Pratite nas

Iz Svijeta

Pravo na odštetu zbog poratnog komunističkog nasilja ima više od 100.000 ljudi u Sloveniji

Objavljeno

na

Zakonsko pravo na odštetu kao žrtve poratnog nasilja komunističkih vlasti nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji je do sada ostvarilo gotovo 35.000 ljudi, ali procjenjuje se da ih je s pravom na taj status tri puta više, objavio je u utorak u Ljubljani Studijski centar za nacionalnu pomirbu.

O trenutnom i potencijalnom broju žrtava s pravom na odštetu govorile su u utorak u Ljubljani predsjednica te javne ustanova formirane 2008. u svrhu proučavanja nepravdi prijašnjeg režima, povjesničarka Andreja Valič Zver i predsjednica povjerenstva za ispravljanje nepravdi iz prošlosti Majda Pučnik Rudl.

Predstavile su pritom podatke iz službenog vladinog povjerenstva za provođenje “zakona o ispravljanju nepravdi” koji regulira tu problematiku, a donesen je 1996. godine,

“Sve žrtve zaslužuju pravo na sjećanje, te na istinu i pravdu”, kazala je Valič te iznijeka podatke o do sada 35.000 osoba s pravom na odštetu po tom zakonu.

Zakon regulira pravo na povratak štete i prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja oštećenicima i njihovim najbližima, i to bivšim političkim zatvorenicima i žrtvama koje su bile protupravno ubijene, te njihovim članovima obitelji. Zakon uređuje i postupke za ostvarenje tih prava, ali i mogućnost promjene pravomoćnih presuda, nepravedno donesenih u vrijeme komunističkog režima.

Na osnovi dokumentacije spomenutih ustanova koje se bave pravima političkih zatvorenika, nepravedno osuđenih i ubijenih, kako je izneseno na javnoj prezentaciji, komunističko nasilje u Sloveniji u godinama poslije rata bilo je vrlo intenzivno.

Tako je u Sloveniji u poratnom komunističkom nasilju smrćeno 18.280 slovenskih vojnika i civila na nekomunističkoj strani protivno načelima pravne države. Usto je usmrćeno i više od 100.000 pripadnika drugih “jugoslavenskih” naroda, među njima i žena i djece, iznijela je Majda Pučnik Rudl, navodeći statističke podatke iz različitih publikacija, prenosi slovenska agencija STA.

“U zatvore su smještani takozvani klasni neprijatelji, a bilo je i osam većih i manjih koncentracijskih logora, 4 kaznena logora za prisilni rad, 20 popravnih logora i logora za tzv. društveno korisni rad”, kazala je Pučnik Rudl.

Njezino povjerenstvo ima podatke da je u Sloveniji bilo ukupno 25.000 političkih zatvorenika te blizu 60.000 slučajeva nasilne eksproprijacije privatnog vlasništva.

Usto, u Austriju je nakon Drugog svjetskog rata protjerano samo iz Slovenije oko 10.000 pripadnika njemačke manjine, iseljen je i dio mađarske manjine.

U Austriju su tada izbjegle bogatije slovenske obitelji kojima je imovina oduzeta, a da slobode niie bilo ni nakon završetka rata govori podatak da se je u poslijeratnim godinama iz Slovenije iselilo u druge europske i prekomorske zemlje šezdesetak tisuća izbjeglica, navode ustanove koje prate provođenje zakona o popravku nekadašnjih nepravdi političkim zatvorenicima, nepravedno osuđenima i ubijenima, te nekadašnjim vlasnicima oduzete imovine.

(Hina)

 

Do danas ni 1% lokaliteta s tijelima žrtava nije otkopan jer se želi sakriti zločin komunizma

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin: Ne gubimo nadu da će libijski sukob biti riješen

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u nedjelju uoči berlinske konferencije o Libiji kako se nada da će ona donijeti napredak, dodajući da su i ruski mirovni napori polučili prve rezultate.

“Ne gubimo nadu da će se dijalog nastaviti i da će sukob biti riješen”, rekao je Putin uoči sastanka s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom na marginama konferencije.

Putin je dodao da su Rusija i Turska poduzele “vrlo dobar korak” zatraživši od libijskih zaraćenih strana da zaustave borbe, dodajući da su velike vojne akcije u Libiji zaustavljene.

Erdogan je naglasio da bi general Kalifa Haftar koji od travnja 2019. vodi ofenzivu kako bi osvojio Tripoli, morao odustati od svog agresivnog stajališta kako bi utro put političkom procesu.

“Kako bi se provele druge faze političkog procesa i došlo do rješenja, Haftarovo agresivno stajalište mora prestati”, rekao je Erdogan za tursku televiziju prije sastanka s Putinom.

Čelnici ključnih zemalja uključenih u sukob u Libiji sastaju se u nedjelju u Berlinu kako bi pokušali postaviti temelje za mir u zemlji.

Domaćin konferencije je Njemačka a u Berlinu su među ostalima turski i ruski predsjednici, francuski šef države Emmanuel Macron te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Na skupu je general Haftar, kao i njegov glavni protivnik Fajez al-Saraj, predsjednik vlade nacionalnog jedinstva. Za Haftara je u subotu navečer potvrđeno da je stigao u Berlin.

Libija je podijeljena između libijske vlade nacionalnog jedinstva GNA, koju priznaju Ujedinjeni narodi (UN), sa sjedištem u Tripoliju, i vlasti generala Haftara, koja ima uporište na istoku zemlje.

Na skupu se očekuje poziv na potpuno i trajno zaustavljanje neprijateljstava na terenu, kao i debata o eventualnom slanju međunarodnih snaga kako bi provjerile stanje.

Papa Franjo izrazio nadu u uspjeh samita, Michel kaže da je mir ključan za EU

Papa Franjo izrazio je nadu da će berlinska konferencija o Libiji dovesti do stabilizacije sukoba u toj zemlji.

“Zaista se nadam da će ovaj samit, tako važan, biti početak puta prema okončanju nasilja, ispregovaranom rješenju koje će dovesti do mira i toliko željene stabilizacije zemlje”, poručio je s nedjeljnog Angelusa.

Uoči skupa predsjednik Europskog vijeća Charles Michel poručio je da je mir u Libiji ključan za EU.

“Trenutak je da se učvrsti primirje, poštuje UN-ov embargo na oružje i ponovno pokrene politički proces”, napisao je Michel na Twitteru, zahvalivši kancelarki Angeli Merkel za organizaciju skupa.

“To je ono što narod u Libiji treba i ključno je za sigurnost i stabilnost EU-a”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Trumpov pravni tim odbacio optužbe za opoziv i nazvao ih napadom na Amerikance

Objavljeno

na

Objavio

Pravni tim američkog predsjednika Donalda Trumpa u subotu je snažno odbacio optužbe Zastupničkog doma Kongresa za njegov opoziv, tvrdeći da je Trump nevin, a da su optužbe na njegov račun opasan napad na Amerikance.

U dokumentu na šest stranica objavljenom u subotu, Trumpovi odvjetnici prvi su se puta službeno očitovali na dvije stavke opoziva – zloporabom ovlasti i opstrukcijom Kongresa. Ta dva članka, usmjerena da se Trump opozove s mjesta predsjednika, čine osnovu suđenja koje u utorak počinje u Senatu, koji je pod kontrolom republikanaca. “Imamo snažnu pravnu osnovu. Predsjednik nije učinio ništa loše i vjerujemo da će se to riješiti u ovom procesu”, rekao je jedan od tri izvora bliskih Trumpovu pravnom timu koji je informirao novinare o sadržaju dokumenta.Trump ovog vikenda u svom klubu Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi igra golf.

Prema riječima tog izvora, u odgovoru Trumpovog pravnog tima ističe se da proces protiv predsjednika “nije ništa drugo nego opasan napad na američki narod i njegovo pravo da glasa”. U dokumentu se tvrdi da članci opoziva krše američki ustav i da bi mogli nanijeti trajnu štetu, rekao je izvor.

Trump je optužen da je vršio pritisak na Ukrajinu kako bi provela istragu protiv njegovog političkog rivala, bivšeg potpredsjednika Joea Bidena te da je ometao Kongres u njegovoj istrazi o tom slučaju. Trump je zanijekao bilo kakve nepravilnosti i optužio demokrate da na gerilski način žele poništiti njegovu pobjedu na predsjedničkim izborima 2016. godine.

Suđenje u Senatu najvjerojatnije neće dovesti do Trumpovog opoziva budući da to nije podržao nijedan republikanski senator.

Trumpovi odvjetnici u svom dokumentu tvrde da je Trump u svakom trenutku radio po punim ustavnim i zakonskim ovlastima. Istovremeno su demokrati predstaviti svoju pravnu strategijju s argumentima za Trumpov opoziv s dužnosti.

U njoj se tvrdi da se predsjednik mora opozvati kako bi se zaštitila nacionalna sigurnost i sačuvao sustav vlasti u zemlji. Također se podupiru optužbe za zlouporabu položaja i opstrukciju Kongresa. “Senat bi trebao osuditi i smijeniti predsjednika Trumpa kako bi se izbjegla ozbiljna i dugoročna šteta našim demokratskim vrijednostima i sigurnosti nacije”, rekli su demokratski zakonodavci, prvi put službeno pozivajući Senat da osudi predsjednika i smijeni ga s dužnosti. “Slučaj protiv predsjednika Sjedinjenih Država je jednostavan, činjenice su neosporne, a dokazi su neosporni”, rekli su. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari