Pratite nas

Iz Svijeta

Pravo na odštetu zbog poratnog komunističkog nasilja ima više od 100.000 ljudi u Sloveniji

Objavljeno

na

Zakonsko pravo na odštetu kao žrtve poratnog nasilja komunističkih vlasti nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji je do sada ostvarilo gotovo 35.000 ljudi, ali procjenjuje se da ih je s pravom na taj status tri puta više, objavio je u utorak u Ljubljani Studijski centar za nacionalnu pomirbu.

O trenutnom i potencijalnom broju žrtava s pravom na odštetu govorile su u utorak u Ljubljani predsjednica te javne ustanova formirane 2008. u svrhu proučavanja nepravdi prijašnjeg režima, povjesničarka Andreja Valič Zver i predsjednica povjerenstva za ispravljanje nepravdi iz prošlosti Majda Pučnik Rudl.

Predstavile su pritom podatke iz službenog vladinog povjerenstva za provođenje “zakona o ispravljanju nepravdi” koji regulira tu problematiku, a donesen je 1996. godine,

“Sve žrtve zaslužuju pravo na sjećanje, te na istinu i pravdu”, kazala je Valič te iznijeka podatke o do sada 35.000 osoba s pravom na odštetu po tom zakonu.

Zakon regulira pravo na povratak štete i prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja oštećenicima i njihovim najbližima, i to bivšim političkim zatvorenicima i žrtvama koje su bile protupravno ubijene, te njihovim članovima obitelji. Zakon uređuje i postupke za ostvarenje tih prava, ali i mogućnost promjene pravomoćnih presuda, nepravedno donesenih u vrijeme komunističkog režima.

Na osnovi dokumentacije spomenutih ustanova koje se bave pravima političkih zatvorenika, nepravedno osuđenih i ubijenih, kako je izneseno na javnoj prezentaciji, komunističko nasilje u Sloveniji u godinama poslije rata bilo je vrlo intenzivno.

Tako je u Sloveniji u poratnom komunističkom nasilju smrćeno 18.280 slovenskih vojnika i civila na nekomunističkoj strani protivno načelima pravne države. Usto je usmrćeno i više od 100.000 pripadnika drugih “jugoslavenskih” naroda, među njima i žena i djece, iznijela je Majda Pučnik Rudl, navodeći statističke podatke iz različitih publikacija, prenosi slovenska agencija STA.

“U zatvore su smještani takozvani klasni neprijatelji, a bilo je i osam većih i manjih koncentracijskih logora, 4 kaznena logora za prisilni rad, 20 popravnih logora i logora za tzv. društveno korisni rad”, kazala je Pučnik Rudl.

Njezino povjerenstvo ima podatke da je u Sloveniji bilo ukupno 25.000 političkih zatvorenika te blizu 60.000 slučajeva nasilne eksproprijacije privatnog vlasništva.

Usto, u Austriju je nakon Drugog svjetskog rata protjerano samo iz Slovenije oko 10.000 pripadnika njemačke manjine, iseljen je i dio mađarske manjine.

U Austriju su tada izbjegle bogatije slovenske obitelji kojima je imovina oduzeta, a da slobode niie bilo ni nakon završetka rata govori podatak da se je u poslijeratnim godinama iz Slovenije iselilo u druge europske i prekomorske zemlje šezdesetak tisuća izbjeglica, navode ustanove koje prate provođenje zakona o popravku nekadašnjih nepravdi političkim zatvorenicima, nepravedno osuđenima i ubijenima, te nekadašnjim vlasnicima oduzete imovine.

(Hina)

 

Do danas ni 1% lokaliteta s tijelima žrtava nije otkopan jer se želi sakriti zločin komunizma

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Macron: Petogodišnji rok obnove katedrale Notre Dame je moguć bez ugrožavanja kvalitete materijala i procesa

Objavljeno

na

Objavio

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ustvrdio je u petak kako je moguće u roku od 5 godina obnoviti katedralu Notre Dame u Parizu, opustošenu u požaru 15. travnja, bez kompromisa glede kvalitete, odgovarajući na sumnje više stručnjaka.

“Petogodišnji rok obnove je moguć bez ugrožavanja kvalitete materijala i procesa”, ocijenio je francuski predsjednik u govoru u počast dobitnika Pritzkerove nagrade 2019. Japanca Arata Isozakiena pred stotinjak arhitekata iz cijelog svijeta.

“Mnoge brinu radovi u tako zgusnutom rasporedu”, priznao je aludirajući na polemiku izazvanu njegovom željom da se brzo krene s radovima. “Svjesno preuzimam odgovornost za taj zgusnuti raspored koji se ne temelji ni na kakvoj detaljnoj i stručnoj analizi”, dodao je Macron.

“Moramo napraviti inventivnu rekonstrukciju nadahnutu onim što je učinio Violett-Le-Duc, koji je u XIX. stoljeću izgradio šiljasti zvonik i izbjegao svaki spor starog i modernog i smjelo odabrao spoj tradicije i modernog”, istaknuo je.

Deset dobitnika nagrade Pritzker su došli u Elizejsku palaču prije velike svećane dodjele nagrade u Versaillesu.

(Hina)

 

Višnja Starešina: Požar koji je otkrio Notre-Dame

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Prema zadnjim anketama Janšinoj listi najviše glasova na europskim izborima u Sloveniji

Objavljeno

na

Objavio

Najviše glasova i mandata od osam koliko u Europskom parlamentu pripada Sloveniji, dobit će lista oporbenog čelnika i bivšeg premijera Janeza Janše, a slijede dvije liste iz stranaka vladajuće koalicije Marjana Šareca, prema anketama koje u petak prenose mediji pred nedjeljne europske izbore.

Za zajedničku listu Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) i Slovenske pučke stranke (SLS) glasovat će 19,6 posto slovenskih birača, prema anketi koju je ovaj tjedan za mariborski list “Večer” i ljubljanski “Dnevnik” napravila agencija Ninamedia.

Slijedi Lista Marjana Šareca (LMŠ) sa 16,2 posto, a Socijalni demokrati (SD) Dejana Židana dobili bi 11,8 posto,

Anketa koju je za privatnu televizijsku postaju Nova24 TV provela agencija Parsifal predviđa Janšinoj listi 16,4 posto birača, Šarecovoj 15,5 posto, a Židanovoj 12,6 posto.

Mogućnost osvajanja ponekog mandata ankete daju i demokršćanskoj Novoj Sloveniji, stranci umirovljenika (DESUS), ali i desničarskoj Slovenskoj narodnoj stranci (SNS) čiju listu predvodi njezin predsjednik Zmago Jelinčič.

Na europskim izborima 2014. godine Janšin SDS, koji je tada nastupio samostalno dobio je 24,78 posto glasova. Na drugom je mjestu bila zajednička lista demokršćanske Nove Slovenije (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS) sa 16,60 posto.

Jedan mandat u Europsko parlamentu tada je dobio o Igor Šoltes predvodeći stranku “Vjerujem” koja se u međuvremenu ugasila, pa Šoltes na ovim izborima predvodi izbornu listu Demokratske stranke slovenskih umirovljenika (DESUS), a mandat je dobila i Tanja Fajon, jedna od čelnica Socijalnih demokrata (SD) osvojivši 8,08 posto glasova.

Stranka sadašnjeg premijera Marjana Šareca koju je u politiku ušla 2017., tada nije konkurirala za Europski parlament, a nakon uspjeha na lanjskim parlamentarnim izborima pridružila se europskoj liberalnoj političkoj grupaciji ALDE.

Prema najavama iz raznih anketa na ovogodišnje bi izbore za EP mogla izaći gotovo trećina birača, što neki analitičari smatraju previsokom ocjenom iako je u zadnja tri dana prijevremeno glasovalo skoro dvostruko više birača nego prije pet godina.

Premijer Šarec čiju europsku listu predvodi novinarka Irena Joveva koju smatraju politički nedovoljno iskusnom u petak je, zadnjeg dana kampanje pred nastup predizborne šutnje, na svom Facebook profilu pozvao svoje pristaše, ali i slovenske birače općenito da na izbore izađu u što većem broju. Desnu oporbu optužio je da se njezina kampanja temeljila na preuveličavanju straha od dolaska mase izbjeglica i migranata u Sloveniju.

“Broji se svaki glas, a europski su izbori itekako važni. Zato moramo birati one koji donose društveni mir, a ne one koji izazivaju podjele”, naveo je Šarec.

Ne imenujući konkretno, ali s jakim aluzijama na Janšinu stranku i njegovu europsku listu, Šarec je kazao da birači ne smiju nasjedati na “medijske manipulacije” koje su “plaćene novcem iz inozemstva”. Time smjera na Janšine veze s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i medije bliske desnici koji birače straše migracijskim valovima i gubitkom europskog identiteta zbog “radikalnog političkog islama”, a dokapitalizirani su novcima poduzetnika iz Mađarske, navodno bliskih Orbanu.

Osim toga Šarec je desne političke suparnike optužio za “sramoćenje i tužakanje” Slovenije u inozemstvu, “povezivanje s ekstremistima u susjednim državama”, te za “špijuniranje političkih protivnika” u zemlji, čime, naveo je on, izazivaju nacionalne podjele i osobna obračunavanja.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari