Rijeci i Splitu uputilo je javno očitovanje na nacrt prijedloga novog Obiteljskog zakona, izrađenog u Ministarstvu socijalne politike i mladih, o kojem javna rasprava traje do 15. rujna

hrabar-200x169Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac i doc. dr. sc. Irena Majstorović s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Dijana Jakovac-Lozić s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Splitu te prof. dr. sc. Nenad Hlača s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Rijeci, kako pišu, smatrali su svojom profesionalnom i moralnom dužnošću osvrnuti se na predloženi nacrt zakona koji, kako kažu, »u ovakvom obliku nije smio ići u javnu raspravu, jer je nedorađen«.

Njihov dopis donosimo u cijelosti:

“Dana 8. kolovoza 2013. godine Ministarstvo socijalne politike i mladih objavilo je na svojim mrežnim stranicama Nacrt Prijedloga Obiteljskog zakona, s pozivom javnosti na očitovanje unutar roka od mjesec dana. Premda je neobično da se o tako važnom zakonu javnost poziva na davanje primjedaba usred godišnjih odmora, što bi moglo biti znakovito, smatramo svojom profesionalnom i moralnom dužnošću da se osvrnemo na nekoliko činjenica u vezi s predloženim Nacrtom.

1. Donošenje novih zakona često puta nije uzrokovano potrebom, nego političkim hirom, pa se tako i u ovome slučaju dogodilo da je Ministarstvo socijalne politike i mladih nepotrebno krenulo u opsežan posao, zanemarivši činjenicu da često mijenjanje propisa ne koristi nikome, a ponajmanje praktičarima (sucima, odvjetnicima, socijalnim radnicima). Postojećim Obiteljskim zakonom praksa je uglavnom bila zadovoljna, a bile su potrebne samo manje izmjene. O tome govori i istraživanje provedeno prije nekoliko godina (u tadašnjem Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti) među svim sucima i centrima za socijalnu skrb. Time je Ministarstvo pokazalo da ni najmanje ne respektira potrebe i gledišta prakse, ali da niti ne poznaje stvarno stanje.

Republika Hrvatska unosi u Europsku uniju vrijednosti svoje obiteljskopravne stečevine, pa se postavlja pitanje treba li ih u ovome trenutku narušavati (primjerice odredbom o ovlasti suda da odlučuje o mjerama za održavanje na životu ili nepostojanjem odredaba o pomoći instituciji braka) ili ojačati? Predloženi nacrt vrvi nomotehničkim pogrješkama, pravnim nelogičnostima i apsurdnim nepoznavanjem značenja i dosega pojedinih obiteljskopravnih instituta i njihova međuodnosa. Panegirici pojedinih novinara (u dnevnom tisku) svakako ne mogu biti relevantni za procjenu kvalitete bilo kojeg zakona, pa tako niti ovoga.

2. Cilj zakonodavca moraju biti jasni i jednostavni propisi. U ovome slučaju, štogod se moglo – zakompliciralo se, štogod je bilo moguće mijenjati – mijenjalo se, štogod se autorima uratka nije dopalo – izbacilo se. Ukratko, kontinuitet pravnog propisa nije bio ni na kraj razmišljanja predlagatelju zakona. Smatrao je, vjerojatno, što više normi – to bolji zakon (Nacrt sadrži 555 članaka, umjesto postojećih 369).

3. Nomotehnika (umijeće pisanja propisa) bitna je vještina, jer popis dobrih želja uslijed neimanja ove vještine, pretvara se u katastrofalan propis koji nitko neće razumjeti, suci će biti obezglavljeni, stranke oštećene. Tako osjetljiva materija kao što je obiteljsko pravo zahtijeva isključivo stručni pristup i mnogo znanja i iskustva, pa i onoga iz nomotehnike. U protivnome, imamo nacrt zakona u kojem se ne zna što je pisac htio reći, osim što je htio ostaviti svoj autogram.

4. Prijedlogu Nacrta zakona kojeg smo temeljito proučili, ali ne smatramo oportunim da dajemo konkretne sugestije i primjedbe, a radi informiranja svekolike javnosti, prigovaramo na načelnoj razini smatrajući da nisu uopće usuglašeni temeljni razlozi zbog kojih bi trebalo ići u postupak donošenja novog zakona.

Primjedbe su sljedeće:

a) obiteljskim zakonom rješavaju se pretežito statusna pitanja članova obitelji, pa je novopredloženi redoslijed instituta neumjestan (začudno: imovinski odnosi bračnih drugova na početku Nacrta, no ne i uzdržavanje);

b) ne poznaje se smisao, značenje i doseg pojedinih instituta (npr. osnove prestanka braka i posljedice prestanka braka) te implikacije i dalekosežnost pravnih normi (npr. u pojedinim, sad izmijenjenim pravima djece);

c)u svojem neznanju predlagatelj je propustio zamijetiti neke pravne praznine postojećeg zakona (npr. kod utvrđivanja očinstva) i nadopuniti ih odgovarajućim odredbama

d) ne koristi se prilika za poboljšanje nekih instituta (npr. institut bračnog ugovora; temeljita, a primjerena reforma skrbništva);

e) pojedini instituti jednostavno su izbrisani premda imaju svoju svrhu (npr. priznanje majčinstva);

f) pisac zakona nije svjestan koje će troškove i konfuziju stvoriti neki instituti (npr. zabrana potpunoga lišenja poslovne sposobnosti);

g) „revolucionarne“ promjene (npr. mjere za zaštitu prava i interesa djece i medijacija) ne mogu zaživjeti bez odgovarajuće podrške u društvu za koju evidentno nema novca;

h) nomotehnički nekorektno citiraju se neki drugi propisi, a mnogi su pojmovi neusklađeni s hrvatskim pravnim nazivljem (npr. „vrjednija imovinska prava“);

i) dobrodošao institut medijacije (uz upitnost promjene naziva) površno je obrađen i zahtijevao bi poseban propis, a na koji bi Obiteljski zakon tek trebao uputiti;

j) pojedini instituti nepotrebno su prebačeni iz materijalnopravnih u procesnopravne odredbe stvarajući tako posvemašnju zbrku.

Smatramo, dakle, da je postojeći Obiteljski zakon trebalo samo poboljšati, a nipošto ulaziti u posao kojem ovaj predlagatelj nije dorastao. Konfuzija koju bi ovakav zakon izazvao samo bi potpirila vatru o navodno nesposobnim sucima i nevještim odvjetnicima, a u stvarnosti bi zakonodavac svoju nesposobnost prebacio na izvršnu vlast i pravosuđe. Pored toga, Nacrt u ovakvome obliku nije smio ići u javnu raspravu, jer je nedorađen (primjerice nedostaje obrazloženje za dvjestotinjak postupovnih odredaba).

Pisanje zakona zahtjevan je i kompleksan posao koji nikada i ni pod kojim uvjetima ne smije popustiti utjecaju ideologije na nj, te bi trebalo temeljitije poznavati Hegelov zakon dijalektike po kojem kvantitativne promjene imaju smisla samo ako donose i pomak u kvaliteti.”

Bitno.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Potpisan razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema kojim se osiguravaju sredstva za provedbu 29 strateških razvojnih projekata potpisan je u petak u Vinkovcima u sklopu 5. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

U nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i brojnih ministara, predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, Ministarstva poljoprivrede i pet slavonskih županija potpisali su razvojni sporazum kojim se osiguravaju sredstva za provedbu 29 strateških razvojnih projekata ukupne vrijednosti 700 milijuna kuna te dodatnih 50 milijuna kuna za njihovu pripremu.

Ciljevi suradnje su jačanje konkurentnosti i uravnoteženje regionalnog razvoja, odgovaranje na ključne društvene izazove te smanjenje siromaštva i povećanje standarda slavonskih županija.

Premijer Plenković u uvodnom je govoru izvijestio je kako je u okviru projekta Slavonija, vrijednog 2,5 milijarde eura,  do danas ugovoreno 6,8 milijardi kuna, odnosno 36 posto ciljanog iznosa. Ocijenio je kako je jedan od najvažnijih događaja današnje sjednice Savjeta potpisivanje Razvojnog sporazuma za Slavoniju, što je pilot projekt između Vlade i pet slavonskih županija te novi mehanizam usmjeravanja sredstava iz EU fondova i državnog proračuna.

Idući tjedan zakonski prijedlozi o potpomognutim područjima

Najavio je kako će idućeg tjedna Vlada izaći s prijedlozima zakona o potpomognutim područjima, otocima, brdsko-planinskim područjima, zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjma, a u tijeku su završne konzultacije s Europskom komisijom glede zakona o gradu Vukovaru, što čini paket zakona koji se nadovezuje na ono što Vlada već čini u području regionalnog razvoja i decentralizacije.
Dodao je kako se iduća sjednica Savjeta planira 21. rujna u Osječko-baranjskoj županiji,  koju će tada posjetiti europska povjerenica EU za regionalni razvoj Corina Cretu, kako bi sinergiju u provedbi projekta “Slavonija”, vidjeli i oni koji su u EU nadležni za politiku regionalnog razvoja.

Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac ocijenila je kako je razvojni sporazum nova metoda koja usklađuje potrebe državne razine s prioritetima lokalne razine, sukladno županijskim razvojnim strategijama,  pri čemu je fokus na razvoju gospodarstva, u prioritetnim sektorima, koji su prepoznati u strategijama regionalnog razvoja i pametne specijalizacije.
Istaknula je kako minimalno 50 posto projekata mora biti usmjereno na akivnosti s izravnim učinkom na gospodarstvo u jedinicama lokalne samouprave, izrazivši uvjerenje da će razvojni sporazum pridonijeti rastu BDP-a,  zapošljavanja te indeksa regionalne konkuretnosti i razvijenosti. .
Izvijestila je kako će se 700 milijuna kuna za provedbu Razvojnog sporazuma u pet slavonskih županija osigurati iz operativnog programa Konkuretnost i kohezija te državnog proračuna te usmjeriti za gotove projekte s građevinskim dozvolama.

Ugovor sa Svjetskom bankom za pružanje savjetodavnih usluga

Nakon ovoga potpisan je i sporazum “Slavonija, Baranja i Srijem” sa Svjetskom bankom za pružanje savjetodavnih usluga, čiji je cilj podrška slavonskim županijama u povećanju učinkovitosti korištenja EU fondova u trenutnoj financijskoj perspektivi te pripremu EU projekata za sljedeće razdoblje. Sporazum su potpisale ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Europske unije Gabrijela Žalac te direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli.

Govoreći o sporazumu sa Svjetskom bankom ministrica Žalac je kazala kako je poznato što je Svjetska banka radila u drugim državama članicama EU i drži  da se na ovaj način mogu pronaći dodatna sredstva kako bi se preokrenuli postojeći trendovi u Slavoniji.
Dodala je kako je sporazum vrijedan 6,2 milijuna eura, od čega će se 85 osigurati posto iz EU fondova, a cilj sporazuma je utvrditi razvojnu dijagnozu za pojedina područja i Slavoniji, koja imaju razvojne potencijale  kako bi se povećala učinkovitost u korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova.

“Slavonija raspolaže istinskim gospodarskim potencijalom, ali posljednjih godina napuštaju je neki od njezinih najvrsnijih i najdarovitijih stanovnika. Naš tim usko će surađivati s Ministarstvom kako bi se sredstva EU-a što bolje iskoristila za potporu produktivnim aktivnostima u Slavoniji. To iziskuje suradnju više ministarstava, regionalnih vlasti, privatnog sektora i civilnog društva. Širom svijeta osvjedočili smo se kako su uspješne upravo one gradske sredine i regije koje su udružile snage u službi rasta i koje sredstva koriste strateški, za najizglednije prilike”, izjavila je, uz ostalo, Capannelli.

Demografija, socijalna politika i kulturni projekti

Na sjednici je mjere demografske revitalizacije i socijalne politike predstavila ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić. Najavila je da će se, u sklopu napora Vlade za poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima, za što je iz državnog proračuna osigurano 117 milijuna kuna, predati ugovori za 47 vrtića, a 29 milijuna se odnosi na pet slavonskih županija.
Dodala je kako je, iz sredstava EU fondova, osigurano 60 milijuna kuna za izgradnju dječjih vrtića, a u tijeku su i natječaji za povećanje kapaciteta dječjih vrtića te natječaji za ulaganje kadrova, koji će raditi u vrtićima, s ciljem osiguranja dvosmjenskog rada.

Murganić je rekla da je za potporu različitim skupinama stanovništva, mladima, invalidima te za prehranu djece koja su u riziku siromaštva, na području pet slavonskih županija iz različitih izvora sredstava prošle i ove godine usmjereno više od 59 milijuna kuna.
Govoreći  o razvoju kulturne infrastrukture,  ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek upozorila  je kako na ovom području, u realizaciji kulturnih projekata, još nema dovoljno prijava i aktivnosti. te da u realizaciji nekih projekata kulturne infrastrukture Ministarstvo očekuje visoko sufinanciranje od strane lokalnih zajednica.
Dodala je kako će se danas potpisati ugovor o realizaciji projekta Arheološkog parka “Vučedol”,  što je jedini strateški projekt u toj financijskoj perspektivi, ali kako je Slavonija arheološki bogata, važno je iskoristiti  pripremu za iduću financijsku persepktivu kako bi se infrastruktura mogla financirati i kroz EU fondove i tako proširila mreža muzeja i arheoloških parkova.

U nastavku potpisat će se 105 ugovora za projekte energetske obnove, komunalnu infrastrukturu, kulturnu i prirodnu baštinu, zaštitu okoliša, jačanje ruralnog poduzetništva i zapošljavanja te novih ulaganja u dječje vrtiće
Ugovore ukupne vrijednosti 530 milijuna kuna s korisnicima će potpisati potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, ministrice Gabrijela Žalac i  Nada Murganić te ministri Oleg Butković,  Lovro Kuščević,  Darko Horvat,  Tomislav Ćorić te Marko Pavić.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, kojim predsjeda predsjednik Vlade Andrej Plenković, osnovan je 8. ožujka 2017. kao savjetodavno tijelo u području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“.
Projekt je pokrenut kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Sredstva za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne putove te energetiku, osigurana su u okviru postojećih operativnih programa i Programa ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020. Do sada su sjednice Savjeta održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu i Virovitici.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Zašto su Slobodan Kuvalja i Krešimir Dolenčić onemogućili nastup Marka Perkovića Thompsona?

Objavljeno

na

Objavio

Kad čovjek pomisli da su svi petkolonaši istrčali pred lice javnosti i da se njihov ukupan broj znade, evo ti iznenađenja. Vrbovanje i infiltracija počinje u mladim danima, a „spavači“ su u stanju čekati i desetljećima, dapače, prikloniti se „neprijateljskom režimu“ kako bi jednoga dana u budućnosti ispunili svoj zadatak.

Prilikom dočeka „Vatrenih“ u Zagrebu, Thompson je ostao bez matrice, na što je rekao kako može nastupiti i bez glazbe, a voditelj programa Franjo Ridjan poveo navijačku pjesmu “Srce Vatreno” kako bi Thomspona izbacio iz igre. No, Thompson se snašao i zapjevao “Geni kameni” a capella, ali ubrzo je isključen i mikrofon pa je Thompson ostatak otpjevao bez mikrofona zajedno s nogometašima i publikom koja im se pridružila.

Neočekivanu situaciju, u kojoj je Thompson, na pozornici u glavnom gradu, doveden u poziciju uljeza, komentirao je režiser dočeka Krešimir Dolenčić:

“Odrađen je sjajan posao, sve je bilo fantastično i svi mediji pišu da je program prošao super.  Program je završio, imao je svoj kraj i svoju formu i bio je gotov.“ – kazao je za portal Direktno.hr

Krešimir Dolenčić je vrlo poznat u kulturnim krugovima, a nemalo su ga puta prozivali zbog nekritiziranja vlade za vrijeme Tomislava Karamarka i Tihomira Oreškovića te nesudjelovanja u „kulturnim“ prosvjedima protiv Zlatka Hasanbegovića. Proglašavali su ga „režimskim redateljem“ zbog suradnje s HDZ-om (zadužen je bio i za inauguraciju Grabar-Kitarović), a zamjeraju mu što ne voli druga Tita i samoupravljačku anarhiju. Čak je imao kratku polemiku s nekim Stjepanom Grbićem iz Pupovčevih „Novosti“. Sudjelovao je, doduše, i na prvom „Gay Pride“-u, te tako predstavlja baš onu nepostojeću (zlobnici bi rekli Plenkovićevu) lijevu desnicu, odnosno desnu ljevicu, kako vam drago – pravog čovjeka bez svojstava.

Krešimir Dolenčić je odgovoran i za debakl na dočeku „Vatrenih“ te je izvrsno odradio zadatak miniranja nastupa Marka Perkovića Thompsona. Zaista, potreban je iskusan um koji će se vješto suprotstaviti željama srebrne reprezentacije, srebrnog izbornika Zlatka Dalića i zlatnog Luke Modrića. No, on to nije izvršavao prema vlastitom nahođenju, nego je izvršavao tuđu, protuhrvatsku naredbu.

Za „Nacional“ je 2016. izjavio: „Jako volim građansku Hrvatsku, zato se danas u svojoj domovini ne snalazim najbolje.“ Građanska Hrvatska je valjda ona Hrvatska u kojoj o svemu odlučuje masonska Velika Loža Hrvatske (VLH). Baš simpatično, Krešimir Dolenčić je predložen za prijem u Bratstvo upravo 10. travnja 2008. godine, valjda kako bi se ostavio privid „desnog“ kulturnjaka.

Naime, Dolenčić je u ulozi režisera dočeka „Vatrenih“ postupio upravo po naputku svoga nadređenoga, novoizabranog Velikog Majstora VLH-a, Slobodana Kuvalje, liječnika iz Srbca kraj Banja Luke. Podsjetimo, Kuvalju su izabrali „hrvatski“ masoni i nakon više od 20 godina, napokon je Srbin zasjeo na čelno mjesto hrvatske (?) masonerije.

Ni za koga u Hrvatskoj ne smiješ istaknuti njegovo porijeklo ili pripadnost nacionalnoj manjini jer si po automatizmu ustaša. No, ne možemo se ne zapitati zašto Slobodan Kuvalja, dakle Srbin, onemogućuje nastup Thompsona kojeg voli narod, vole ga reprezentativci, voli ga izbornik Dalić i voli ga najbolji nogometaš svijeta Modrić? Zbog čega masonerijska vrhuška ne voli Thompsona? Jesu li oni „građanstvo“ za kojim žali Dolenčić ili tek jugočetnici, odnosno Srbi koje preziru i mrze sve hrvatsko?

U svim se novinama NDH cijelo vrijeme pisalo o četničko-partizanskom ustanku što se potvrdilo ’91. godine kad je partizanska kokarda nasrnula na hrvatsko tlo. Na partizansko-četničke ili četničko-partizanske ispade treba nemilosrdno ustati i to ustati hrvatstvom – dakle biti ustašom.

A „građanska“ manjina neka samo opstruira i onemogućava Hrvatima iskazivanje svojih nacionalnih osjećaja.

Ivica Štiglić/Hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari